Iako Budva i dalje predstavlja sinonim za lokalne samouprave sa prevelikim brojem zaposlenih, među radnicima ne vlada veliko interesovanje za napuštanje posla i uzimanje otpremnine, rezultati su prošlogodišnje ankete, koju je sproveo Sekreterijat za lokalnu samoupravu.
U cilju što boljeg budžetiranja i planiranja sredstava, krajem prošle godine sprovedena je anketa, kako bi se utvrdilo interesovanje zaposlenih u vezi sa sporazumnim prestankom radnog odnosa, te kako vide svoj angažman u budućnosti.
Kako je za RTV Budva kazala sekretarka Sekreterijata Milijana Vukotić-Jelušić, od 320 zaposlenih u lokalnoj samoupravi, njih 32 je pristalo da radi anketu, od čega se samo desetoro izjasnilo da bi napustili svoje radno mjesto uz otpremninu.
“Prošle godine je 25 radnika uzelo otpremninu i napustilo Opštinu. Uskoro će biti sprovedena još jedna anketa, pa će se ubrzo znati koliko će zaposlenih u ovoj godini prekinuti svoj radni angažman u lokalnoj samoupravi”, dodala je Vukotić-Jelušić.
Sekreterijat za lokalnu samoupravu uskoro će objaviti javni poziv za sporazumni raskid radnog odnosa, a za ovu namjenu opredjeljena su sredstva u iznosu 293.000 eura za otpremnine.
U Opštini Budva je na kraju 2016. godine bilo 336 zaposlenih, a ove godine 320,. Vukotić-Jelušić kaže da to predstavlja prekomjeren broj, ako se uzme u obzir da po novoj metodologiji jedan zaposleni, u prosjeku, dolazi na 200 građana, što bi u ovom slučaju bilo maksimalno oko 150 zaposlenih.
Otremnine u Opštini Budva iznose od 10.000 do 20.000 eura. Radnik zaposlen u Opštini ima pravo na otpremninu u slučaju proglašenja tehnološkim viškom i odlaska u penziju u visini od 10.000 eura ako ima pet do 10 godina radnog staža, 13.000 eura sa stažom od 10 do 20 godina, 16.000 sa 20 do 30 godina staža i 20.000 za više od tri decenije rada.
Onaj ko se odluči da podnese zahtjev pripada mu otpremnina koja je utvrđena opštinskom odlukom. Potpisivanjem sporazuma službenik ili namještenik se ne može zaposliti u roku od pet godina u organima i službama čiji je osnivač Opština.
Ne vala, nisu ludi… ne bi ni ja! Što im otpremnine znače kad oni mogu to izvuć za godinu dana iz budžeta malo po malo…
Normalno je da i privatnici bježe u državni sektor, pored ovolikih nameta i komplikovanih procedura, kao i prepreka, ničim izazvanih. Ovo više nije ni porez ni harač, ovo je besprizorno grabljenje od privatnika, baš kao što je besprizorna i privatizacija od strane odabranih, koji kupe za euro, pa prodaju za 10.
Pare brzo odu a sta posle
Komunizam je bio sinonim zaposljavanja prekobrojnog kadra. Ja vjerujem da sad ima duplo vise zaposlenih u javnom sektoru nego nekad. Morate stimulisati privatni sektor. Prvo zastita preduzeca koja rade legalno od onih nelegalnih. Podici minimalnu platu 250e. Doce vrijeme kao u HRV plata u javnom sektoru 800e, a prodavac voca/konobar ima 1000e mjesecno. ( sem sjevera hrvacke). Da bi se… Više »
Ne bih ni ja da sam se preko dpsa zaposlio sa osnovnom skolom, primam platu, ne dolazim na posao a sugradjani gladuju i nemaju posao…
zavisi kolika je otpremnina….😉🍺🌞
Bruka. Radim u državnoj upravi i naravno da ne želim da napustim svoj posao. Svuđe zapošljavaju a kad nas otpuštaju??? Jel ja nesto ne kapiram ovdje?
Anisa: To nije zapošljavanje, nego uzimanje plate za beskorisan rad, tačnije, štetan rad. Zapošljavanje bi bilo ako bi ti otvorila svoju firmu, ili se zaposlila u sektoru usluga ili proizvodnje.
pretpostavljam da se ova sekretarka slučajno preziva Jelušić i da nijr zapošljena po partijskoj direktivi URAe, mada vele da nema ni jednog Jelušića koji je srodnik sa Boženom iz URA e da nije na opštinsku platu…
Što bi napuštali, kad i onako ništa ne rade.
A rade, moj Rade, rade oni, samo što od toga niko koristi ne vidi, nego oni sami. Crnogorski san je ostvaren samo u državnim institucijama i opštinama.