Zašto turistička sezona ne može biti impresivna

Iako su iz Ministarstva ekonomskog razvoja uvjereni da će Crna Gora ove godine dostići prihode iz rekordne 2019. godine, odnosno preko milijardu eura, a mandatar Dritan Abazović tvrdi da će predstojeća turistička sezona biti impresivna, ipak, zbog globalne krize i ruske invazije na Ukrajinu, prognoze nisu ohrabrujuće.

“Kad se daju projekcije bilo koje vrste, pa i ove vezane za predstojeću turističku sezonu, treba imati u vidu da se radi o nagađanjima jer ne postoji niti jedan naučni dokaz koji nam daje za pravo da sa sigurnošću možemo reći kakva će biti sjutrašnjica”, kaže za CdM prof. dr Vasilije Kostić sa Fakulteta za menadžment Herceg Novi i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca.

Prema njegovim riječima, možemo samo na osnovu posrednih činilaca koji konstituišu okruženje u datom trenutku ili vremenskom intervalu, govoriti o većoj ili manjoj vjerovatnoći da se neki događaj ili stanje realizuje.

“Sagledavanjem posrednih činilaca koji konstituišu okruženje za predstojeću turističku sezonu ne uliva optimizam, meni barem, a daleko od toga da očekujem “impresivnu” turističku sezonu. Mislim, da u datim okolnostima, gajiti značajan nivo optimizma, u pogledu turističke sezone, nije realno i vjerovatno je motivisano političkim ciljevima odnosno političkom promocijom”, ističe je Kostić.

U prilog ovakvom mišljenju, pojašnjava on, idu razlozi koji prije djeluju pesimistično, a kamo li da ulivaju optimizam: politička nestabilnost, inflacija koja se zahuktava, poremećeno snabdijevanje poljoprivrednim i drugim proizvodima, rat u zemljama koje su bile značajna emitivna tržišta za crnogorski turizam, pad kupovne moći stanovništva i mnogo čega drugog da ne nabrajam.

Ako se, ipak, smatra Kostić, govori o značajnim iznosima kada je u pitanju očekivani turisitički promet odnosno prihod za predstojeću sezonu, onda bi bilo elementarno korektno, javnosti radi, imajući u vidu stopu inflacije koja prevazilazi 10 odsto, baratati sa fizičkim a ne vrijednosnim veličinama jer manji fizički obim prometa za 10 odsto može dati isti finansijski iznos pri isto tolikoj inflaciji.

Pri važećim stopama inflacije, navodi sagovornik CdM-a, standard je da se poslovni rezutati, pa i projekcije rezultata u budućnosti, sagledavaju kroz fizičke veličine kako bi se izbjeglo obmanjivanje proisteklo iz rasta cijena i time manje predstavljalo većim.

“Imajući u vidu sve navedeno, vjerujem da turistička sezona u finasijskim pokazateljima može biti na nivou prošlogodišnje, što bi značilo da bi fizički obim prometa mogao biti manji prvenstveno zbog četiri ključna činioca: političke nedstabilnosti, inflacije, poremećenog lanca snabdijevanja i rata u Evropi”, zaključio je u izjavi za CdM Kostić.

Nedavno je sekretarka Odbora udruženje turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore Sanja Marković ocijenila da je prošla godina ulila veliku nadu svima koji rade u turizmu i ugostiteljstvu, ali i pratećim djelatnostima poput saobraćaja i trgovine.

U poređenju s rekordnom 2019. godinom, broj turista dostigao je 63 odsto 1,7 miliona, a noćenja 68 odsto ili 9,9 miliona. Prihodi su dostigli 69 odsto onog iz uporedne godine i iznosili su 754,1 miliona eura.

„Najviše dolazaka protekog ljeta ostvarili su gosti iz regiona – 55 odsto, dok su turisti iz Rusije i Ukrajine imali 21 odsto noćenja ili oko dva milona. Nažalost, zbog neizvjesne dužine oružanog sukoba u Ukrajini sa snažnim posljedicama na privredna dešavanja u Evropi, teško je predvidjeti tok sezone i nastavak oporavka turističke privrede“, istakla je Marković ranije za gradski portal.

Marković je saopštila da su rezervacije za predsezonu bile dobre, ali je sa eskalacijom sukoba „došlo do usporavanja i zastoja“. Za sad su otkazane samo rezervacije sa ruskog i ukrajinskog tržišta. Međutim, postoji potencijalni rizik otkazivanje i onih za goste iz država koje se graniče s Ukrajinom i Rusijom – upravo zbog rata i izbjegličke krize.

Prema podacima iz 2021. godine, gosti iz Ukrajine u ukupnom kolektivnom smještaju su ostvarili 9,25 odsto, a Rusi 12,1 odsto.

“Trebaće vremena za povratak Rusa, trebaće vremena za povratak Ukrajinaca, ali mi makar u osnovnom smještaju moramo da se dominantno preojentišemo kao Hrvatska, kao Francuska, Italija, Španija, Portugalija, Grčka, Turska na najjača emitivna tržišta Zapadne Evrope, jer bez toga nema održivog turizma”, rekao je za TV Nikšić dekan Fakulteta za biznis i turizam, prof. dr Rade Ratković.

Izvjesno je kažu turistički poslenici da će Crna Gora i ovog ljeta biti upućena na turiste iz regiona, ali to nije dovoljno za održivu turističku sezonu.

Kako se priprema Dubrovnik

Gotovo 300.000 Rusa i Ukrajinaca turistički je prošle godine boravilo u Hrvatskoj. Kao i većina mediteranskih odredišta, i Dubrovnik je pogođen nedostatkom ruskih, ukrajinskih, ali i azijskih gostiju.

Budući da je izrazita aviodestinacija, takmiči se s velikim tržištima Španije, Grčke ili Turske. Ovog ljeta iz Dubrovnika će se letjeti ka sedamdeset evropskih i svjetskih destinacija.

Turističku strategiju, kažu turistički radnici Dubrovnika, temelje na kvalitetu, a ne niskim cijenama.

“Iako se oslukškuju ponašanja konkurenata, poput Španije, Grčke ili Turske, koje se takođe bore za goste, Dubrovnik se neće cjenovno takmičiti. Bolje pružiti bolju i kvalitetniju uslugu na većem nivou nego ići sa damping cijenom, pa onda pružiti lošiju uslugu”, kazali su za Al Jazeeru turistički poslenici Dubrovnika.

Procijenjena zarada je manja, s obzirom na veće troškove turizma i inflaciju.

Aleksandra Obradović