Bokan: Riješiti pitanje neradne nedjelje; Premijer: Ući ćemo u krizu uvoza hrane, izaći iz toga sa što manje ožiljaka

Premijer Dritan Abazović kazao je na sastanku u Privrednoj komori da su svi privrednici u proteklih 50 dana nove Vlade naišli na otvorena vrata i to će biti odnos i u narednom periodu. Poručio je da će privrednici imati partnera u državi za povećanje proizvodnje hrane, kako bi što manje uvozili, jer je izvjesno da ćemo ući u krizu sa uvozom hrane.

Kako je kazao zbog rata na tlu Evrope i pandemije izazvane Kovidom 19, značajno je devalvirala crnogorska privreda.

“Preuzeli smo vladu kada na tlu Evrope imamo rat. Nakon korone, koja je značajno devalvirala našu privredu i kad smo mislili da krenemo u neki oporavak, imamo kriznu situaciju. S time ćemo se suočiti”, kazao je Abazović.

U Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja je bio zastoj i to će kako je poručio, riješiti.

“Svako ko ispunjava uslove, dobiće građevinske dozvole”, naglasio je Abazović.

Kako je dodao, medije u Crnoj Gori zanimaju samo svađe, polarizacija, a ne dobre stvari, a njegova želja je da otvore auto-put i bulevar prema Danilovgradu i stave kamen temeljac za žičaru na Lovćenu 13. jula.

“Ući ćemo u krizu uvoza hrane, izaći iz toga sa što manje ožiljaka. Svi privrednici koji žele da šire svoje kapacitete, u državi imaju partnera. Da idemo u proizvodnju hrane, da se što manje ide u uvoz”, kazao je Abazović.

Preispitati odluke o neradnoj nedjelji i akcizi na gorivo za jahte

Vlasnik kompanije Voli Dragan Bokan je kazao da ta kompanije i Industrija mesa “Goranović” stoje Vladi na usluzi u investiciji koja bi 60 odsto pokrivala tržište mesa i smanjila uvoz.

Kako je kazao, ukidanjem PDV-a ne može se ograničiti rast cijena. Cijena u prodaji zavisi direktno od uvozne cijene, a primjer je cijena ulja.

“Rast varijabilnih kamatnih stopa, pitanje je kada će doći do njihovog porasta, neke projekcije su već u julu ove godine. Povećana je stopa poreza na dobit sa 9 na 15 odsto. To nas čini neatraktivnom državom za nove investicije”, kazao je Bokan.

On je pozvao i da se riješi pitanje neradne nedjelje i njegove zloupotrebe.

“Marketi su zatvoreni, a pumpe prodaju namirnice, što ne daje nimalo lijepu sliku”, ocijenio je Bokan.

Predsjednik Odbora za turizam Ranko Jovović, istakao je da akciza na gorivo na jahte već ima negativnu posljedicu za nautički turizam.

“Već imamo otkazivanje velikog broja vezova i smanjen je broj kamiona za gorivo u Porto Montenegru. Ovu odluku treba još jednom preispitati. Još jedan problem je nedostatak radne snage. Prijava stranaca je duga. Za vrijeme čekanja, zaposleni ne može da radi. Poslodavci i država gube prihode, zbog nedostatka radne snage”, kazao je Jovović.

Drakić: Diversifikacija privrede neminovnost, potrebna promjena zakona 

Predsjednica Privredne komore Nina Drakić kazala je da će period koji pred nama, tražiti mnogo snažnije, solidarnije i efektivnije strateške ekonomske odgovore od onih koji bi bili dovoljni u redovnim okolnostima.

“Činjenica je da su sva pomenuta dešavanja potvrdila neadekvatnu strukturu domaće privrede. Njena diverzifikacija je neminovnost, ali moramo znati da se radi o procesu koji zahtijeva jasne i izdašne podsticajne politike i mjere, kojima se moramo posvetiti na svim nivoima. Takođe, visoka uvozna zavisnost naše nacionalne ekonomije mora biti smanjena, kako bi bila otpornija na sve eksterne udare. Jedino to bi moglo da vodi i povećanju zaposlenosti, posebno u nedovoljno razvijenim krajevima. Nepredvidivost sa kojom smo suočeni, zahtijevaće oprezniji pristup i model projektovanja biznisa ne samo za ovu i narednu godinu, već i za duži period. Na ovo nas opominje visoka stopa inflacije, značajan rast cijena energenata, nesigurnost snabdijevanja određenim robama iz uvoza”, navodi Drakić.

Neophodno je, ističe, permanentno praćenje zakonske regulative koja utiče na uslove poslovanja, a čiji je dijapazon veoma širok; što brže uspostavljanje Kreditno-garantnog fonda; sveobuhvatni pristup u privlačenju stranih i domaćih investicija, a što u prvom redu podrazumijeva predvidljivost poslovnog ambijenta; pronalaženje sistemskog pristupa za podršku malim i srednjim preduzećima kao okosnici realne ekonomije; ulaganje u digitalnu transformaciju privrede koju treba da prati digitalizacija uprave, te ulaganje u zelenu i cirkularnu ekonomiju kao investicije u kvalitetnu budućnost cjelokupnog društva.

“Komora se, prepoznajući digitalnu transformaciju i važnost cirkularne i zelene ekonomije kao nužnost za ostvarenje napretka, posvetila ovim pitanjima i započela niz aktivnosti u tom pravcu. Pored ostalog, aktivni smo kao inicijator i učesnik u kreiranju obrazovnih programa kroz koje se stvaraju ljudski resursi sa kompetencijama i znanjima potrebnim da se odgovori izazovima savremenog digitalnog i zelenog poslovanja”, navela je Drakić.

PKCCG u ovim procesima vidi veliku šansu za sve ekonomske aktere u društvu, tim prije što se način i modeli poslovanja itekako preslikavaju na društvo u cjelini, utiču na njega i, gledano dugoročno, diktiraju kako će izgledati budućnost mladih ljudi u Crnoj Gori.

“Uz to, čine nas odgovornijim prema resursima koji su ograničeni, a i obezbjeđuju našim kompanijama i njihovim proizvodima i uslugama zapaženije mjesto u lancima vrijednosti”, ističe Drakić.

Prema njenim riječima, okretanje ka trendovima koji su postali zajednički imenitelj svih nacioanlnih ekonomija ne treba da nas udalji od ranije već identifikovanog i dugo prisutnog problema sive ekonomije.

“To je zasigurno jedan od najistaknutijih društvenih i ekonomskih izazova. Određene predloge koji mogu doprinijeti njenom suzbijanju Komora je dala i na sjednici Savjeta za konkurentnost, a i danas poručujemo da Vlada može računati na našu spremnost u svim aktivnostima usmjerenim ka ovom cilju. To i jeste osnovni način da našoj privredi omogućimo da bude konkurentnija.Naš zajednički imperativ je stvoriti siguran ambijent koji će podstaći privrednike da ulažu u nove investicije i u otvaranje novih radnih mjesta. A upravo to, više nego bilo šta drugo, pomaže državi u postizanju stabilnosti javnih finansija, i vraća budžetu ono što je kroz olakšice ustupio privredi. Riječju – ako budemo posvećeni dugoročnim i održivim ekonomskim politikama – to znači da ćemo u segmentu ekonomije, tržišta i konkurentnosti biti na pravom kursu na koji smo se obavezali i kroz opredjeljenje da budemo dio Evropske unije i jedinstvenog tržišta”, ističe.

Ona je poručila da privrednici ne traže posebne ustupke, pogotovu ne one koji bi bili na uštrb zaposlenih ili na štetu budžeta, već očekuju pronalaženje mjere kompromisa u zakonskim i drugim rješenjima – koja će biti adekvatna za sve činioce.

Pored Zakona o radu, Zakona o privrednim društvima, jedan od ključnih propisa od značaja za funkcionisanje privrede je Zakon o javnim nabavkama.

“Vjerujem da će kroz diskusiju biti otvoreno ovo pitanje, ali ću podsjetiti da je Privredna komora u više navrata ukazivala na nužnost njegove izmjene. Dodaću ovdje i našu, aktivnost prema Skupštini i poslanicima u namjeri da se izmijeni Zakon o porezu na nepokretnosti, i smanje nameti za privredu, koji su često neopravdani i veliki. Ova inicijativa  nije naišlo na podršku, te pozivamo i vas da intenziviramo dijalog na ovu temu”, navela je Drakić.

Dodala je da su izazovi u primjeni Zakona o javnim nabavkama postali kompleksniji usled poskupljenja energenata, građevinskog materijala i niza drugih roba, što usložnjava poslovanje i okončanje ugovorenih poslova, posebno onih sa lokalnim upravama i državom, pa ohrabruje iskazivanje spremnosti od strane Vlade da uvaži preporuke Komore na ovu temu.

“Pored toga, želim da istaknem da su još neke inicijative koje su potekle iz ovog doma – prihvaćene. To je skoro ukidanje akcize na plastiku, i ukidanje PDV-a na hljeb. Sve navedeno potvrđuje već rečeno da su Privredna komora i Vlada prave adrese za davanje jedinstvenog odgovora na tržišne, privredne pa samim tim i šire društvene neujednačenosti. Od našeg zajedničkog djelovanja na polju ekonomskih politika, zavisi otpornost ne samo privrede već i cijelog društva na negativne uticaje bilo koje vrste i za to nosimo odgovornost. Stoga bi moja poruka ovim povodom bila da naše sinergijsko djelovanje treba da pokaže da Crna Gora ima privredu sa potencijalom za razvoj, adekvatan ljudski kapital da taj razvoj ostvari, kao i sposobne institucije”, poručuje Drakić.