Žugić: Suzbiti neracionalnu javnu potrošnju

“Mora se suzbiti neracionalna javna potrošnja bez koje možemo i koja neće ugroziti životni standard građana“, rekao je Žugić nakon potpisivanja Sporazuma o realizaciji kampanje Nedjelja štednje sa predstavnicima svih komercijalnih banaka koje posluju u Crnoj Gori. 

On je kazao da je CBCG pripremila preporuke za vođenje ekonomske politike Vlade, koje će uskoro dostaviti izvršnoj vlasti, u koje je dominantno uključen plan sanacije.

“On ne smije da ugrozi stope ekonomskog rasta, ni konkurentnost. On neće podrazumijevati povećanje poreskih stopa i ne smije da ugrozi dostupnost finansijskim tržištima“, saopštio je Žugić.

On je, odgovarajući na pitanje da li još podržava mjere predložene sanacionim planom, rekao da je to možda najcitiraniji nezvanični dokument koji nema nikakvu dozu zvaničnosti. 

“Nije u radnoj verziji bilo navedeno da se smanjuju zarade, već da se mora promijeniti Zakon o zaradama u javnom sektoru u dijelu pravila i principa fiskalne održivosti“, objasnio je Žugić. 

To znači da se, kako je dodao, ne bi smjelo dozvoliti finansiranje tekuće javne potrošnje van tekućih izvornih javnih prihoda. 

“Ako tu imamo deficit moraju se smanjivati i zarade i sva ostala neproduktivna javna potrošnja. Što se tiče penzija, one se i danas oporezuju, tako da njih nećemo dirati, ali ne smijemo ugroziti ni najranjivije kategorije stanovništva koje jedva sastavljaju kraj s krajem“, kazao je Žugić.

On je naveo da su te preporuke pripremljene, a da će ih poslati Vladi nakon prve sjednice Socijalnog savjeta koju uskoro organizuju.

Žugić je povodom 31. oktobra – Svjetskog dana štednje kazao da očekuje da će u narednom periodu nastaviti tu aktivnost. On je čestitao svima koji će u periodu od 31. oktobra do 6. novembra imati poklone od CBCG u iznosu od 200 eura, koliko će podariti i komercijalne, sa obavezom oročenja na godinu.

Žugić je, odgovarajući na pitanje da prokomentariše mišljenje Državne revizorske institucije DRI u vezi sa efikasnošću naplate poreskog duga imovinom poreskog obveznika, kazao da je svaki euro uštede koji se napravi značajan.

“U izvještaju se navodi da je ušteđeno 113 hiljada eura, ali je do kraja svih aktivnosti ona značajno veća. Mnogo veći je efekat u indirektnom i efikasnom funkcionisanju državnih organa koji su dobili svoje prostore. Sve što je naplaćeno stavljeno je u funkciju, osim jednog objekta“, rekao je Žugić.

On je poručio da će u budućem periodu raditi na saniranju brojnih rizika koji imaju dobar trend, ali se mora raditi još aktivnije da bi omogućili revitalizaciju privrede.

“Ranjivosti realnog sektora, monetarnog i najviše fiskalnog su po sistemu spojenih sudova sa snažnim implikacijama na našu ukupnu ekonomiju“, smatra Žugić. 

On je ocijenio i da bi komercijalne banke trebalo da pokažu malo veću aktivnost u podršci kompanijama, prije svega koje su solventne odnosno imaju imovinu, a nemaju trenutnu likvidnost. 

“Tim povodom je i donesen Zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju. Zahvaljujem Hipotekarnoj i Erste banci koje su prošle sedmice dogovorile kredit kod jednog solventnog klijenta koji je dobio šansu da održi svoju zaposlenost. Nešto prije toga je Prva banka odradila jedan takav kredit“, podsjetio je Žugić.

On je, govoreći o kamatnim stopama, rekao da je zabilježen pozitivan trend i da su kamatne stope u blagom padu. 

“Analiziraćemo odnos aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, čini mi se da je veći pad kod pasivnih kamatnih stopa, a time i razlika između aktivnih i pasivnih kamata“, naveo je Žugić. 

Loši krediti su takođe, kako je dodao, u padu. Značajno je smanjen nivo loših kredita i iznosi oko 10,5 odsto.

Glavni izvršni direktor Hipotekarne banke, Esad Zaimović, je odgovarajući na pitanje može li se očekivati uvođenje platnog prometa sa Srbijom, kazao da se većina banaka izjasnila da im ne odgovara model koji im je predložen. 

“Tako da prisiljavati banke da rade nešto uprkos njihovoj nezainteresovanosti nije u redu. Platni promet sa Srbijom funkcioniše dobro i ni na koji način klijenti crnogorskih banaka nijesu oštećeni, jer taj model ne funkcioniše. To je više političko pitanje“, ocijenio je Zaimović.