Ispravljena optužnica protiv Katnića i Lazovića u Višem sudu

Specijalni tužilac Miloš Šoškić vratio je Višem sudu ispravljenu optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića, piše Pobjeda.

Sudsko vijeće kojim je predsjedavao Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević, u četvrtak je vratilo taj akt Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i ostavilo rok od tri dana da se isprave nedosaci.

U rješenju kojim je vraćena optužnica, piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020. ili nekom drugom djelu te godine, ali i do kada je ona djelovala…

“Te kada su okrivljeni Milivoje Katnić, optuženi Saša Čađenović i Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije… Ovo posebno kod činjenice da, shodno članu 401a st.6 KZ CG, za postojanje krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije je neophodno da ona ima tri ili više lica, dakle najmanje tri lica, te je ostalo nejasno kada je organizacija koju je organizovao okrivljeni Zoran Lazović stekla svojstvo kriminalne organizacije… odnosno od kada su vremenski u njenom sastavu djelovala tri pripadnika. Osim toga, iz odredbe člana 292 ZKP-a koja reguliše sadržaj optužnice (ime i prezime okrivljenog sa ličnim podacima-čl.292 st. 1 tačka 1 ZKP-a), izvodi se zaključak da se optužnica ne može podnijeti protiv NN lica. U konkretnom slučaju optužnica je podnijeta protiv dva lica, ali se kao pripadnici kriminalne organizacije navode i druga za sada neidentifikovana lica, iako u spisima predmeta, niti u obrazloženju optužnice nema bilo kakve naznake o postojanju neidentifikovanih pripadnika kriminalne organizacije”, navodi se u dokumentu Višeg suda.

Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovana u činjeničnom opisu djela iz člana 401 a obuhvaćenog tačkom i dispozitiva optužnice, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore, sadržanih u tačkama II, III i IV optužnice navodi da su Zoran Lazović izvršenjem krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore (tačka II optužnice), Zoran Lazović i Milivoje Katnić izvršenjem krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 st. 1 u vezi čl.23 st.2 Krivičnog zakonika Crne Gore (tačka III optužnice), te Milivoje Katnić izvršenjem krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 st. 1 u vezi čl.23 st.2 Krivičnog zakonika Crne Gore (tačka IV optužnice), stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera – Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na te Beograđane nije donijeto.

“Ovo proističe i iz svjedočkog iskaza Veska Damjanovića, koji je u to vrijeme bio vršilac dužnosti direktora Uprave policije. Kod takvog činjeničnog stanja, nejasno je činjenično određenje u odnosu na krivično djelo iz tačke II optužnice, da je okrivljeni Zoran Lazović od pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor kriminalističke policije Enisa Bakovića tražio da se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru pomenutim pripadnicima kriminalne organizacije iz Repubike Srbije, kada rješenje o zabrani ulaska ovih lica u Crnu Goru, u smislu citiranih odredbi Zakona o strancima, nikad nije ni donijeto”.