Katnić pisao premijeru zbog Leposavića

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uputio je juče dopis premijeru Zdravku Krivokapiću i potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću zbog izjave ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića povodom sudskog predmeta za pokušaj terorizma 2016. godine za koji je ocijenio da je skandalozan i da očekuje da će biti vraćen na novo suđenje, ali i poruku da će nova parlamentarna većina, za slučaj da presuda postane pravosnažna, inicirati zakon o amnestiji kako bi abolirali lidere Demokratskog fronta Andriju Mandića i Milana Kneževića.

“Premijeru i potpredsjedniku Vlade napisao sam sve što sam mislio u vezi te izjave, ali i nekih ranijih. Ukazao sam, u duhu saradnje državnih organa, u kom pravcu treba djelovati, uopšte u vezi nekih aktivnosti koje bi trebalo zajedno da sprovedemo. Ne očekujem odgovor od njih, već konkretne poteze”, kazao je Katnić juče za Pobjedu.

Kako je istakao, iz profesionalnih razloga ne može u javnost iznositi sadržinu dopisa, tako da nije želio da komentariše izjavu Leposavića.

Predsjednica Udruženja sudija Crne Gore Hasnija Simonović istakla je da je Leposavić napravio direktan pritisak na Apelacioni sud i samim tim ugrozio nezavisnost crnogorskog pravosuđa.

“Direktno je izvršio pritisak na sud, šaljući jasnu poruku da ukoliko sud ne presudi na određeni način, biće preduzete mjere kojima će se ta presuda dovesti u pitanje”, upozorila je ona.

Sporna izjava, kako je istakla Simonović, zabrinjavajuća je i štetna iz više razloga.

“Prvo, iako je ministar naglasio da ne bi smio komentarisati konkretni postupak, jer je u toku, svjesno se upuštio u to i pored komentara da je postupak skandalozan naveo način na koji se namjerava obračunati sa sudom ukoliko ne presudi na konkretan način”, navela je ona i dodala da je Leposavić pokazao da ne poštuje nezavisnost sudova i ustavnu podjelu vlasti, te unizio autoritet i ugled crnogorskog sudstva.

Upozorila je i da se izjava Leposavića može tumačiti kao svojevrsno upozorenje sudskoj vlasti, da ako ne bude postupala u skladu sa njegovim mišljenjem i željama, naći će načine da im ospori rad.

“Po ovome, ispada da sav rad crnogorskih sudova može biti uzaludan i podređen jednoj grani vlasti koja nikako ne bi smjela vršiti uticaj i pritisak na sudove”, dodala je ona.

Komentarišući Leposavićevu ocjenu da je postupak za pokušaj terorizma zreo za ponavljanje, Simonović ga upozorava da bi on, kao čelni čovjek jednog resora Vlade, trebalo da se suzdržava od iznošenja ličnih stavova.

“Od postavljanja na funkciju, on istupa u ime naše države i naroda, a ne u svoje lično ime”,  objasnila je ona.

Podsjetila je da Leposavić svoj stav o sudovima i njihovom radu može iznijeti pred Sudskim savjetom, čiji je član shodno Ustavu i zakonu.

“Ostali vidovi iznošenja komentara o sudskoj vlasti, naročito komentara ovakve prirode, su štetni, poražavajući i veoma opasni”, rekla je Simonović.

Crnogorsko sudstvo, kako je zaključila, grana vlasti koja je zaštitnik pravde i čuvar prava, Leposavićevom izjavom pretrpjelo je težak udarac sa štetnim posljedicama i u Udruženju sudija očekuju da se ovim povodom izjasni i Vlada.

Gruba greška

Nekadašnji dekan Pravnog fakulteta i predsjednik Ustavnog suda, univerzitetski profesor u penziji Blagota Mitrić istakao je za Pobjedu da mu je Leposavićeva izjava nejasna sa krivično-pravnog aspekta, jer je, kako kaže, očigledno napravio grubu materijalnu pravnu grešku.

“Postoje dva instituta kada se oslobađaju lica poslije pravosnažne krivične osude. Pomilovanje koje daje predsjednik države pojedinačnim pravnim aktom i koje se odnosi na pojedince i amnestija koja se odnosi na neodređeni broj pravosnažno osuđenih lica i ta mjera se donosi putem zakona o amnestiji. U tom zakonu se ne navode imena lica, već samo vrsta krivičnih djela i tek se pojedinačnim pravnim aktom, na osnovu toga zakona, postupa u konkretnim slučajevima. U praksi amnestija važi za lakša krivična djela”, ističe Mitrić.

Profesor upozorava da Leposavić nije pravnički postupio komentarisanjem sudskog predmeta i izjavom da očekuje da on bude vraćen na novo suđenje.

“Sud je samostalan i što ga briga što govori ministar pravde ili profesor univerziteta prije pravosnažnosti presude. Ali to komentarisanje pravnički nije na mjestu “, zaključio je Mitrić.

Vijeće podgoričkog Višeg suda sutkinje Suzane Mugoše osudilo je optužene za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine na ukupno skoro 70 godina zatvora.

Prema navodima iz prvostepene presude, cilj kriminalne organizacije koju su formirali ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov bio je sprečavanje Crne Gore da pristupi NATO-u.

Za stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju Šišmakov je osuđen na jedinstvenu kaznu od 15 godina zatvora, a Popov na tri godine manje. Bivši komandant srpske žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora, a državljani Srbije Predrag Bogićević i Nemanja Ristić na po sedam godina. Srpski državljani – Branka Milić osuđena je na tri godine zatvora, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci, dok su Srboljub Đorđević i Milan Dušić osuđeni na po godinu i šest mjeseci. Kristina Hristić je osuđena na godinu zatvora, uslovno na dvije godine.

Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina zatvora zbog članstva u ovoj kriminalnoj organizaciji, a vozač DF-a Mihailo Čađenović na godinu i po.

Bogićević i Ristić nikada nijesu izručeni Crnoj Gori i njima se sudilo u odsustvu.