Kovač: Milovića ne zanima da li su ugrožena ljudska prava srpskih državljana, ali Čamgozova ga interesuju

U cjelokupnom postupku ekstradicije i azila turskog državljanina Binalija Čamgoza učestvovalo je 12 sudija. Dakle, 12 crnogorskih sudija, po mišljenju aktuelnog ministra pravde Andrija Milovića, nije umjelo da primijeni konvencijsko pravo i relevantne domaće propise… Ali je zato ministar pravde, sa tri mjeseca iskustva u advokaturi, koji je suđenja gledao na američkim filmovima, spasio državu od eventualne štete pred Evropskim sudom. To je zaista paradoksalno, izjavio je večeras bivši ministar pravde Marko Kovač, gostujući u emisiji “Kontroverza” na Adria televiziji.

Kovač je podsjetio da je on, koristeći diskreciono ovlašćenje, odbio izručenje srpskih državljana institucijama u Prištini.

“Jedna od prvih izjava aktuelnog minsitra pravde Andreja Milovića bila je oštra kritika u pogledu tih mojih odluka, kada je rekao da je tim dovedena u pitanje pozicija Crne Gore u odnosima sa intitucijama u Prištini i doveo u pitanje mogućnost da ministar u Prištini tako sjutra odbije izručenje lica koje bude Crna Gora potraživala”, rekao je Kovač.

Milovića, ocijenio je on, nije interesovalo da li su tim srpskim državljanima ugrožena ljudska prava i osnovne slobode.

“Očigledno da se bivšim pripadnicima Vojske Jugoslavije i veteranima kosovskog rata nije poklanjala pažnja u smislu poštovanja ljudskih prava, a koje vidimo da je Milović i te kako ima za turskog državljanina Binalija Čamgoza”, istakao je Kovač.

“Da li je moguće da je Miloviću bitniji rad prostate i mokraćnih kanala Čamgoza od nacionalne bezbjednosti”

Kako je rekao, ako zaključimo da je pravni aspekt priče o Binaliju Čamgozu zaokružen i da ne postoji nijedna povreda u slučaju izručenja – jer su to konstatovali svi mogući sudovi – izlišno je pričati da će nekome biti povrijeđena ljudska prava.

Tvrdi i da njegovo zdravstveno stanje, koje je isticano, ne može biti razlog za neizručenje.

Tako, kaže, dolazimo do političkog, diskrecionog ovlašćenja ministra.

“Šta je to politički motivisalo da ovo lice, šef organizovane kriminalne grupe, jedne od najvećih u Turskoj, bude zaštićen u Crnoj Gori? Da li je to politički motiv? Da li je bezbjednosni motiv da on bude u Crnoj Gori? Ili je Milović bacio bezbjednosnu bombu u Crnu Goru? Da li je moguće da mu je bitniji rad prostate i mokraćnih kanala čovjeka koji je optužen za najteža krivična djela u matičnoj zemlji od nacionalne bezbjednosti”, upitao je Kovač.

Dodao je da je nevjerovatno da čuvamo osobu za koju postoje indicije da je prijetila članu vlade.

“Čovjeku koji ima tu kriminalnu pozadinu dozvoljavamo da bude ovdje i samim tim, vjerovatno, privlačimo i neke druge članove organizovanih kriminalnih grupa, možda i suprotstavljene”, ukazao je Kovač.