Policija na dobrom putu da stane na kraj dinamitašima

Jučerašnje hapšenje Baranina Dejana Savića (47) zbog sumnje da je 15. juna u reonu Crni rt u Baru vršio izlov ribe bacajući dinamit, govori da su državni organi na dobrom putu da stanu na kraj “dinamitašima”, pišu Dnevne novine.

Nedavno su zbog istog krivičnog djela uhapšena još dvojica Barana, ali su oni, prema saznanjima barskog ronilačkog centra “Sauba quest Montenegro”, ubrzo nakon hapšenja pušteni na slobodu. Iako bi krivolovci ovom metodom trebali da odgovaraju za tri krivična djela, za ugrožavanje javne bezbjednosti, ilegalnog posjedovanja eksplozivnih naprava i za krivolov, nije poznato, da je neko u našoj državi odgovarao i bio zakonski kažnjen.

Prema mišljenju Željka Dragutinovića iz barskog ronilačkog centra, ne smiju biti preči interesi manjine od interesa većine.

“Poznato je svima nama ko su počinioci toga zločina kao i samoj policiji. Odgovor je uvijek bio, da oni preživljavaju od takvog “ribolova”. Međutim, poznato nam je koliko je i ljudskih života na taj način stradalo. Dovoljan je slučaj koji se desio u Dobroj vodi kada su majka i sin “lovili” tako ribu kada je stradao njen dječak od 15 godina. Imamo mnogo njih koji su ostali i invalidi. Nekada smo imali više ribe nego ribolovaca, sada je obrnuto, jer je mnogo njih koji se eksplozivom i bogate. Osim mogućih ljudskih žrtava, na taj način se uništava životna sredina i staništa cjelokupne morske flore i faune”, objašnjava Dragutinović.

Prema njegovim riječima, koliko je situacija zabrinjavajuća, ukazuje i činjenica da je Hidrografski zavod Hrvatske izradio mapu hrvatske i crnogorske obale, na kojoj su markirane tačke gdje se još uvijek krivolovi dinamitom. Na preko 2000 km hrvatske obale, koja ima i preko 1200 ostrva, takvih tačaka je osam, dok ih je dužinom 293 km obale Crne Gore čak 48.

“U Baru imamo takvih tačaka dosta. Od njih su najaktuelnije Dobra voda, Utjeha, Komina, Kruče i Ratac gdje svakodnevno imamo bacanje dinamita i to od njih desetak koji to rade. Vjerujem da će ova akcija nadležnih službi uroditi plodom”, ističe Dragutinović dodajući da treba da smo svjesni da su osim ribe i ostalog morskog svijeta, ugroženi i kupači, ronioci i svi učesnici u pomorskom saobraćaju.

“Sama činj enica da za ekološki oporavak, mjesta pogođenih pohlepom, treba 30ak godina, govori da država mora da reaguje po tom pitanju. Pored Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave za inspekcijske poslove, predstavnika lokalnih vlasti, NVO sektora, i ostalih ljubitelja mora, neophodno je reagovanje i veterinarske inspekcije koja može najbolje da otkrije kvalitet i porijeklo ribe u restoranima i na pijacama s obzirom da je ona na našem tržištu”, objašnjava Dragutinović. On je uvjeren da “dinamitaši” nemaju osjećaja za štetu koju nanose i da to rade više iz opsesije prema tom hiru nego iz koristi.

“Očevidac sam kratera na morskom dnu, uništenim jatima riba koje ostavljaju, jahti koja je potonula, a koja je izvađena sa raznešenom palubom od dinamita i mnogo toga što mi daje za pravo za takvo razmišljanje”, kaže Dragutinović.

Isto mišljenje ima i Marko Krivokapić, predsjednik Kluba za sportski ribolov Free divers. On vjeruje da će prevashodno pravosuđe napraviti prvi korak jer je do sada bilo “kamen spoticanja” u rješavnju ovog problema.

“I do sada je policija radila prilično dobro svoj posao po tom pitanju, međutim na tome bi se i završilo jer pravosuđe nije reagovalo. Nije nam poznato da je neko zakonski odgovarao, zato očekujemo i podršku medija koji će prije doći do ovog odgovora nego mi koji se borimo protiv dinamitaša i krivolova”, istakao je Krivokapić.