Sudije treba da sude u sudnicama, a ne u kancelarijama

Nataša Pajović

Iako kubure sa prostornim kapacitetom, kao i manjim brojem sudija od predviđenog, Viši sud u Podgorici, jedan od najznačajnih sudova u Crnoj Gori, u prošloj godini je postigao zavidan rezultat od 11.871 riješenih premeta, odnosno 100,1 odsto u odnosu na broj primljenih predmeta. Kako u intervjuu za Dnevne novine ističe predsjednik tog suda Boris Savić, i pored činjenica da su radili sa dvoje sudije manje od predviđenog, uz nedostatak adekvatnih sudnica i opterećenost predmetima, naročito specijalnog odjeljenja, uspjeli su da ostvare pozitivan rezultat.

DN: Ukupno gledano, kakvi su uslovi za rad sudija, da li kancelarije odgovaraju potrebama?

SAVIĆ: U prethodnom periodu uloženi su napori da se barem kao minimum obezbijedi da svaki sudija ima kancelariju. Da bi se to obezbijedilo, ne samo da smo morali da zakupljujemo prostorije u drugom objektu, već smo i neke kancelarije koje su projektovane za sasvim druge potrebe pretvorili u kancelarije sudija. To znači da uslovi za rad sudija, barem što se tiče kancelarija, nijesu optimalni.

Uostalom, obavljanje sudijskih funkcija, mislim na glavne pretrese i ročišta, u kancelarijama sudija, svakako nije pravo rješenje. I onaj koji nikada nije imao prilike da prisustvuje suđenjima može da zamisli atmosferu kada se u relativno maloj kancelariji, sudi za najteža krivična djela, a okrivljeni stoje neposredno pored oštećenih ili pripadnika njihovih porodica.

Čak i u parničnim postupcima, boravak na tako skučenom prostoru dovodi do tenzija među strankama i u svakom slučaju otežava i usložnjava rad sudija.

Zbog toga, stalno ističem da je neophodno da sudije sude u sudnicama, a ne u kancelarijama i ponovo izražavam nadu da ćemo izgradnjom Palate pravde riješiti taj problem.

DN: Što se tiče prostornih kapaciteta da li se javila potreba za još sudnica u Višem sudu u Podgorici, a ukoliko jeste, radi li se nešto po tom pitanju?

SAVIĆ: Prostorni kapaciteti su i dalje problem u radu ovog suda što se vidi iz proste činjenice da još sud funkcioniše u dva odvojena objekta i problem nedovoljnog broja sudnica je samo jedan od limitirajućih faktora vezanih za pitanje prostornih kapaciteta. Ono što smo uspjeli u prethodnom periodu, a za šta posebno moram da izrazim zahvalnost našim donatorima, jeste da smo u potpunosti opremili audio-vizuelnom opremom obje sudnice Višeg suda u Podgorici.

Koliko sam upoznat, takva oprema će se vrlo brzo biti instalirana i u sudnici Osnovnog suda u Podgorici, tako da se, ukoliko se ukaže potreba, neka od suđenja mogu održavati i u prostorijama Osnovnog suda u Podgorici. Ovo je svakako trenutno rješenje, a mislim da trajno rješenje koje će riješiti problem i broja sudnica i ostalih pitanja vezano za prostorne kapacitete, predstavlja izgradnja Palate pravde. Takvo rješenje smatram najoptimalnijim za funkcionisanje pravosudnih organa i da bi isto trebalo biti prioritet u investicionim planovima u narednom periodu.

DN: Koliko je ukupno predmeta bilo u radu tokom prošle godine u Višem sudu u Podgorici i koliko je predmeta riješeno ?

SAVIĆ: Prošle godine, ne računajući predmete sudske uprave, sud je zaprimio 11.859 predmeta, što je neznatno manje nego 2017. godine, koja je po broju zaduženih predmeta, bila rekordna u radu ovog suda. Riješen je 11.871 predmet ili u odnosu na priliv 100,1 odsto. Dakle, sud je u potpunosti riješio priliv i zaostatak je smanjen sa 2.867 na 2.848 predmeta. U situaciji kada imamo veoma značajan priliv broja predmeta, koji je gotovo isti kao 2017. godine, odnosno znatno veći nego 2016. i ranijih godina, svaki rezultat rada koji podrazumijeva rješavanje broja predmeta koji odgovara količini godišnjeg priliva se mora ocijeniti kao pozitivan rezultat. Pojedinačno, svaki sudija u radu je riješio nešto preko 304 predmeta. A s obzirom na priliv predmeta svaki sudija mjesečno zaduži 25 novih predmeta.

DN: Koliko sudija trenutno radi u Višem sudu, a koliko njih je u specijalizovanom odjeljenju. Da li je taj broj dovoljan imajući u vidu porast broja predmeta po optužnicama Specijalnog tužilaštva?

SAVIĆ: Trenutno u Višem sudu u Podgorici sudijsku funkciju obavlja 37 sudija i predsjednik suda. Dva sudijska mjesta su upražnjena zbog odlaska kolega/koleginica u druge sudove, a jedna sudija je sa punim radnim vremenom angažovana u radu Centra za obuku u sudstvu i tužilaštvu. Ovaj kadrovski nedostatak svakako predstavlja kočnicu u radu, ali očekujem da će dva sudijska mjesta ubrzo biti popunjena. U specijalizovanom odjeljenju počev od 2016, pa nadalje, bilježimo značajan broj novoprimljenih predmeta.

Prošle godine primljena su 42 nova predmeta, a kako je neriješenih predmeta iz ranijih godina takođe bilo 42, ukupno je u radu bilo 84 predmeta. Kako je u tom odjeljenju postupalo pet sudija od kojih je jedno tročlano vijeće praktično cijele godine postupalo u samo jednom predmetu, to se odrazilo na rad u ostalim predmetima, tako da broj predmeta koji je u ovom momentu u radu prevazilazi mogućnosti zaduženja postojećeg broja sudija.

Zbog toga su godišnjim rasporedom za 2019. godinu u to odjeljenje raspoređeni još dvoje sudija, a i okončanjem rada u prethodno pomenutom predmetu koji je zbog svog obima predstavljao značajno ograničenje za rad u drugim predmetima, vjerujem da će u ovom odjeljenju doći do napretka u broju završenih predmeta. Zbog toga bi odgovor bio da ćemo tokom 2019. godine ocijeniti, zavisno od broja završenih predmeta, da li je broj postupajućih sudija optimalan i u tom pravcu donijeti odgovarajuća rješenja.

DN: Trenutno je u Višem sudu u Podgorici dvoje sudija za istragu, da li je taj broj dovoljan?

SAVIĆ: Jedno od prvih odluka koje sam donio kao predsjednik Višeg suda u Podgorici je da povećam broj sudija za istragu sa jednog na dvoje. Smatram da je to optimalan broj i da bi dvoje sudija za istragu mogli da bez neprihvatljivo visokog stepena opterećenja, obavljaju svoje funkcije. Međutim, broj predmeta u ovom sudu je takav da je obojici sudija za istragu taj referat samo jedan od onih u kojima postupaju. Jedan od postojećih sudija osim istražnih predmeta zadužuje i provostepene krivične predmete, a drugi i drugostepene krivične predmete, tako da mislim da se radi o izuzetno zahtjevnim i iscrpljujućim zaduženjima, koji funkcionišu samo zbog izuzetnog angažovanja, požrtvovanosti i stručnosti postupajućih sudija.