Sukobi klanova “šansa” za albansku mafiju

Sukob mafijaških klanova unutar zemlje, osim što je opasan po njenu bezbjednost, krije još jednu veliku prijetnju o kojoj se manje govori.

Albanska i druge mafije poznate su po djelovanju na teritoriji drugih država, a takva se opasnost ne može isključiti ni kada je u pitanju Crna Gora.

Prema mišljnju kriminologa, crnogorske bezbjedonosne strukure su svjesne toga i za sada efikasno rješavaju pokušaje uticaja i preuzimanja kontrole, između ostalog i držeći pod kontrolom unutrašnje sukobe.

Mafijaške grupe šansu za prevlast i širenje aktivnosti upravo vide u sukobima između kriminalnih klanova, a albanska mafija je jedan od jačih narko-kartela u svijetu i najjači na Balkanu pa nije čudo da teritorijalna bliskost budi strah.

Za sada na teriroriji Crne Gore policija uspješno vodi borbu u suzbijanju kriminala, što onemogućava da se ostvari cilj albanske mafije. Pripadnici policije realizuju sve uspješnije akcije kako bi zaustavili surove sukobe crnogorske mafije i njihovo djelovanje sveli na minimum.

Kriminolog Velimir Rakočević kazao je za CdM da naše službe bezbjednosti u potpunosti kontrolišu situaciju.

“Izuzev sporadičnih ilegalnih aktivnosti, kriminalne grupe Albanije nemaju šanse da težište nezakonitih aktivnosti prenesu na našu teritoriju”, uvjeren je Rakočević.

Albanski narko-kartel među jačima

Albanski narko-kartel je jedan od najpoznatijih u svijetu. Prema istraživanjima svjetskih stručnjaka koji se bave narkoticima,  čak 75 odsto “poslova” u toj oblasti vode Albanci.

Smatra se da je albanska narko-mafija toliko jaka da je potisnula sa prvog mjesta Kolumbijce koji su do prije pet godina bili neprikosnoveni u trgovini drogom.

Samo dileri mafijaških albanskih porodica sa Kosova mjesečno prokrijumčare četiri do šest tona heroina, što je na godišnjem nivou oko dvije milijarde dolara.

Prema podacima evropske policije taj novac “pere” se kroz privatne banke čiji su vlasnici članovi albanskih mafijaških porodica. Novac “peru” i  kroz biznise koje vode po Zapadnoj Evropi.

Od ukupne količine droge koja stiže na svjetsko tržište, 65 odsto prelazi preko Kosova i Metohije, dok se na evropsko tržište 90 odsto heroina prokrijumčari preko tog područja.

Albanska mafija narko-mrežu raširila je u Italiji, Švajcarskoj, Austriji, Njemačkoj, Skandinavskim zemljama…

Oko 40 odsto heroinskog tržišta ova mafija kontroliše u Americi. Vodeća je u Evropi i na Balkanu po proizvodnji i krijumčarenju marihuane.

Crna Gora za sada većinom “tranzitni” put 

Albanske kriminalne grupe sa Kosova kontrolišu više od 80 odsto trgovine heroinom u Evropi. Veći dio narkotika na teritoriji naše zemlje dolazi iz Albanije. Nerjetko je to put i za oružje koje se prodaje na ilegalnom tržištu.

Prema podacima službi koje se bave borbom protiv ovog kriminala, veći dio narkotika samo “prođe” preko teritorije naše zemlje.

Kriminolozi to ocijenjuju kao uspješan rezultat rada bezbjednosnih struktura, koji onemogućava da se ilegalni poslovi kriminalnih organizacija koje su van naše zemlje prebace kod nas.

Ekspert i profesor za bezbjednost Darko Trifunović ističe da se sukobom crnogorskih klanova otvara mogućnost albanskoj mafiji za “ulazak u podzemlje” Crne Gore, ali da za sada nema prostora da se tako nešto ostvari.

“Njih je strah od službi Crne Gore, što znači da ih za sada kontrolišu”, istakao je Trifunović.

Struktura albanske mafije

Albanska mafija sastavljena je od više klanova koji su povezani i rade svi jedni za druge. Za članove ove grupe karakteristično je da su u rodbinskim odnosima.

Zbog toga, kada dođe do hapšenja nekih od njenih članova, rijetko dolazi do otkrivanja ostalih pripadnika, jer bi tako odali svoje rođake.

“Kriminalne organizacije mafija tipa u Albaniji pripadaju grupnom kriminalitetu koji uključuje raziličite oblike inkriminacija divergentnog stepena saučesništva, povezanosti i organizovanosti. Karakteristična je po mrežnoj strukturi i internacionalnom karakteru. Radi se o adaptibilnom tipu kriminalne organizacije koji karakteriše hijerarhija, plansko djelovanje, etički kodeks i rigorozan sistem sankcija za članove grupe”, objašnjava za CdM Rakočević.

Rakočević dodaje, da su specijalizovani za određene kriminalne djelatnosti kao što je neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.

Objašnjava da su kriminalne grupe u Albaniji prilagodljive na promjene postojećih uslova zbog čega ostvaruju enormnu nezakonitu dobit.

“Na regionalnom nivou povezana je sa nosiocima kriminalnih aktivnosti u državama okruženja uključujući i našu, jer kriminalitet ne poznaje granice među državama”, kazao je Rakočević.

Prema riječima Trifunovića, albanska mafija ima jako uporište u Turskoj.

“Heroin stiže u Tursku i na ove prostore se pevozi u tvrdo pakovanje, to je kao poluga. Kilogram se  kasnije miješa sa aditivima i tako se na količini dobija tri puta više. Cijena toga je oko 12.000 dolara, što kad se uveća puta tri  dolazi do velikih suma za jedan kilogram”, objašnjava Trifunović.

“Uslovi” za članstvo u albansku mafiju

On dodaje da pripadnici ove kriminalne grupe imaju svoje veze duboko u Americi i zemljama Evropske unije. Objašnjava da su tako ustrojeni da prije svega imaju jezičku barijeru.

“Da bi bili jedan od jačih pripadnika ove grupe morate znati albanski jezik, onaj koji se koristi na Kosovu, koji ima poseban dijalekt”, navodi on.

Kao još jedna uslov javlja se rodbinska povezanost.

“Morate biti krvni srodnik nekog od nih. Kad uhvatite pripadnika albanske mafije i tražite da oda nekoga njega čeka smrtna kazna od ostalih članova. Njemu je ništa da odsluži kaznu zatvora. Jer bi u suprotnom odao svog rođaka”, rekao je Trifunović.

Obračuni  klanova – “šansa” za albansku mafiju

Obračuni  između kriminalnih klanova Crne Gore u posljednje dvije godine preplavili su crnogorsko primorje. Koliko je “bitno” da se ostvari cilj, likvidiraju mete, govori nam i to da  se neki od članova našeg kriminalnog miljea povezuju sa ubistvima i kriminalnim radnjama u Beogradu i šire.

<<<Krađa kokaina zavadila mafiju: Zbog rata klanova platili i nedužni<<<

Nekad istu ekipu iz dva naselja u Kotoru podijelo je nestanak veće količine kokaina u španskom gradu Valensija, nakon čega su počeli obračuni. Do usijanja je došlo poslije ubistva vođe Partizanovih navijača Aleksandra Stankovića (Saleta Mutavog) u Beogradu.

U tom “odlučnom” sukobu, da bi se ostvario cilj, angažovane su profesionalne ubice, korišćene bombe, praćene mete i njihovi članovi porodice.

Surova ubistva izvršena su iz neposredne blizine, čak i pred maloljetnom djecom. U nekim slučajevima napadano je više članova jedne porodice. Nerjetko su stradali i očevidci koji nijesu bili na “spisku” likvidatora.

Crnogorska policija na ova dešavanja “odgovara” sve jačim akcijama usmjerenim protiv kriminalnih aktivnosti. U sklopu toga sproveden je niz akcija usmjerenih na bezbjednosno interesantre osobe širom Crne Gore.

Zaplijenjeno je više komada municije, oružja, telefona, sim kartica, hladnog oružja, automobila, novca iz ilegalnih tokova i narkotika.

Željka Bojanić