Automobil “dačia daster”, službeno vozilo koje je koristio pripadnik granične policije Svetislav Filipović, potpuno je uništeno u podmetnutom požaru sredinom oktobra u Baru, a to je peti zapaljeni automobil u ovom mjesecu. Srećom, efikasnom reakcijom barske policije, počinioci su uhvaćeni nakon samo 10 sati od izvršenja djela, dok je u mnogim prethodnim slučajevima trag “izgorio” zajedno sa vozilom.

Proteklih četiri – pet godina “disciplina” namjernog paljenja vozila zaživjela je u Crnoj Gori. Trend opstaje, te je tako do današnjeg dana, kako je to medijski zabilježeno, zapaljen 31 automobil.

Primjeri požarom uništenih vozila su učestali, a počinioce nije lako otkriti, imajući u vidu da se paljenjem kola nerijetko spale i tragovi.

U odnosu na prije nekoliko godina, kada je “buknula” ova problematika, stanje se u bitnom nije promijenilo, potvrdio je za Dnevne novine sudski vještak iz oblasti zaštite od požara i eksplozija Radovan Popović.

“I dalje je dosta problematično, na istom nivou kao i prethodnih godina od kada je krenulo. Isti broj, isti nivo “, naveo je on, dodajući da nekad ima a nekad nema materijalnih dokaza.

Popović navodi da je činjenica da ovaj vid krivičnog djela u kontinuitetu traje posljednjih nekoliko godina, jer počinioci misle da usljed visoke temperature i velike količine sredstava za gašenje požara dolazi do uništenja svih materijalnih tragova.

“Ovakvo mišljenje može da ima samo laik, dok stručno lice zna da u požarima ostaje mnogo materijalnih tragova na osnovu kojih se može utvrditi mjesto i uzrok požara, kao i tragovi koji mogu povezati počinioca sa izvršenim krivičnim djelom”, objašnjava Popović.

Prema navodima vještaka Popovića, motivi za ovaj vid krivičnog djela su različiti, te se, kako je kazao, najčešće radi o osveti i neraščišćenim poslovima među pojedincima, prevarama kasko osiguranja i slično.

“Na primjer, dešava se i to da prodavac vozila sumnjivog porijekla odmah nakon prijema novca od kupca, a znajući da vozilo nije regularno, sam zapali to vozilo ili pošalje nekog da to učini, kako se prevara ne bi otkrila”, kazao je Popović.

Kako je naveo u razgovoru za Dnevne novine, prilikom namjernog paljenja vozila uglavnom se koristi benzin, koji je lako dostupan, dok se rjeđe koriste različite vrste eksploziva.

“Izazivanje požara na vozilima benzinom u većini slučajeva pričini veliku materijalnu štetu na istim, tako da ona nijesu više za upotrebu. U pojedinim slučajevima pored vozila koje je zapaljeno dolazi do širenja požara i na vozila koja su parkirana u neposrednog blizini, a često puta u opasnost dolaze stambeni i drugi objekti ispred kojih su vozila parkirana”, kazao je Popović.

Primjer za to je nedavno zapaljen automobil marke “golf” u podgoričkom naselju Stari aerodrom, vlasnika Enisa Bektaševića, a prilikom čega je uništeno i vozilo marke “pežo”, parkirano pored namjerno zapaljenog “golfa”.

Naime, o paljenju svjedoči i snimak, u kojem se vidi da automobilu prilazi osoba, a nakon nekoliko sekundi vatra je ruinirala parkirani automobil, međutim, od 12. oktobra do danas počinilac nije otkriven.

Pored glavnog grada, a kroz putem medija dostupnim informacijama, zabilježenih paljenja automobila u 2017. godini bilo je i u Baru, Budvi, Bijelom Polju i Nikšiću.

Trošak minimalan, kao i rizik

“Profesionalac” u disciplini paljenje automobila traži od 50 eura do 100 eura da izvrši tu radnju, nezvanično je saznanje Dnevnih novina, a trošak je oko dva eura – računajući benzin i šibice.

Sudeći po do sada (ne)riješenim slučajevima paljenja kola, nalogodavcima, koji ili iz osvete ili radi opomene primjenjuju ovaj vid “zastrašivanja”, se finansijski isplati.

S druge strane, shodno Krivičnom zakoniku, ukoliko “profesionalac” ostavi trag i bude uhvaćen, za paljenje automobila, što spada u krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, propisana je minimalna kazna od šest mjeseci zatvora, a može biti i do pet godina. Postavlja se pitanje da li je počinilac, pod pretpostavkom da će biti uhvaćen, spreman da ćuti za navedenu novčanu naknadu?