Za dvije godine poginule 152 osobe, kazne moraju biti oštrije

U prethodne dvije godine na putevima Crne Gore poginule su 152osobe. Situacija po pitanju bezbjednosti saobraćaja na crnogorskim putevima je alarmantna, nezadovoljavajuća je blaga riječ, kazao je za Portal RTCG doc. dr Goran Čarapić, sudski vještak iz oblasti saobraćajne i mašinske struke.

Kako je predočio, svjedoci smo da je na našim putevima u 2023. godini smrtno stradalo 77 osoba što je rekordan broj stradalih za jednu godinu.

“Takođe, nažalost i u 2024. godini smo rekorderi po broju stradalih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, a to je 75 smrtno stradalih lica. Dakle, u prethodne dvije godine na putevima Crne Gore smrtno je stradalo 152 lica. Šta drugo reći već da je sitaucija u dijelu bezbjednosti saobraćaja na našim putevima alarmantna. Nezadovoljavajuća je blaga riječ”, ukazuje Čarapić.

Kako je rekao, uprkos apelima da se brzina vozila prilagodi konkretnim saobraćajnim uslovima, veliki broj vozača to ne poštuje.

“Najčešće saobraćajne nezgode sa teškim posljedicama su uzrokovane usljed znatno uvećanih brzina u odnosu na ograničene za određene dionice puta, preticanje vozila na mjestima kada se nijesu stekli uslovi za bezbjedno obavljanje ove radnje u saobraćaju i na mjestima gdje je na kolovozu izvučena uzdužna neisprekidana linija. Tu je i upotreba mobilnih telefona u toku vožnje o čemu i nema bilo kakvih statističkih podataka, upravljanje vozilom u alkoholisanom stanju ili pod uticajem psihoaktivnih supstanci ili droga, prolazak vozila u raskrsnicama kada je za njihov smjer kretanja na semaforima crveni signal. Kao i neoprezno prelaženje pješaka preko kolovoza na mjestima gdje nema objelježenog pješačkog prelaza”, kaže Čarapić.

Ovakvi prekršaju se u jednom dijelu sankcionišu od strane nadležnih organa, ali te sankcije nisu adekvatne u dijelu odmjeravanja kazne, po njegovom mišljenju.

“Za ovakve prekršaje, koji mogu izazvati saobraćajne nezgode sa teškim posljedicama, treba sankcionisati znatno većim kaznama, što bi trebalo definisati Zakonom o bezbjednosti saobraćaja. Po mom mišljenju, važeće kazne za ovakve i slične prekršaje su male i ne daju određene rezultate. Povećanjem kaznenih odredbi i učestalijom kontrolom došlo bi se do značajnijih pomaka u dijelu smanjenja broja saobraćajnih nezgoda na našim putevima, jer jedino taj metod bi mogao dati neke rezultate. Kamere na većini raskrsnica u Podgorici su postavljene, ali nisam u saznanju čemu služe i da li se koriste u dijelu pronalaženja prekršioca saobraćajnih propisa ili ne. One bi, ukoliko se koriste, dale veoma dobar efekat u dijelu poštovanja pravila saobraćaja u raskrsnicama ili određenim putevima, pa bi i vozači bili u saznanju da mogu biti sankcionisani ako naprave neki propust”, kazao je on.

Ovako u većini slučajeva nema dokaza da li je neko prošao kroz crveno ili zeleno svijetlo a nezgoda se dogodila sa težim posljedicama, rekao je Čarapić.

“Apelovao bih na nadležne da se dopuni i izmijeni Zakon o bezbjednosti saobraćaja u dijelu Kaznenih odredbi i da se većim kaznama sankcionišu vozači koji ne poštuju saobraćajne propise a odnosi se na prekršaje koji za posljedicu imaju nastanak saobraćajnih nezgoda sa težim posljedicama. Tendencija je povećanja broja električnih trotineta na našim ulicama i u gradovima naše države, a posebno iz razloga što je Crna Gora Mediternska država sa dosta sunčanih i toplih dana, posebno se to odnosi na primorski dio. Određeni broj saobraćajnih nezgoda se dešava uz učešće električnih trotineta. Važeći zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima Crne Gore nije definisao upotrebu električnih trotineta u saobraćaju”, upozorio je Čarapić.

Prije svega, u zakonu nije pomenuto značenje tog prevoznog sredsta, pa tim ni mogućnost daljeg definisanja upotrebe električnih trotineta u saobraćaja, naglašava.

Kada se govori o kulturi u saobraćaju ona je na nezavidnom nivou, kako od strane vozača motornih vozila, pješaka, tako i ostalih učesnika u saobraćaju, ocijenio je.

Čarapić je rekao da sve priče i komentari određenih lica koja se pojavljuju u medijima i daju svoje predloge po pitanju izmjene zakona, prvenstveno u dijelu neke edukacije i preventive, nijesu dali bilo kakav pomak u dijelu smanjenja broja saobraćajnih nezgoda na našim putevima, čak se taj broj i povećao.

“Postavlja se pitanje, zašto smo mi država koja je u samom vrhu po broju saobraćajnih nezgoda i smrtno stradalih lica u istim, a prema broju stanovnika? Kada govorimo u uzroku tada se misli na vozilo, put ili čovjeka. Skoro zanemarljiv je procenat saobraćajnih nezgoda koji se desio kao uzrok neispravnosti vozila ili kao faktora ‘put’, a koji bi imao za posljedicu nastanak saobraćajnih nezgoda sa težim posljedicama”, saopštio je sudski vještak.

Čarapić navodi da ostaje čovjek, kao osnovni i skoro jedini uzrok nastanka saobraćajnih nezgoda.

“Uvijek sam potencirao kaznenu politiku u dijelu da su kazne za određene prekršaje male, a koji prekršaji mogu izazvati veoma teške saobraćajne nezgode. Povećanjem kaznenih mjera, ne samo u dijelu novčanog iznosa, već i u drugom pravcu, oduzimanjem vozačke dozvole na duži vremenski period, i drugim kaznenim mjerama, sa sigurnošću tvrdim, da bi se značajno smanji broj saobraćajnih nezgoda, a posebno znajući mentalitet našeg naroda. Naši vozači u inostranstvu ne prave prekršaje, jer znaju kakve su sankcije za takve prekršaje, ne prekorače dozvoljenu brzinu jer je tamo nulta tolerancija”, istakao je Čarapić.

On je naglasio da je saobraćajna nezgoda iznenada nastao društveno opasni događaj na putu u kome je učestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojoj je jedno ili više lica poginulo ili povrijeđeno ili je izazvana materijalna šteta.

“Ovaj događaj nije niko očekivao, a najmanje htio, te iznenadno nastupanje saobraćajne nezgode, sa naučne tačke gledišta je njeno bitno objelježje. Kao neposredni uzroci saobraćajne nezgode javljaju se čovjek, faktor ‘vozilo’ i faktor ‘put’. Saobraćaj je veoma složena pojava gdje može doći do mnogo opasnih situacija. Ukoliko se želi povećati sigurnost saobraćaja, nephodno bi bilo sprovesti određene mjere, čiji cilj bi bio otklanjanje, odnosno smanjenje opasnosti. Saobraćajne nezgode nastaju pri kretanju vozila, bicikliste, pješaka i sično, gdje se može utvrditi ko je osnovni faktor nastanka saobraćajne nezgode. Svako lice koje je svojom aktivnošću uključeno u saobraćajnu nezgodu, kao i ukoliko je povrijeđeno, je učesnik saobraćajne nezgode”, rekao je Čarapić.

Kako je pojasnio, odgovornost za saobraćajnu nezgodu snosi svaki učesnik koji je svojom radnjom prekršio zakonske propise i norme. Svaka saobraćajna nezgoda je za sebe specifična i zahtijeva određene analize na osnovu kojih bi se donijela odluka i zaključak šta je uzrok nastanka neke nezgode, dodaje.

“Često ni vještaci ne mogu, u nedostatku materijalnih tragova, vršiti određene analize i donositi konačna mišljenja, pa prema tom ni sudovi ne mogu donijeti konačnu odluku”, zaključio je Čarapić.