Zabrinjavajuće: Balkan pun oružja iz prethodnih ratova

Samo u glavnom gradu BiH, Sarajevu, tokom marta ove godine desilo se nekoliko oružanih napada u kojima je korišćeno vatreno oružje, prilikom čega je povrijeđeno nekoliko osoba. Portparol Ministarstva unutrašnjih poslova MUP Kantona Sarajevo Irfan Nefić je, u vezi s napadima koji su se prethodnih nekoliko dana desili u Sarajevu, izjavio da ovakva i slična krivična djela uznemiravaju građane.

“U poređenju s istim mjesecom prošle godine, mogu reći da imamo više ovakvih događaja. Međutim, gledajući sveobuhvatnu bezjednosnu situaciju, odnosno pokazatelje koji nam govore o stanju sigurnosti, mogu reći da posljednjih godina, odnosno posljednje četiri godine, mi svake godine imamo smanjenje broja krivičnih djela. Međutim, ovakva krivična djela svakako uznemiravaju javnost, jer su to krivična djela koja ostavljaju više tragova na žrtvama”, kazao je Nefić i dodao kako policija preduzima sve potrebne mjere kako bi se smanjila krivična djela i napade na građane.

Prema podacima MUP-a Kantona Sarajevo, policijski službenici su u KS u 2014. godini oduzeli 70 pištolja, 340 pušaka, 189 komada noževa, mačeva, mačeta i bajoneta, 18 ručnih bombi, deset boksera i oko 3.000 komada municije različitog kalibra.

Bosna i Hercegovina je, poput ostalih zemalja u regiji Balkana, opterećena problemom ilegalnog oružja. U posjedu građana, prema nezvaničnim podacima, nalazi se blizu 750.000 komada ilegalnog oružja koje predstavlja stalnu prijetnju sigurnosti svih građana. Prema tome, jedna petina, odnosno svaki peti građanin BiH, ima ilegalno oružje.

Prema podacima Razvojnog programa Ujedinjenih nacija UNDP iz 2010. godine, u BiH oko 495.000 domaćinstava nelegalno posjeduje oružje. Iz UNDP-a navode kako je taj broj vjerovatno veći, s obzirom na to da jedno domaćinstvo može d posjeduje jedan ili više komada vatrenog oružja.

Samo na području Federacije BiH je 2014. godine zabilježeno oko 17.000 narušavanja javnog reda i mira. Prema podacima Federalne uprave policije, prošle godine je u Federaciji BiH evidentirano 16.964 narušavanja javnog reda i mira, za koja su prijavljene 19.593 osobe, što je manje za 1.386, ili 7,6 odsto prekršaja, odnosno za 1.680 osoba manje, ili 7,9 odsto u odnosu na 2013. godinu. Protiv 10.149 osoba izdato je 9.728 prekršajnih naloga, dok je protiv 8.909 ljudi podneseno 6.523 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

Prema podacima MUP-a Republike Srpske, u periodu januar – jun 2014. godine na području RS zabilježeno je 5.075 krivičnih djela, što je 10,5 odsto manje u odnosu na isti period 2013. godine. Od ukupnog broja krivičnih dijela, 4.500 se odnosi na opšti kriminalitet, što je za 10,5 odsto manje nego u istom periodu 2013. godine. Od januara do juna 2014. godine u RS je evidentirano 3.569 narušavanja javnog reda i mira.

U Hrvatskoj prošle godine zabilježen pad krivičnih djela

U Hrvatskoj je, prema zvaničnim podacima, prošle godine zabilježen pad krivičnih djela. Portparolka Uprave policije Jelena Bikić ocijenila je stanje kriminaliteta u Republici Hrvatskoj u 2014. godini povoljnim. Ukupan broj prijavljenih krivičnih djela, ako se ne računaju krivična djela iz domena prometa, odnosno čisti kriminalitet, u padu je za 9,2 odsto u 2014. u odnosu na prethodnu godinu.

“Bilježimo pad najtežih krivičnih djela i usuđujem se reći da je to najvažnije, jer obično ta djela najviše utiču na subjektivni osjećaj sigurnosti građana”, izjavila je Bikić.

U Hrvatskoj su, osim legalnog oružja koje služi za lov, sport i samoodbranu, na terenu i dalje veće količine različitog vatrenog oružja i eksplozivnih naprava zaostalih iz Domovinskog rata. Od 2007. godine pokrenuta je akcija u sklopu koje je građanima omogućeno da oružje predaju policiji bez sankcija.

Građani Hrvatske na kraju 2014. godine, prema MUP-ovoj evidenciji, posjedovali su oko 280.000 komada vatrenog oružja. Riječ je najčešće o lovačkom oružju, oružju za sportske namjene i oružju za samoobranu.

Broj ubistava u Srbiji prošle godine 38

Prema podacima MUP-a Srbije, u prošloj godini je smanjen broj krivičnih djela u odnosu na prethodne godine. Prema rezultatima rada policije u Srbiji, stopa kriminala je smanjena, a prioritet je i dalje borba protiv trgovaca drogom. Od maja do oktobra 2014. godine u Srbiji je oduzeto 96,8 kilograma heroina, za razliku od prošle godine kada je količina zaplijenjene droge iznosila 18,9 kilograma. U Srbiji je u 2014. godini otkriveno 1.043 krivičnih djela sa elementom korupcije. Ukupan kriminal u Srbiji je manji za 9,4 odsto, sa 55.649 krivičnih djela na 50.432, navedeno je u izvještaju MUP-a Srbije o rezultatima rada u 2014. godini.

Broj ubistava je kao i prošle godine, 38, ali je smanjen broj krivičnih djela protiv života i tijela, teških ubistava i teških ubistava u pokušaju.

Za posljednje 22 godine najmanje krivičnih djela je zabilježeno 2003. godine, kada je nakon ubistva premijera Zorana Đinđića uvedeno vanredno stanje i sprovedena opsežna policijska akcija “Sablja”, u kojoj su uhapšene hiljade članova organizovanih kriminalnih grupa. Od početka legalizacije, od 4. do 26. marta ove godine, u Srbiji je predato 619 komada oružja, među kojima čak i jedna “zolja”, 137 bombi i minsko-eksplozivnih sredstava, a podnešeno je i 385 zahtjeva za registraciju oružja.

“Posebno vam skrećemo pažnju na podatak o količini sakupljene municije. Taj podatak ukazuje da je za samo 22 dana, predato 15.879 komada, što je značajno više nego tokom cele akcije legalizacije 2007. godine, kada je prikupljeno 11.566 komada municije”, naglasila je načelnica Uprave za upravne poslove u sjedištu Ministarstva, general policije Zorica Lončar Kasalica.

Procjene su da se broj komada ilegalnog naoružanja kreće i do 900.000. Posljednji postupak legalizacije oružja u Srbiji sproveden je 2007. godine, kada je predato oko 8.500 raznog vrsta oružja. Građani Srbije u legalnom posjedu imaju oko 1,2 miliona komada oružja – lovačkih pušaka, karabina, pištolja, revolvera i raznog sportskog oružja.

U Crnoj Gori registrovano oko 87.000 komada oružja

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u Crnoj Gori je registrovano oko 87.000 komada oružja. Kako je kazao Abid Crnovršanin, generalni direktor Direktorata za upravne unutrašnje poslove Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, broj ilegalnog oružja je nepoznanica.

“U Crnoj Gori ima oko 87.000 komada registrovanog oružja. Kada je u pitanju broj ilegalnog oružja, taj podatak nemamo i svaka procjena je nezahvalna”, kazao je Crnovršanin.

U novembru 2014. godine MUP Crne Gore, UNDP, OEBS i Centar za demokratsku tranziciju pokrenuli su kampanju “Poštuj život, vrati oružje”, kako bi informisali građane o štetnim posljedicama nelegalnog držanja oružja.

Zakon o oružju, koji je na snagu stupio 19. marta ove godine, predviđa da vlasnici ilegalnog oružja mogu oružje da predaju policiji bez trajnih posjedica. To znači da se ilegalno oružje može predati kada to vlasnik odluči.

“Ovo se odnosi na građane koji odluče da dobrovoljno predaju oružje. Svi oni koji to ne urade, a policija tokom svojih aktivnosti pronađe ilegalno oružje, čine krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina”, poručio je Crnovršanin.

Iz Uprave policije nije bilo moguće dobiti podatke o stopi kriminaliteta u Crnoj Gori.

Kosovo

Prema statističkim podacima Policije Kosova, u 2014. godini prijavljena su 1.393 slučaja držanja, kontrole ili posjedovanja oružja bez dozvole, dok je u prva tri mjeseca 2015. prijavljeno 212 takvih slučajeva. U poređenju s istim periodom prošle godine, kada je bilo prijavljeno 386 slučajeva, to je za 174 slučaja manje.

Portparol Policije Kosova Baki Kelani je kazao da policija nema podatke o broju neregistrovanih komada oružja na Kosovu, ali da kontinuirano radi na borbi protiv te negativne pojave, s ciljem stvaranja stabilne bezbjednosti za sve građane Kosova.

Vjeruje se da i dalje veliki broj građana na Kosovu posjeduje ilegalno oružje koje je ostalo od rata 1999. godine, a prema nekim procjenama, na Kosovu se oko 80 odsto oružja posjeduje bez dozvole.