Piše: Andrej Nikolaidis, kolumnista CdM-a
Ima ta škola mišljenja – prilično je rasprostranjena – koja veli kako su na ovome svijetu naše jedino namjere. O čijem ishodu mi odlučujemo koliko i ja o poslovnim strategijama Applea. Znate onu: “Ako želiš nasmijati Boga, ispričaj mu svoje planove”. Pa ipak… Ako je na tom svijetu iko ikada bio većinski, zapravo jedini vlasnik vlastite političke sudbine – onda je to Milojko Spajić.
Da je Milojko Spajić film ili roman, bila bi to priča jednostavna zapleta. Onako kako jednostavni znaju biti westerni – ili eastern, u našem slučaju. Dakle ovako. Čovjek je došao u siromašni mali grad. Čijim stanovnicima je pričao o svojim pustolovinama širom velikog svijeta. A oni su ga slušali. Obećao im je da će imati vodu, pašnjake, stoku i da će za njih pronaći naftu. Dali su mu najmanje bijednu straćaru u gradu i proglasili ga kraljem. Jeste: malo “Lažni car Šćepan Mali”, malo Kiplingov “Čovjek koji je želio biti kralj”.
Priča dalje može ići u dva smjera: ako naš junak obećanje ne ispuni, to je kraj njegova kraljevanja. Ako pak ispuni, nek se ženi i začne dinastiju. Jer ako u ovoj Crnoj Gori, gdje su ljudi navikli na to da im je penzija niska a tradicija državnosti dugačka, pa žive manje od novca a više od nacionalnog ponosa, učini ono što je rekao…
Može SPC protiv njega organizovati litije. Može on lično dovršiti proces asimilacije Crnogoraca u Srbe – sporo ili brzo, kako mu merak. Može Andrija Mandić zgradu skupštine ofarbati u boje zastave Republike Srbije, a sa razglasa, toliko glasno da Podgorica sna nema, puštati “Marš na Drinu”. Ali Spajića niko maći neće. Sve dok on, kasnije doduše, ne shvati da je ljudima čija je plata 1000 eura daleko teže vladati nego onima koji imaju 300. No to je druga priča koju ćemo vam – ili nećemo – ispričati drugi put.
Elem… Čini mi se da je jedan od temeljnih problema Crne Gore ovdje uvriježeno mišljenje da će u naše ime uvijek odlučiti drugi: Milo, Amerikanci, Duboka država… Da će, ako postoji problem – a kad problema nema? – to uvijek neko drugi riješiti.
Tragove logike da će “sve riješiti Milo”, koji “ima plan” i “sve drži pod kontrolom”, lako je pronaći u načinu na koji funkcioniše nova vlast, oslonjena na vjeru da će Spajić izvesti svoje obećano čudo.
No to nije jedino čudo na koje se ovdje čeka. Uvjereni da sami nemamo snage sebi pomoći, mi čekamo da nam pomogne misteriozni “Zapad”, odnosno Amerikanci. Koji ne pomažu. I na koje smo ljuti, jer su gluvi za naše molitve.
Naša je pozicija, zapravo, temeljno lakanovska. Mi smo zajednica koja istinski vjeruje u ono što Lacan naziva Veliko Drugo – dakle navodni onaj koji sve vidi, sve zna i sve kontroliše.
To je cijena, a ujedno i simptom, naše neprosvijećenosti, naše “samoskrivljene nepunoljetnosti”, kako bi rekao Kant. Zašto smo odabrali to? Zato što nam je lakše da vjerujemo da postoji, makar skovan na našu štetu, veliki plan i neko ko plan detaljno sprovodi, neko kome se pokoravamo.
Lakše od čega? Lakše od toga da prihvatimo kontingenciju – dakle slučaj, nesigurnost, da može i ovako i onako, da se ono što se desilo nije moralo desiti, da budućnost nipošto nije unaprijed definisana – kao princip. Jer nam je to lakše nego da prihvatimo vlastitu odgovornost za vlastitu sudbinu. A šta ako, kao što izgovara lisica u Trierovom “Antihristu”, Haos vlada?
Znate šta: “Bog neće pomoći”, što veli Marko Pogačar. “Mi smo oni koje smo oduvijek čekali”, kako bi rekao Žižek.
No ko smo, za početak, “mi”? Jer mi naše “mi” definišemo prošlošću. Koja je, pritom, izmaštana – kao i svaka povijest, koja je prije svega pripovijest. U definisanju našeg “mi” budućnost ne igra nikakvu ulogu. Malo je ko za budućnost bio manje zanteresovan od našeg famoznog “mi”. Ovdje se sve poduzima u ime prošlosti, a ništa u ime budućnosti. Pritom, to “mi” nije zajednica emancipovanih pojedinaca, nego kolektiv koji pojedinac vodi. Ovdje je subjekt samo vođa.
Na koncu. Čak i ako pretpostavimo da postoji neko voljan da nam pomogne, nije li jasno kako bi, da bi nam ta, ili taj, ili to pomogla/o/lo, najprije morao postojati neko kome se može pomoći?
(Mišljenja i stavovi autora kolumni nisu nužno stavovi redakcije CdM-a)
Genijalan kao i uvijek .10
Svaka cast Legendo. Naklon.
Francois-M Arouet, na srecu nasu zivi i radi ovdje, a da li cemo dobiti i V. Havela, pitanje je sad ?
Kada se zaustave apanaze za Udbine mozgove, nastane nervoza, sto se vidjelo na Cetinju ovih dana. U srednjem vijeku su palili vjestice i i razne protuve mislilo se da iz njih na taj nacin tjeraju zlo. Danas na svu srecu pale se samo lutke, ali je izgleda i to dovoljno da otjera zlo i mrznju, ili je bar potisne. Sto… Više »
Tvrdim da bi Spaić lakše i puno duže vladao da nas vrati na 300 evra možda si i u pravu ..
Andrej, sjajna filozofska misao, dotakao si se vise tema. Postojsnje “plana” nije karakteristicno samo za CG i nerazvijena drustva. Ono je istovremeno izraz nesigurnosti pojedinca i njgeove vjere u snagu drustva. U “plan” vjeruju i mnogo razvijeni narodi, npr. amerikanci cak i vise od nas jer daje osjecaj sigurnosti da su stvari pod kontrolom. Kad se sazna da plan ne… Više »
Nikad ne pokazujte znanje
pred nekim ko ga ima manje
a pri tom ima više zvanje
jer ce vam napraviti sranje.
a kod nas zvanja odzvanjaju u praznim glavama. I zato smo tu dje jesmo
Mislilo se da je Spajic Milo , a Milatovic Momo iz 1997 godine.Jos nije sigurno da je to tako ali cemo brzo dobiti odgovor na to pitanje.
…. poruka za sve “ nikad ne prodaj sunce da bi kupio svijecu “ …. sretno !
Odlcna kolumna, konačno bez širenja mrznje i izrugivanja, samo kritika vlasti i to je dobro. Dok god kritikujemo vlast to se vodi pod demokratija i Spajić će dugo vladati, podrzan od Zapada jer dopusta kritiku a ne kao za vrijeme dpsa sto se kriticari nijesu smheli čuti.!!! Ruganja i sirenja mrznje treba “paliti” a ne kritičare vlasti!!
Bravo Nikolaidis!
Malvina, bojim se da nijeste mnogo čitali prije.
Bravo majstore!!!!
bravo Andrej-Maestralno i vrlo tocno !
Citajuci relevantnu istoriju svakome imalo objektivnom ce biti jasno sadasnje i buduce stanje zajednice. Zajednica je navikla na “tor” i “cobanina” i tesko njoj ako toga nema. A ko ce biti “cobanin” je nebitno. Nazalost tako pokazuje istorija.
Sjajan tekst, samo što 50% čitalaca ga neće razumjeti(ili ne žele da ga razumiju).
A pametnima, kristalno jasno!
Promašeno ovaj put Nikolaidise. Crnogorsku energiju je ,,NEKO ” permanentno gušio a finansirao crkvu druge države , ustostručio broj mantija iza koji se sad krije . Sjeti se okupljanja na Ivanovim Koritima 21.maja 2021. svi skupovi ,,IMA NAS ” …..koja veličanstvena energija ali vješto razbijena i prosuta niz vjetar. Optuži Andrej političke partije koje strpljivo čekaju političku kombinatoriku ispod stola… Više »
Zaboravljas da je narod glasao, kao prevaren od URA, zatim su oni koji su osnovali patiju URA ostavili Dritanu slobodan prostor da se ne pati, zatim Cetinje i gradonacelnik, sad pise saopstenja, zatim SDP i Ranko Krivokapic, pa je narod kao prevaren od PES?? Nista nije slucajno, iza svega stoje ljudi i razliciti interesi.
Crnogorsku Mitropoliju finansiraju vjernici.
A država je davala samo onoliko kolko je morala, i kolko joj je odgovaralo.
A to “ima nas” “vidijeli smo kolko vas ima
Zabjelo ohhh zabjelo 🙄😳🥱
Milion eura za pravoslavnu gimnaziju od države,pola miliona od raznih donacija,a niko ne preispituje kako se troši novac ,jer gimnazija gotovo da nema polaznika.
Evo sve smo te saslusali vojvodina a ti sad saslusaj nas: 4 godine!!!!!! 4 godine vojvodina tvoj glas ide neprijatelju!!!! 4 godine vojvodina!!!!!! Na kraju i jadova si glasao vojvodina!!!! Pusti pricu Andrej je sve 100% u pravu!!!!
@vjvodina je pay-human-bot….tako da komentar njen/njegov nije ni bitan
Sada je na redu sledeće spaljivanje g. Nikolaidis. Isuviše ih dobro opisujete da propuste svoje nakane.Veliko bravo za Vaš tekst
Crnogorci … Nekad bjesmo, sada više nijesmo?
Nama nema pomoći! Lažni spasioci, lažna obećanja..Grčki scenario nam se sprema, sve se polako, ali sigurno obrušava..firme, turizam..država! Nema toga ko nam može pomoći jer dvostruki aršini, pravda kako za koga, ko bliži koritu dobro prolazi, i prije i sad pogotovo..lažni moral, lažno vjerovanje u Boga..sve je jedna velika LAŽ..Andrej kao i obično, genijalan!
Poenta – mi Crnogorci se prodavamo za “vecu” platu na grani a busamo se u cast i postenje. Bicemo i eskimi ako neki blejac dodje sa populistickom pricom. Ti preletaci sto pljuju danas Mila isto ce uraditi sa bilo kojom vladom samo da pune dzepove i onda svslhuju na drugoga.
Morate da odlučite bi iz Dps da li podržavate Spajića ili ne. Tako ga ovlaš napadate, ono da ga ne nsljutite
U vrijeme institicunalne prevare reci istinu je revolucionarno djelo.
Bravo.Ovo se moze tretirati kao vrhunska misao autora,pogotovo kod nas
Od 2020 sve je otislo ki vragu svi rade za BG protiv svoje Drzave 🇲🇪 . Vrednost 100 eura je isto kao nekada 10 eura sto reče Vladimir Joković u jednu emisiju ti nemas decu ja imam treba to nahraniti čovjek prima 4000 eura auto Drzavno i zalji se a mi ĆUTIMO I NA SPAJIĆA NA VOJVODU DODE DODIK DA… Više »
Sjajno👏👏👏
Spajke je posten covjek. Nemoj ih stavljati u isti kos
Štaa ahahhahahahahahahahahhahaha
Ko o cemu…
😂😂😂😂😂😂 aj spavaj Maśa, nije politika za tebe!
Tesko ce iko pomoci,pasivnom,neprosvijecenom narodu…Mozemo mi cekat Slavka,Mila,Janka,Marka jos dugo,i ako se pojavi neko pomoci,poltroni ce mu prvi u skute da bi nam odmogli…
Mickey ili Jacky, pitanje je sad.
Misle ljudi da je 1000€ (kojih nema niti će ih biti) vrijedno gubljenja slobode.
Koja sloboda, zar nismo u Nato koji nam garantuje slobodu. Ili ste u to lagali kada ste to pričali
Kraj ubitačan! Suština!
Sve je samo kontrolisana halucinacija (Anil Seth)
Bravo !
Ukratko, nama nema pomoći.
Ovo društvo je propalo prije svega moralno. Ali uzroke treba traziti na nekom drugom mjestu, i u ne tako dalekoj prošlosti…
Andrej, 🤔 bojim se da smo mi taj neko kome se ne može pomoći.
Predobro
BRAVO KRALJU !
Bravo!
Poz.
Спајке је већи господин од Мила.
Gospodin se radja, Spajke se postaje.
VODI GA KUĆI!
A i prevarant
@♠️♥️♦️♣️ Е преварант, то већ није. 🙂
A Milo je sve istinu govorio tu prevare nikad nije bilo…
Spajki je običan jado, što bi rekli Bokelji.
UHHHHHHHHHH….!!!
Ono sa Spajićem malo smandrljano, valjda kao i sam subjekt pisanja, ali ,,Mi smo oni koje smo oduvijek čekali”, zapamtiću to, ko god da je izgovorio prvi.