Kolumne

“Nepristojne” ponude i fatalna privlačnost politike

Aneta Spaić

Piše: Prof.dr Aneta Spaić

Uprkos nemogućnosti da neposredno učestvujem u posljednjoj rundi pregovora ekspertskih timova Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC), sa naročitom pažnjom sam pročitala nepkrikladne i impertinente refleksije članova ekspertskog tima SPC koje su nakon toga uslijedile. One su se odnosile na nekoliko pitanja koja zaslužuju da se podrobnije razmotre. Radi se, naime, o više puta ponovljenim tvrdnjama da su predstavnici crkve bili suočeni maltene sa “nepristojnim” ponudama Vlade, pa navodno nijesu ni imali drugog izbora nego da ih sve redom odbiju.

Pa, da pogledamo detaljnije kakve su to, zapravo, “nepristojne” ponude bile i zašto su ih predstavnici crkve tako odlučno odbili.

Prva “nepristojna“ zajednička ponuda Predsjednika države i Predsjednika vlade

Prvu “nepristojnu“ ponudu učinili su najviši predstavnici države, predsjednik Đukanović i premijer Marković u razgovorima sa najvišim predstavnicima Srpske crkve u Crnoj Gori, mitropolitom Amfilohijem i episkopom Joanikijem. Ponuda je, ni manje ni više, bio predlog da se na primjenu Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je pri tome već dobio pozitivno mišljenje Venecijanske komisije Savjeta Evrope, proglasi de facto višegodišnji moratorijum, sve dok ovaj ne prođe ispitivanje najprije pred Ustavnim sudom Crne Gore, a potom, i bez i pojedinačnog akta, pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu (ESLJP, Klass and others v Germany, 1978). “Jastrebovi” SPC ponudu su okarakterisali sramnom, a njihovi pravnici utvrdili da ne postoji mogućnost da se odloži implementacija već usvojenog zakona, tj. da je tako nešto nezakonito.

Ako se zna da je u parlamentarnim demokratijama vlada najčešći predlagač svih zakonskih tekstova, a nerijetko i amandmana na već jednom donijete zakone, pitam se šta je to bilo tako “nepristojno”, “nemoguće“, “nezakonito”, “protivno ratio-ju”, u ovoj ponudi. Šta je problematično u prijedlogu egzekutive da legislativi na razmatranje dostavi amandman kojim će se odložiti primjena Zakona kako bi vjernicima najbrojnije vjerske zajednice među građanima Crne Gore, pružila mogućnost da čuju stavove meritornih domaćih i evropskih sudova o tome da li su rješenja usvojenog Zakona demokratska i evropska?

Da li je strah od neugodne odluke Evropskog suda ili prije svega politička agenda SPC učinio da klerici pobjegnu od odluke i od sopstvene odgovornosti i “nepristojnim” proglase jedan krupan iskorak u traženju rješenja. Odbijanje ovako ozbiljne i po posljedicama dalekosežne ponude, nedvojbeno je nagovijestilo i odgovor na sve druge i sljedeće.

Druga “nepristojna“ ponuda ekspertskog tima Vlade  i otrežnjujući fijasko pregovora

Ne dugo nakon prvoga, uslijedio je drugi iskorak Vlade. Njen ekspertski tim teško da je mogao slutiti da će se “nepristojnom” okarakterisati i ponuda kojom se de facto ispunjavaju svi zahtjevi crkve i njenih protestnih litija. I pored mišljenja Venecijanske komisije da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti u skladu sa evropskim standardima ponuda Vladinog tima direktno je išla u susret glavnom sloganu protesta – “Ne damo svetinje!”, kao i glavnom strahu crkve i njenih pravnika, da je predviđeni  upravni postupak izvor svih zala u zakonskom tekstu i instrument za “oduzimanje svetinja”. Naš tim je, i pored višestepenih sudskih garancija predviđenih Zakonom, odustankom od upravnog sudska ispunio glavni zahtjev predstavnika crkve – na pregovorima i na litijama: da se dokazivanje imovinskih prava sprovodi u parničnom postupku. Dodatno, ponuđene su nedvosmislene zakonske garancije u uživanju prava korišćenja svih vjerskih objekata koji bi postali državna svojina. Vlada je ostala istrajna samo u jednoj proceduralnoj stvari, da se SPC u Crnoj Gori mora očitovati u registru vjerskih zajednica, kako je urađeno u Srbiji, Hrvatskoj, BiH i drugdje. “Svetinje” su, dakle, nedvosmisleno bile zaštićene, Vlada je samo tražila poštovanje elementarnog pravnog poretka zemlje.

Ispostavilo se, medjutim, da nije riječ o “svetinjama”. Ponuda da se dodje do idealnog cilja svih pregovora – “win-win” situacije, rezultata u kojoj obije strane dobijaju, bila je za SPC “nepristojna” sama po sebi! Krah pregovora zato nije bio iznenadjenje. Ispostavlja se da su bili farsični i fraudulenti u svojoj biti, jer ekspertski tim SPC nije ni imao mandat da pregovora, već da uslovljava ultimativnim pristupom,  po principu “uzmi ili ostavi”. Opijeni litijama, osnaženi kampanjom koja se vodi protiv Crne Gore, vodeći klerici Srpske crkve nijesu ni željeli dogovor.

Po svojoj definiciji pregovori, u terminima, institutima i terminologiji građanskog prava podrazumijevaju i odgovornost (culpa in contrahendo). Pravni tim SPC je, stoga, u skladu sa obavezom savjesnog vođenja pregovara i načelom dobre vjere (bona fides), imao obavezu vođenja pregovaračkog, a ne uslovljavajućeg postupka, čime je dio vjernika SPC-a i javnost doveo u zabludu. S obzirom da su morali biti svjesni koliki je korak naprijed u traženju kompromisa bio prijedlog Vladinog pravnog tima, odgovornost za proglašenje i ove ponude “nepristojnom” je utoliko veća. U procjeni ove odgovornosti ipak treba biti realan. Pravni tim SPC ishodio je onakav rezultat pregovora kakav su od njega tražili velikodostojnici crkve, željni političke borbe, vođeni fatalnom privlačnošću politike, a ne ciljem kompromisa.

Upravni postupak – suspenzija vladavine prava ili izraz međunarodnog standarda i prava?

Vlada je u parlamentu predložila, a zakonodavac usvojio zakon u kome se uspostavlja upravni postupak, kao postupak kojim bi se efikasno otklonile pravne aberacije u katastarskim opštinama. Zakon o slobodi vjeroispovjesti je, zapravo, lex specialis i njegove materijalno-pravne i procesno-pravne odredbe će se primijeniti na uočena endemska kršenja zakona povodom upisa imovine u katastre. Specifičnost ovog i ovakvog rješenja je uslovljena dvostrukim razlozima: prvi se odnose na konstatovane sistematske nezakonite sporne upise u kojima su, pored SPC, evidentno učestvovali neki državni organi, a drugi, na zaštitu specifične kulturne baštine Crne Gore.

Očigledne nezakonitosti u upisima, državine zasnovane na protivpravnim osnovama (possessio usta, possessio vitiosa) bi efikasnom primjenom ovog Zakona trebale biti otklonjene. Sa nekima od njih javnost je već upoznata – katolična crkva Sv. Ilije na ostvru Plagenti u Dubroti, ili upis na grobiljima koja su uknjižena na mitropolita Amfilohija ili Srpsku pravoslavnu crkvu, suprotno svim važećim normama dosadašnjih zakona (Zakona o državnoj imovini, Zakona o osnovama svojinsko-pravnim odnosima i drugim). Po ovim propisima groblja su dobra u opštoj upotrebi, dobra van pravnog prometa (res extra commercium), i kao takva nijesu mogla biti upisana na ime pomenutih titulara.

Cijeli je korpus presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje su predlagaču, pod auspicijom Venecijalnske komisije, poslužile kao model, oproban u državama članicama EU, a povodom zaštite dobara kulturne baštine – gdje su se u upravnom postupku preispitivala vlasništva na njima. Tako je u Beyelar v. Italy i Holy Monasteries v. Greece, tu je i Former King of Greece v. Greece, Von Maltzan v. Germany, Depalle v. France. U ovim predmetima, upravni postupak nije niti suspenzija vladavine prava, niti je suprotan međunarodnom pravu, ni evropskim standardima.

REGISTRACIJA kao početak postojanja ili prihvatanja pravnog poretka suverene zemlje u kojoj se djeluje?

Registracija kao pravni termin po svojoj bazičnoj definiciji označava prihvatanje pravnog režima države u kojoj se djeluje, propovijeda, gradi, uslužuje, tuži i biva tužen, odnosno objavljaju vjerske, pravne i privredne djelatnosti. Registracija postoji kako bi se artificijelnim društvenim tvorevinama dodijelio status juridičkih ličnosti – titulara prava, da bi nesmetano obavljala cijeli korpus pravnih i društvenih korespondencija sa različitim pravnim i društvenim akterima. Tačno je da je SPC na crnogorskom tržištu i pred sudskim i drugim organima uživala atribucije stranke, ali je pitanje kako, kada i na osnovu čega joj je izdat PIB-a i drugi uslovi poslovanja i predstavljanja, i ko bi zbog toga morao prekršajno ili krivično odgovarati.

Teško je povjerovati da bi zahtjev države u odnosu na SPC, a kojim se traži evidencija u registar vjerskih zajednica bio izraz državnog bulinga. Razumno je očekivati da Vlada Crne Gore i crnogorsko društvo imaju odgovor na pitanje: da li SPC u Crnoj Gori, poštuje svoj Tomos kojim se propisuje da crkvena granica slijedi granice države, barem iz razloga praktičnosti, ako ne zbog poštovanja zakona suverene države. Ako dvije od četiri eparhije SPC djeluju na teritorijama tri države, čije zakone one poštuju?!

Pregovarački tim je, po ovlašćenju Vlade CG, prihvatio sve zahtjeve crkve izražene u sloganu “Ne damo svetinje”, pod samo jednim uslovom: da SPC činom registracije formalno i konačno prizna pravni poredak Crne Gore. Da li je toliko tegobno prihvatiti pravni poredak suverene države u kojoj djelujete?

Ekspertski tim Vlade je, razumljivo, odbio da prihvati pravne i istorijske nonsense i nebuloznu tvrdnju o istorijskom kontinuitetu i osmovjekovnom trajanju SPC u Crnoj Gori. U Crnoj Gori SPC traje navodno već osam vjekova, ali u sjedištu Srpske pravoslavne crkve, u Republici Srbiji 184, a pod sadašnjim nazivom svega 91 godinu (Čl.11 Zakona o crkvama i verskim zajednicama Republike Srbije). Koja od demokratskih država EU bi prihvatila tvrdnju ma koje vjerske zajednice koja djeluje u njihovim zemljama, a čije je sjedište u drugoj državi čiji naziv i nose, da je postojanje te vjerske zajednice, skoro pet puta vremenski duže nego u državi gdje je njihovo sjediše? Bar jedan primjer ovakve prakse bi pomogao da razumijemo i sagledamo ovaj zahtjev kao zahtjev razuma, a ne bahatosti, potcjenjivačkog i negatorskog odnosa prema državi u kojoj djeluju. Čin registracije kao izraz elementarne pristojnosti, a ne naročite prožetosti svetim duhom, bi bar donekle pokušao anulirati učinak nipodaštavajućih invektiva i govora mržnje Mitropolita SPC. Umjesto bulinga države, ovoga puta, čini se da je riječ o bulingu SPC-a, u odnosu na ateiste, agnostike, vjernike Crnogorske pravoslavne crkve i sve one naučene na red, pravo, pravnu disciplinu, profesionalni i lični moral i etiku.

Ni građevinski poduhvati, ni evazije poreza, ni ugostiteljske aktivnosti, ni boravišta stranaca-sveštenika, ni nepoštovanje države, ni luksuzni vozni parkovi, ni odložena primjena zakona, ni evropski standardi i garancije evropskih sudskih tijela – ne zadovoljavaju Srpsku crkvu u ovom trenutku. Čini se, samo bi pobjeda na izborima njoj bliskih političkih snaga zadovoljila ciljeve i nacionalne planove SPC. Na sreću, već znamo, kada god je veliko-državni srpski nacionalizam odigrao va banque, uvijek je i gubio.

(Autorka je članica Ekspertskog tima Vlade Crne Gore)

46

avatar
1000
27
19
0
 
41
AloABCPGCgsamo CGadut
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Pravnik
Gost
Pravnik

Odakle su Spaići?

Pripravnik
Gost
Pripravnik

Koncentriši se na to što ona piše a ne odakle je. Da nećeš možda da je prosiŠ?

adut
Gost
adut

Crnogorci, ako nijesi znao

Alo
Gost
Alo

Ona je iz Niksica.

Nesalomljivi✊
Gost
Nesalomljivi✊

Ne damo Crnogorske svetinje sluzbenicima strane za mene neprijateljske drzave.
NE DAMO.

Titograd
Gost
Titograd

Ispod nivoa, časti i dostojanstva države je razgovarati sa jednom svetosavskom, fašističkom sektom. Zar ne?

Mestar
Gost
Mestar

Bravo Aneta! Sjajan tekst. Crnoj Gori treba vise ovakvih mladih obrazovanih pametnih i ambicioznih ljudi kao sto je ona.

Anonimus
Gost
Anonimus

Bravo Aneta jasno ,precizno i pravno utemeljeno!

Toliko.
Gost
Toliko.

Ipak, ne bi trebalo da se cine ustupci bezakonju SPC, nego treba sve po Zakonu zavrsiti. Primijenite ga vise, dosta cekanja! Vratimo svetinje!

Toliko.
Gost
Toliko.

Bravo profesorka, svaka ti je na mjestu! Konacno je pravni fakultet stao na stranu zakona!

Niksicanin
Gost
Niksicanin

prvi put da neko strucno i ekspertski objasni ovaj cuveni zakon. bravo gospodo

Bajo
Gost
Bajo

BRAVO , sve je objašnjeno i tačno rečeno !
Ne interesuje njih dogovor nego rušenje Crne Gore .

Mill
Gost
Mill

Gospodjo Aneta, ne znam kako ste mislili da moze pregovarati sa ljudima srednjevjekovnog razmisljanja ? Puno pozdrava za vas trud i rad.

Milord
Gost
Milord

Svojevremeno je SPC pokušala da otvori račun kod CKB, kao članice OTP Grupe, kako bi dinare koje ubira u Srbiji preko OTP Banke u Srbiji konvertovala u eure i preko svog računa kod CKB -članica iste bankarske grupe, davala plate svještenicima i stipendije učenicima bogoslovije u Crnoj Gori. Na zahtje CKB da dostave dokument kojim potvrđuju ovlaßćenje za raspolaganje računom… Više »

Fahro
Gost
Fahro

Vrlo konstruktivno i jasno. Medjutim SPC u crnoj gori ima svoj zadatak i taj je Milo Djukanovic, po obicaju direktno i ostro, rekao sta u stvari oni predstavljaju u CG a nema nikakve veze sa svetosavljem. Licno mislim a i logicno je da je najveca greska popustiti im i mm. Prvo zato sto ni u kom smislu to ne zasluzuju… Više »

Bobo NK
Gost
Bobo NK

Aneta,
Text ti je za 10ku.
Bravo!

Darko
Gost
Darko

Briga njih i za DPS i za DF njima je samo bitno da ne zna niko koliki je obrt novca isti bi oni i vlast odrzali samo da ih pusti da rade kako njima odgovara

Bobo NK
Gost
Bobo NK

Mislim da Vlada ne treba da učini ni jedan “nepristojni” ustupak nego da čini po zakonu.
Ako učini i jedan ustupak od moje porodice će izgubiti šest (6) glasova iako smo potpisali da podržavamo kandidaturu DPS-a.

Podg
Gost
Podg

Ajmo 1 odgovor-u kojem to drugo Zakonu o slob vjeroispovjesti u regionu se rjesavaju imovinska prava? Hvala

samo CG
Gost
samo CG

vidi u Srbiji, sve crkve u drž. vlasništvu

PGCg
Gost
PGCg

samoCg skroz netacno

Ilija
Gost
Ilija

Postovana Aneta, Vi sigurno poznajete pravo i pravnu nauku, ali sustinski ne poznajete crkvu. Naivno bi bilo sa strane crkve da stavi moratorijum na zakon par godina, a onda ponovo da se brani. Registrovati crkvu koja je obnovljena 20-ih godina prosloga vijeka, je po meni porazavajuce za crkvu. Traziti dokumenta o vlasnistvu za objekte stare nekoliko stotina godina I onda… Više »

Sv€tinja
Gost
Sv€tinja

A još srećniji bi bili Ilija da crkva poštuje sopstvene kanone koji kažu jedna država – jedna pravoslavna crkva. Npr. na Kipru je Kiparska a ne Grčka Pravoslavna Crkva.

samo CG
Gost
samo CG

“obnovljena” 20. tih godina??? A đe nađe taj akt o “obnavljanu” tako ti Bog pomogao?

samo CG
Gost
samo CG

Ilija, ja mislim da si ti jedini na bijelom svijetu koji je mogao da kaže TAKO DEBELU LAŽ.

ABC
Gost
ABC

KOJA JE TO CRKVA ” OBNOVLJENA” 20.tih GODINA PROSLOG VIJEKA? IMA LI IGĐE TAJ ” DOKUMENAT” DA GA PROCITAMO? ILIJA, JESI LI U PAMET, ILI SI U RISTOVU PAMET?

set
Gost
set

Dzaba Vi to pricate pojedinim ljudima.Prvo,malo ljudi zna i razumije uopste sporne tacke zakona,a jos veci broj ljudi koji su protiv toga i “brane svetinje” “litijanjem” to i ne interesuje.Oni su prepoznali MPC kao nekog ko ima energije,finansija i logistike da ” povuce” sto veci broj naroda,a sa ciljem rusenja vlasti i zastite svojih interesa koji su ocigledni..Argumenti su manje… Više »

Lida
Gost
Lida

Meni nije jasno sta oce crkva od drzave,pa u Srbiji su se registrovali jehovini svedoci oni kao neka crkva nece da se registruju.

nenad mne
Gost
nenad mne

I u Srbiji su registrovani, sa pravnim kontinuitetom od 1835. godine, a ne 800 godina!!!

Masko
Gost
Masko

Vi ulazite u polemiku sa zoranom pazinom…to je hodajuća enciklopedija…on je 5 god bio u strazburu…ima da vas oduva…

Podg
Gost
Podg

Auu bio u Strrazburuuuu uuu…imam ja druga bio u Pariz , moze li on sta da mu kaze?

Toni
Gost
Toni

Jesi li ozbiljan, obraza ti?

Ojka
Gost
Ojka

Tako je! Ali dzaba sve kad oni koji vjeruju Amfiju prije svega nemaju pojma sto si ti njima rekla u ovom tekstu, a vjerovanje u tamo nesto je za njih jedini smisao koji sebi mogu dat jer su to ljudi bez ikakve svijesti, razuma, pameti.

Majkl
Gost
Majkl

Bravo profesorice! Odlicna razrada ,pedagoski tekst i analiza.Respect !

Iosei
Gost
Iosei

Uh, uh, glava me je zaboljela…

Peja
Gost
Peja

Sve da je tako, u stvarnom pravu postoji institut “sticanje imovine odrzajem”, sto u startu negira tvrdnju da ne postoji osnov za upis MCP na spornoj imovini. MCP je imala i ima mirnu drzavinu nad svojinom koja je sporna, odnosi se sa paznjom dobrog domacina i za proteklih sto godina onaj ko joj sada osporava pravo svojine (drzava) nije pretendovo… Više »

Maitland Niles
Gost
Maitland Niles

Peja , los si pravnik
Ksd pominjes drzavinu onda trebs da znas da ista moze biti savhesna i nesavjesna a u konkretnom slučaju je nesavjesna……

Djuka
Gost
Djuka

Jeste, kada su koze čuvali po crkvama po vama je bila savjesna.

SKing
Gost
SKing

Niles a ti si jos losiji! Drzavina se stice i savjesnim i nesavjesnim odrzajem , samo su rokovi razliciti. Preliistaj malo to

Brajovic
Gost
Brajovic

Pravo državine savjesne ili nesavjesne je jedno od najškakljivijih zakonskih normi i koje se u pravnoj praksi veoma rijetko koriste. Uvijek se znalo u CG ko je vlasnik čega, onaj koji je pretendovao na savjesno ili nesavjesno držanje zemlje gotovo je uvijek gubio sporove.

Spasoj
Gost
Spasoj

Održaj je malo složenija stvar, uzmite neku knjigu umiz stvarnog prava pa malo proučite.

Šumar
Gost
Šumar

Znači, po tvome, npr. ja imam šumu koje desetljećima ne siječem jer želim da poraste kao prirodna oaza, ti dolaziš redovno i bereš drva a onda tražiš da bude tvoje jer je “održavaš”. Teško da me možeš ubijediti da si ti u pravu. To ti zoveš sticanje, ja obična otimačina.

Onajkojizna
Gost
Onajkojizna

Država crna gora kao nezavisna država i po tim imenom je priznata na berlinskom kongresu 1878 godine.Po logici autorke ovog teksta na ovom prostoru prije ovog datuma nije bilo nezavisne države samo zbog toga što raniji nazivi države nije bio crna gora,a što onda znači da crna gora kao država ima pravni subjektivitet i da postoji tek od 1878 godine… Više »

Marko
Gost
Marko

Upravo to, oni cekaju izbore i nadaju se cetnickoj pobjedi i zato nista od vlade nisu prihvati!

Mila K
Gost
Mila K

Hahahaha Kakav intelekrualni agresivizam bez poruke, sa jalovom igrom naslovima filmova.

Dr.mr.
Gost
Dr.mr.

Mila K , ti u pokušaju da budeš intelektualka😅

Send this to a friend