Kolumne

O novocrnogorstvu

Feđa Pavlović
Feđa Pavlović

Politički teoretičar Feđa Pavlović reagovao je na kolumnu “Novocrnogorci” objavljenu 7. februara na portalu CdM.

Odgovor Pavlovića objavljujemo integralno: 

Kratka rasprava na mreži X u kojoj sam nedavno učestvovao dala je osnova Ljubu Filipoviću da me u kolumni pod nazivom “Novocrnogorci” označi kao jednog od propagatora “sveprisutnog narativa o vještačkom i neprirodnom crnogorskom identitetu”.

Povod je bio moja upotreba termina ‘novocrnogorstvo’, kojim se, kako on tvrdi, pravi razlika između starog crnogorskog identiteta, onog sa srpskim predznakom, i novog, koji poriče vezu sa srpstvom, pri čemu se onaj stari afirmiše kao autentičan i prirodan, a novi dezavuiše kao “vještački i neprirodan”. Time sam se, po njegovom sudu, upisao u grupu “srednjeputaša” koji “bezočno cijeloj jednoj grupi ljudi osporavaju pravo na identitet.”

Sve je to dio jedne perfidne agende, čije obrise gospodin Filipović prepoznaje i već u sljedećem koraku raskrinkava. Mi, rečeni srednjeputaši, želimo da ovaj vještački, novokomponovani identitet zamijenimo jednom drugačijom, inkluzivnijom (čitaj: srpskijom) varijantom crnogorstva, u kojoj će imati mjesta za sve osim za one Crnogorce koji ne osjećaju vezu sa srpstvom. Pošto nam se ta grupa nikako ne uklapa u koncepciju, nju smo namijenili da žrtvujemo na oltaru našeg identitetskog projekta. Normalizovati negaciju identiteta ovog dijela Crnogoraca sve dok se ne “samoukinu” – to je, ukratko, naš plan.

Filipovićeva kolumna obiluje neosnovanim ocjenama, zamjenama teza i manipulacijama. Njegovu priču, pogotovo u ovom posljednjem dijelu gdje pominje žrtvovanje nesrpskih Crnogoraca, bilo bi lako ismijati kao suludu teoriju zavjere i na tome se zadržati. Međutim, time bih propustio priliku da čitaocima ovog portala objasnim na šta tačno mislim kada govorim o novocrnogorstvu i zbog čega tu temu vrijedi razmotriti van ustaljenih dnevnopolitičkih rovova i učaurenih eho prostorija.

Ovo nije polemika sa Ljubom Filipovićem – moje obraćanje i poziv na razmišljanje upućeni su prvenstveno onima koji će se prepoznati u fenomenu koji pokušavam da opišem uz pomoć termina novocrnogorstvo. Svjestan sam da je perspektiva koju iznosim dobrom dijelu CdM-ovog auditorijuma daleka, ako ne i a priori neprihvatljiva, ali vjerujem da se iz identitetskog ćorsokaka u kome se nalazimo možemo izvući jedino ako budemo pokazali spremnost da povremeno saslušamo šta druga strana ima da kaže. Radi se, ipak, o nečemu što je zajednička stvar.

*

Kao što sam napisao u objavi na mreži X, pod terminom ‘novocrnogorstvo’ podrazumijevam jednu specifičnu koncepciju crnogorskog nacionalnog identiteta, koja taj identitet temelji na tezi o kulturnoj i jezičkoj posebnosti crnogorske zajednice i njenom istorijskom postojanju izvan srpskog kulturno-jezičkog prostora. U toj koncepciji, kako je ja vidim, srpstvo ima funkciju onog Drugog spram koga se definiše sadržaj i značenje crnogorstva kao identitetske kategorije – biti Crnogorac znači ne biti Srbin.

Svoju tezu o kulturno-jezičkoj posebnosti Crnogoraca u odnosu na Srbe novocrnogorska istoriografija gradi na strategiji otuđenja srpstva, to jest na težnji da srpsku dimenziju crnogorskog istorijskog nasljeđa relativizuje (‘za Njegoša srpstvo bilo isto što i pravoslavlje’), umanji (‘kult Sv. Save je uvezen iz Beograda’) ili je predstavi kao malignu fabrikaciju (‘SPC je instrument posrbljavanja Crnogoraca’).

Tako, paradoksalno, srpski nacionalizam, u kome novocrnogorstvo prepoznaje egzistencijalnu prijetnju, istovremeno zadaje obrazac po kome se strukturiše sadržaj crnogorstva kao kulturno i jezički specifične odrednice. Ako su u srpskom nacionalizmu temeljni markeri srpskog identiteta srpski jezik, Srpska pravoslavna crkva i kosovski mit, novocrnogorstvo kao svoje prioritete prepoznaje pitanje standardizacije i afirmacije crnogorskog jezika, zalaganje za autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve i izgradnju mita o Božićnoj pobuni.

Ovakva koncepcija crnogorskog nacionalnog identiteta, čije je intelektualne korijene moguće datirati u 60-e, ako ne i 40-e godine prošlog vijeka, svoju prvu uobličenu političku platformu dobija na početku 90-ih, s pojavom Liberalnog saveza Crne Gore. I ona je u tom periodu neodvojiva od antiratnog diskursa koji definiše djelovanje LSCG-a. Tu je nacionalnu platformu 1997. Đukanovićev DPS preuzeo, pa je u narednim decenijama postepeno institucionalizovao s pozicije vlasti, a od 2006. do 2020. uzdigao u rang de facto državne ideologije.

Prije nego što nastavim ovu grubu koncepcijsku skicu, valjalo bi da nešto razjasnim. Naime, prefiks ‘novo’ u riječi novocrnogorstvo služi da istakne zaokret koji data identitetska platforma pravi u odnosu na ono kako se crnogorstvo dominantno shvatalo tokom XVIII, XIX i prve polovine XX vijeka. Ideja da biti Crnogorac prvenstveno znači ne biti Srbin, da pripadnost crnogorskoj naciji sugeriše identifikaciju sa zasebnim crnogorskom kulturnim i jezičkim prostorom – ta se ideja javlja tek s pojavom onoga što nazivam novocrnogorstvom.

‘Novo’, dakle, sugeriše novinu, a ne novotariju (kao što eksplicitno pojašnjavam u dijelu rasprave na koju se Filipović poziva). Svi identiteti su društveni konstrukti i oni, kao takvi, periodično prolaze kroz procese radikalne rekonfiguracije. Ne postoje statični i nepromjenjivi identiteti, baš kao što ne postoje prirodni i neprirodni, pravi i lažni identiteti.

Prema tome, Filipovićeva ocjena da zagovaram stav o “vještačkom i neprirodnom crnogorskom identitetu” u potpunosti je neutemeljena, jer sam se ja od takvog esencijalističkog shvatanja ogradio ne samo u datoj raspravi, već i u brojnim ranijim autorskim tekstovima ili komentarima za medije u kojima sam se dotakao teme crnogorskog identiteta.

Ja, dakle, pojam novocrnogorstvo koristim na isti način na koji Filipović koristi pojam ‘novi suverenizam’ kada me u jednoj od svojih kolumni pominje kao glavnog ideologa pokreta “novih suverenista” – ne da bih ono o čemu govorim delegitimisao kao novokomponovanu fabrikaciju, već da bih apostrofirao inovaciju koju smatram da unosi u naš politički život.

*

A sada bih se vratio na suštinu priče. Ne osporavajući nikome “pravo na identitet” i ne negirajući autentičnost nacionalnih osjećanja bilo koga ko svoj identitet artikuliše po modelu koji sam nazvao novocrnogorstvom, smatram da je vrijeme da se svi mi – i ‘novocrnogorci’ i ‘starocrnogorci’ – suočimo sa jednom neprijatnom činjenicom.

Naime, jedan od najakutnijih problema s kojima se crnogorsko društvo danas suočava jeste ono što se u politikološkom žargonu zove alarmantno nizak stepen socijalne kohezije. ‘Kolektivno Mi’ – neophodna doza kolektivnog subjektiviteta kao preduslov održivosti svake političke zajednice – u našem prostoru figuriše tek kao neprovjerena glasina i to odsustvo registruje svako, iz ove ili one perspektive. Crna Gora se, pod firmom ‘multietničkog sklada’, postepeno pretvara u konfederaciju otuđenih etničkih skupina čiji glavari s vremena na vrijeme paktiraju jedni s drugima.

Zajednica koja nema svoje kolektivno Mi nije u stanju da u odnosu prema drugima – bilo prema ‘zapadnim partnerima’, bilo prema susjedima – definiše sopstvene političke interese, pa, samim tim, dopušta da joj te interese definišu drugi. Zato je krajnje ishodište trajektorija po kom lagano klizimo nešto što podsjeća na današnju Bosnu i Hercegovinu – država koja je hronično disfunkcionalna, latentno sklona blokadi i paralizi, nesposobna da bilo šta sama preduzme mimo instrukcija mentora iz inostranstva i koju, zapravo, na okupu drži politička volja velikih sila. Zemlja osuđena na kolonijalni položaj, bespomoćni objekat politike u kojoj će različiti geopolitički akteri (uz učešće par regionalnih aktera) imati svoje poslušnike i u kojoj će jedina politika biti kolonijalna politika.

Postojanje kolektivnog Mi samo po sebi nije garant suvereniteta jedne zemlje, niti prosperiteta njenih građana, ali jeste jedan od preduslova. Mi taj preduslov danas nemamo.

Za ovakvo stanje ne može prvenstveno biti zaslužna velikosrpska agenda zvaničnog Beograda ili nerazumna mržnja litijaša prema svemu crnogorskom. Niti se ono može tumačiti kao rezultat politike ‘osvježivača’ nakon 30. avgusta 2020, koliko god vas u to ubjeđivali poraženi lideri ‘suverenističkog bloka’.

Ne, ljubezna braćo moja – ono je prije svega svjedočanstvo neuspjeha identitetske platforme koja je, barem deceniju i po prije 30. avgusta 2020. sprovođena u formi državne politike, koja je bila promovisana svim institucionalnim kanalima i reprodukovana od strane čitavog kulturnog i medijskog establišmenta ove države. Identitetska politika bazirana na novocrnogorstvu doživjela je poraz, i to valja jasno konstatovati.

Gradeći sadržaj crnogorskog nacionalnog identiteta na bazi kulturno-jezičke razlike od srpskog, novocrnogorstvo je vrata crnogorske nacije zatvorilo onim Crnogorcima koji na različite načine baštine i izražavaju svoj srpski identitet – da li u onom polju popisnog listića pod nazivom ‘nacionalna/etnička pripadnost’, ili u imenu maternjeg jezika, ili kroz identifikaciju sa Srpskom pravoslavnom crkvom, ili u odnosu posebne bliskosti i solidarnosti prema narodu u Srbiji, na sjeveru Kosova i u Republici Srpskoj. Takvi bi Crnogorci bili spremni da se poistovjete sa crnogorskom nacijom u svakoj njenoj iteraciji, osim u onoj koja počiva na otuđenju srpstva. I baš od takvih je politika novocrnogorstva, u posljednjih deceniju i po, konstantno pravila Drugo. Kvalifikacija “posrbice” je samo vulgarni izraz ove strategije otuđenja.

A šta je konkretno učinak te strategije, nakon petnaest godina marljive implementacije?

Podjele unutar pravoslavne crnogorske populacije – populacije premrežene običajnim, bratstveničkim, plemenskim i krvnim vezama – okamenjene su pričom o ‘dva naroda’. Procenat Crnogoraca, koji je u periodu od 1948. do 1991. varirao između 62% i 90%, pao je na ispod 45%. Crnogorsko-srpska linija razdvajanja – podjela koja leži u osnovi problema socijalne kohezije – prelomila se preko 80% crnogorskih porodica.

Crna Gora je postala društvo u kome je stepen međusobne netrpeljivosti najviši između onih koji su etnički najbliži, i u kome se bukvalno svaka nacionalna demografija osjeća kao progonjena i diskriminisana manjina. Kada se svedu računi, djeluje li vama ovo kao uspjeh? Kao pametan pristup izgradnji kolektivnog Mi?

Na kraju, ideologija novocrnogorstva podijelila je sudbinu Đukanovićevog DPS-a nakon izbora 2020. Dešavanja na političkoj sceni u periodu od 2020. do 2023. jasno govore u prilog tezi da je crnogorska zajednica većinski odbacila ovu identitetsku platformu. DPS-ov obračun sa SPC okončan je potpisivanjem Temeljnog ugovora, a noseće institucije novocrnogorskog projekta, Crnogorska pravoslavna crkva i FCJK, ne pokazuju sposobnost da prežive pad režima koji ih je sve vrijeme podupirao.

Zaključak koji ovom prilikom želim da kandidujem jeste da novocrnogorstvo, kao identitetska platforma, očigledno nema kapacitet da u postđukanovićevskom dobu posluži izgradnji održivog, minimalno kohezivnog kolektivnog Mi, koje bi odgovorilo izazovima XXI vijeka. I da nam je potrebna alternativna koncepcija crnogorskog nacionalnog identiteta.

Ovaj zaključak ne predstavlja samo plod akademskog interesovanja za datu problematiku, već je i par excellence politički stav. Razmišljanje koje iznosim vođeno je, barem jednim dijelom, političkom namjerom. Ali ta namjera nije, kao što to Filipović sugeriše, da negiram ili ukinem ičiji crnogorski identitet – naprotiv, moja je namjera da doprinesem da se crnogorstvo kao nacionalna odrednica oslobodi balasta jedne dotrajale i diskreditovane paradigme. Da se ono reartikuliše kao vitalna, dugoročno održiva nacionalna kategorija, u skladu sa nalozima vremena koje je pred nama.

*

Razočaraću čitaoce koji su povjerovali u Filipovićevu tvrdnju o velikoj srednjeputaškoj zavjeri – nemam, naime, nikakav razrađen plan. Sve što u ovom trenutku mogu da ponudim je par preliminarnih razmišljanja o pravcu u kom bi se to crnogorsko kolektivno Mi moglo artikulisati mimo, to jest nakon novocrnogorstva.

Za početak smatram da bi bilo mudro, u kontekstu priče o crnogorskoj naciji, bar na neko vrijeme penzionisati diskurs o istorijskoj kulturno-jezičkoj posebnosti Crnogoraca u odnosu na Srbe, jer on neminovno vodi u revizionizam koji se lako raskrinkava u iole ozbiljnoj raspravi. Nema nikakve potrebe da se crnogorski nacionalni identitet koncipira po obrascu srpskog nacionalizma, to jest na bazi jezika, kulture i crkve. Čini mi se da mi Crnogorci imamo drugu, kredibilniju kartu na koju bismo mogli da zaigramo.

Jedna od karakteristika crnogorskog identitetskog prostora je relevantnost razlike između nacionalnosti i narodnosti – razlike koja nije bog zna kako teorijski čvrsta, ali je veliki broj naših ljudi živi. Ako se narodnost ogleda u odgovoru na pitanje “kojim jezikom govorim”, “kojoj kulturi pripadam”, “koje mitove baštinim”, nacionalnost se, u našem kontekstu, može čitati kao odgovor na pitanje “koja je moja otadžbina”. Sa kojom je političkom zajednicom, utemeljenom u prostoru/teritoriji i istorijskom trajanju, skopčana moja sudbina?

Crnogorski nacionalni identitet mogao bi se koncipirati u ključu te razlike između nacionalnosti i narodnosti – preciznije, u odnosu prema otadžbini, koji se temelji na svijesti o vjekovnom iskustvu državnosti i svih onih specifičnosti koje karakterišu istorijski razvoj crnogorske državne zajednice. Zajednice koja se formirala na zborovima, na gumnima ispred manastira, na Stegi naših glavara i poslanicama naših vladika, u bitkama koje su nam preci zajednički vojevali i svemu što su crnogorska plemena zajednički proživjela i propatila tokom vjekova borbe protiv turskog osvajača – borbe ‘za krst časni i slobodu zlatnu’ ali i za goli opstanak. Tu ima dosta materijala. Sasvim dovoljno za naciju.

Ovakva koncepcija crnogorskog nacionalnog identiteta ne bi ni “ukidala” ni isključivala nikog, a ponajmanje ‘novocrnogorce’ – upravo zato što ona funkcioniše u sasvim različitom registru. Zato što se ne bavi kulturno-jezičkim karakterom crnogorske zajednice, već njenim istorijskim i političkim subjektivitetom. Ona je stoga u potpunosti kompatibilna i sa novocrnogorstvom i sa osjećajem pripadnosti srpskom kulturno-jezičkom prostoru. I ona bi, kao takva, bila inkluzivnija, a time i dugoročno održivija kao platforma za izgradnju crnogorskog kolektivnog Mi.

Sve je ovo, razumije se, samo moj lični politički stav, tumačenje koje nikome ne namećem, već naprosto izlažem i s kojim se, kako to Filipović primjećuje, ne slaže ni moj kolega na Institutu za napredne studije. To je zato što naučna ustanova na kojoj sam profesionalno angažovan nije parapolitički bunker koji se bavi ‘širenjem narativa’, nego, kako rekoh – naučna ustanova, čiji zaposleni uvažavaju razliku između akademskog rada i ličnih političkih uvjerenja i koji van radnog vremena po raznim pitanjima zastupaju različita, nerijetko dijametralno suprotstavljena gledišta.

*

Za kraj, da se osvrnem na jednu Filipovićevu tvrdnju o meni, koja na dobar način ilustruje njegov opšti pristup. Da bi čitaocima dočarao s kakvim ideološkom profilom imaju posla, on me u svojoj kolumni predstavlja kao konzervativnog desničara koji na društvenim mrežama podržava Putina i Trampa.

Pretragom mojih tekstova, izjava i komentara za medije (ako koga zanima, dostupni su na sajtu fedjapavlovic.net), kao i objava na društvenim mrežama Fejsbuk i X, nećete naći podršku ni Putinu ni Trampu. Naći ćete, na primjer, osudu ruske agresije na Ukrajinu kao izraz ciničnog imperijalizma Kremlja i kritiku Putinizma kao autoritarnog i nedemokratskog obrasca vladavine.

Sve u svemu, naći ćete razmišljanja, manje ili više dorađena, čovjeka čiji je pogled na dešavanja u svijetu neminovno ideološki određen, ali koji zato nije ničiji propagandista, niti lovac na maligne uticaje ili borac protiv lažnih narativa, već naprosto slobodan čovjek koji se trudi da o pitanjima koje ga zanimaju razmišlja svojom glavom.

Naravno da će ovo nekima zazvučati kao loš izgovor pritajenog putiniste i protivnika ‘zapadnih vrijednosti’. Ali šta da se radi – to su ljudi koje jednostavno ne interesuje da o politici, domaćoj i svjetskoj, razmišljaju van lijepljenja etiketa, van te komesarske potrebe da prave spisak podobnih i nepodobnih, koji će zatim dostaviti nekoj ambasadi. A takvih je u Crnoj Gori vazda bila puna pjaca.

Autor je politički teoretičar.

62

avatar
1000
48
14
0
 
56
Eagle stoneDraganNotepalPredroMakedonac
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Eagle stone
Gost
Eagle stone

Malo si se ti mladiću zaigrao u svojoj konteplaciji o crnogorstvu, prenebregavajući činjenicu da Srbija preko 150 godina radi na razjedinjavanju Crnogoraca. A ti vrlo lagano i neoprezno kažeš – “Crna Gora se, pod firmom ‘multietničkog sklada’, postepeno pretvara u konfederaciju otuđenih etničkih skupina čiji glavari s vremena na vrijeme paktiraju jedni s drugima”. Ništa se samo ne dešava, nego… Više »

Dragan
Gost
Dragan

A na kraju,nakon slaganja sa Fedjom u 90% stavova iznesenih u kolumni,primijeticu da je osobina i preduslov slobodnog covjeka da podrzi koga hoce,bio to Putin i Tramp,bilo da se radi o dementnoj alternativi ove dvojice,ili novom velikom vodji slavne Ukrajine,doduse bliskoistocnih korijena. Na svako zasto u univerzumu postoji zato. Odgovor na Djukanovicevo novocrnogorsko “ZASTO ne bi asimilovali sve i stvorili… Više »

Predro
Gost
Predro

Ovo što nudi Feđa kao rješenje nijesam najbolje razumio. Nijesam obrazovanja njegovog ali pameti čini mi se da jesam dovoljno, da primijetim da on ima samo teorijsku šemu kako da se riješi problem identiteta ali ta šema ne može naći praktičnu primjenu. Zato je i samo politički teoretičar.

Notepal
Gost
Notepal

Zabjelo efekat? ; )

Makedonac
Gost
Makedonac

“Dodjite da se dogovorimo da bude po mom”, to je slogan ovog teksta, ali cak mi ni to ne deluje iskreno. U stvari, gledao sam film Zvezdane Staze snimljen po ovom tekstu. “Kolektivno Mi” civilizacije Borg-a koje misli kao jedan u dlaku pridje drzavi, pardon planeti i emituje preko svih ekrana: “Mi smo superiorni. Bicete asimilovani. Svaki otpor je uzaludan”.… Više »

Notepal
Gost
Notepal

“Za početak smatram da bi bilo mudro,u kontekstu priče o crnogorskoj naciji,bar na neko vrijeme penzionisati diskurs o istorijskoj kulturno-jezičkoj posebnosti Crnogoraca” Sto se tice citata,on zeli reci da u citavoj crnogorskoj istoriji nema nista crnogorsko,osobeno,originalno,svoje i samosvojsno konstituirajuce i bilo sta markantno sto bi CG i Crnogorcima dalo bilo sta kulturoloski definisano! U kompletnoj istoriji CG nema bas nista… Više »

Narcis Zgubidan
Gost
Narcis Zgubidan

Crna Gora ima pravo na svoju naciju i crkvu,zakukuljene filozofije to neće promjenit.

Rade Tomov
Gost
Rade Tomov

Veli da je konstrukt “novocrnogorstva” baziran na crnogorskom identitetu, kulturi, crnogorskom jeziku i autokefalnoj Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi konačno propao. Dalje upućuje da se inkluzija postigne jednostavnim i oprobanim rješenjem – okupimo se pod šinjelom srpskog identiteta, kulture, srpskog jezika i Srpske pravoslavne crkve. Neka nam to svima bude “narodnost”, a “nacija” logično Crna Gora. Davno je narodni mislilac rekao da… Više »

Astro
Gost
Astro

Pažljivo pročitah ovaj podugačak uradak….moram reći da ovaj lik marginalizuje uticaj SPC-a i njene ideologije, a nametnuta je kao većinska crkva……a stavlja u prvi plan nešto što je imaginarno i čemu se moram nasmijati a to je državotvorna ideologija DPSa(da je ista postojala ne bismo sad komentarisali). Moram priznati da sam izvukao samo jedan zaključak: #LJUBOFILIPOVICJESVEUPRAVU!

Lovcenska
Gost
Lovcenska

Crnogorci, hrvati, srbi i bosnjaci govore istim jezikom a gotovo istim govore i makedonci i slovenci !

Srb
Gost
Srb

Ma sta mi rece srce malo nepametno..proskule.proskule..crnogorski.jezik i crkva i kraj

NYC
Gost
NYC

Gospodine Pavloviću vi radzvojiste nacionalnost od narodnosti. Svašta! Još da čujem za nazive domaći i divlji izdajnik. Ako je i od elite mnogo je mudrovanja za tako jednostavno dumanje. Crnogorci ne smiju postojat jer Neptun nije na liniji sa Venerom. Sad kapiramo. Toliko. teksta oko ničega.

Djordje
Gost
Djordje

Cemu ovo prepucavanje? Ko imalo razuma ima zna da istoriju svak prekraja,ali to prekrajanje je odraz ljudskog ubjedjenja i predstavlja prevaru kojom neuki i neupuceni povjeruju i postanu fanatici. Samo je potrebno voditi racuna ciju istoriju ucite. Istorijske cinjenice nemo biti ono sto nisu. Jos malo dok odu predstavnici zlatne milijarde,promijenice se sve.

Zivojin
Gost
Zivojin

Glavna vrijednost ovog teksta je sto se g. Fedja usudio da zakoraci u protivnicku teritoriju, za razliku od pisaca na CDM, Portalanalitika i Antena M koji se ne usudjuju da se pojave na Vijesti ili RTCG da se pobiju argumentima s protivnicima. Licno sam Crnogorac koji prica crnogorskim, ali dozivim najstrasnije hejtovanje na CDM kad u svojim komentarima iznesem nijanse… Više »

Astro
Gost
Astro

Nijesi iskren ili prema nama, Crnigorcima….ili prema sebi. Pa se sam viđi.
Nema potrebe da se pojavljuju u tim medijima niti da im daju bilo kakav legitimitet. A CDMu je plus što je ovo reagovanje objavio integralno, a samim tim ovaj lik je potvrdio Ljubove stavove.

Dragan
Gost
Dragan

Ma da,potvrdio nego sta.. Hmmm,nismo citali isti tekst mi i ti🤔

Bole
Gost
Bole

Na sta vam se zivot sveo…

Betoven
Gost
Betoven

Za ovakve se negdje kaže – ” preučio”. Preučio pa prolupao. Kaže nije srednjeputaš, a sve što je rekao upućuje na to. U stvari i nije – prosrpski je nastrojen. To su poput Vijesti srednje putaši koji mogu u koaliciju samo sa prosrpskim strankama.

Rumija
Gost
Rumija

Pravi Srbi se stide ovakvih ljudi koji pokusavaju da Crnogorce asimiliraju u Srbe. Crnogorci su Crnogorci imali ili nemali veze sa Srbima kao sto su Srbi, Srbi bez obzira sto im je neki predak Crnogorac. Ovi Crnogorski Srbi u Srbiji su samo Crnogorci i sto vise zele da su Srbi to ih vise preziru. Preziru ih i njihovi koji su… Više »

Mladen
Gost
Mladen

Ova država jeste kolonija. U to nas je uveo Djukanović. Što se tiče Filipovića najbolje mu je da ide u Hrvatsku jer mu je ta zemlja draža od Crne Gore.

Habermas
Gost
Habermas

Dobro je što CDM daje drugačije percepcije i kolumne autora veoma različitih gledišta, veliki pozdrav za to.
Having said that…. termin “novocrnogorstvo” jednako je uvredljiv kao i “posrbica”, i da nije dat sa malicioznom namjerom, pogrešan je on many levels..

Čong Li
Gost
Čong Li

Habermas sta podrazumijevas pod tim “novocrnogorstvo”???
Posrbica je covjek koji je recimo bio Crnogorac kao i njegovi preci i sada se naziva Srbijancem ili “srbinom” … isto kao poturica prije ihaha godina… Molim Cdm da mi objsve komentar

Tajfun
Gost
Tajfun

Gospodin Pavlovic pokusava da relativizuje velikosrpsku hegemonisticku politiku,koja je dobro pomogla krvave ratove 90-tih,danas se jedino zapatila u Crnij Gori i pokusava reprizu 1918godinae,na jedan oblandiran ali perfidan nacin.

Life
Gost
Life

Nema više 30og avgusta. To je maska za sakrivanje nemorala i neetičnosti, neznanja, nerada, bezakonja.

Profesorka
Gost
Profesorka

Ja bih na Feđinom mjestu ipak pričala sa sjajnim mu stricem, prof. Srđom! I učila bih od njega. Pred Feđom je još dosta, ali nije mane učiti od boljih!

terazijski
Gost
terazijski

Ustavni patriotizam braćo moja, ustavni patriotizam, a ne gumna i ratovi.
XXI je vek, u CG žive potomci ljudi koji su nekada međusobno ratovali i potraga za identitetom u istoriji je dead end.
Ujedinimo se protiv onih koji bi da nas dele.

Srb
Gost
Srb

Ujedinimo se protuv onih koji su nas delili tako.sto su palili ubijali i otimali

I dan danas to rade

Atinjanka
Gost
Atinjanka

Feđa, ima li u vašim razmišljanima o ovoj temi mjesta za pojam – građanin!?

Ljiljana
Gost
Ljiljana

Ovo razmisljanje “svojom glavom” ce potpisati svaki Vucicev propagandista, svaki zagovarac srpskog sveta, svaki negator Crne Gore, svi oni opskurni likovi sa jos opskurnije tv (namjerno ne pominjem ime, da joj ne pravim promociju). Lukavo, blagoglagoljivo, nepotrebno opsirno, no ipak, stivo cija je agenda lako vidljiva.

Kurogane
Gost
Kurogane

Krajnje dobronamjeran tekst , momak je sve posložio – nastavak režanja jednih na druge ne vodi nidje.
Mora se nači drugačija platforma sa najmanjim zajedničkim imeniteljima kao u matematici.

Tivat
Gost
Tivat

Ti si u mentalnom corsokaku, vrati se, uci jos malo

FingonIzDromire
Gost
FingonIzDromire

Ukratko: svako može da bude što hoće ali ne i Crnogorci; ne preispitujte nametnute mitove, bili oni iz 1890ih ili 1990ih pogotovo (posebno) ako su srpski; ne preispitujte SPC pogotovo nakon 1921; sve se mijenja samo ne srpstvo to je od piramida;UCG je bastion kulture iako samo prima Stamatovića i Buda Aleksića. Ovo je kao ona priča o pomirenju samo… Više »

Aco
Gost
Aco

Odlično rečeno

CRNOGORKA KOTOR
Gost
CRNOGORKA KOTOR

Bravo za komentar .

Ljubo
Gost
Ljubo

Ljubo, svaka čast, podrška!

Uros
Gost
Uros

Ljubo nokautiran…

Hogar
Gost
Hogar

Kajem se što sam pročitao do kraja.. #śetih se reklame Buksovaca,”Nastavniče,naše su nam glave uvećane”..šta reći,ovaj je neka vrsta novo-svetosavca.

blok
Gost
blok

CRNOGORSKI Narod
CRNOGORSKA Crkva
CRNOGORSKI Jezik
MIKAD VIŠE 1918

Djomaa
Gost
Djomaa

Tako je.

Milić
Gost
Milić

Kad sve saberemo,najgori su oni nekadašnji velji srbi,koji kao takvi prespavaše,pa se prije par godina probudiše i postaše veći katolici od pape tj.najjjveći crnogorci..ti poharaše CG,posvađaše narod,urušiše sve crnogorsko…

CRNOGORKA KOTOR
Gost
CRNOGORKA KOTOR

A ne SPC .

Niksic
Gost
Niksic

Kazati da je posrbica uvreda a ne vidjeti kako je novocrnogorac jednako losa uvreda je licemjerje koje nije dostojno clana akademske zajednice.

Termin novogorac koji vezujes za DPS je ocigledni sinonim za milogorca.

Rubez
Gost
Rubez

U ovoj državi je samo problem “novosrpstvo”

RaduleodKrupca
Gost
RaduleodKrupca

Za čitav tekst bravo a posebno za zadnji pasus.

Glavati
Gost
Glavati

Samo treba ubijediti ljude da Njegosa tumace a ne citaju posto je in bio obmanut kada je pisao svoja najveca dijela. Nametnuo mu Stric Mirko uciteaj iz Srbije koji ga je naucio srbovanju a on to nije sam ni mislio ni zelio.

velibor
Gost
velibor

Vazno je da ti nisi obmanut

Konik
Gost
Konik

Nas je sve manje sa ovih prostora.Mladi odlaze tako da je ovo svačija zenlja

Mitar
Gost
Mitar

Ne znam ovoga tipa ni njegov rad i nemam namjeru da istrazujem bilo sto ali Ljubo jes kategoricki tvrdio da je ovaj otvoreni fasista! Ako nidje nema njegove podrške trampu i putinu i ako napad na Ukrajinu naziva onako kako jeste onda Ljubo bas i nema na osnovu cega da ga proziva za to!!! Ova prica o crnogorstvu je nesto… Više »

Eureka
Gost
Eureka

Cena Gora koji ste vi nudili u kojoj je Njegoš genocidan, nepismen i lud. Kojem ne date da ima jedan dan kdo praznik. CG u kojoj smeta Krst na Zastavi, Grbu, Sat Kuli u koji je u gusle genocidni instrument…da “novocrnogorci” ili Montenegrini, ali zato imate dva slova Sj ili Zj i to je čudo

Djomaa
Gost
Djomaa

Bosanski pope,dozvoli nam da koristimo ś i ź. I ako može `з.

Luka
Gost
Luka

Dva slova imamo zato što se koriste.To je narodni govor.A da smo pratili Njegoša ,oca naše književnosti,a koji je po vašem vrhovnom popu književno čedo Svetog Save,onda bi imali i koii padež manje.

Joksim
Gost
Joksim

Opet podjele

SFRJ
Gost
SFRJ

Dobro je da si kazao da su ove tvoje rijeci politicki stav. Ovo predstavljati kao akademski i naucni stav sa tvoje strane bi bilo alarmantno.

boro
Gost
boro

momak, tebi je srpstvo unutar crnogorstva bukvalno period kad wu po rojecima generala srpske vojske : okupirali crnu goru 1918te. stari crnogorci su period jos stariji. pa se ti zapitaj zasto postoji nacertanije, zasto postoji od njegade Orao i prase, zasto se njegos prevodi. ovaj tekst je politixki i amfilohijevski bez ikakih dokaza pravih i realnih. svi od crnojevica na… Više »

Podgorica
Gost
Podgorica

I sada kao treba da čitamo ovo, ma daj

DaniloDG
Gost
DaniloDG

Neka nemoj čitat, samo Ljuba čitaj – visokoumno jedno štivo, ali za 6. osnovne, i po delikatnosti i jednostavnosti 🤣🤣

!!!
Gost
!!!

Bravo Feđa!

PGCG
Gost
PGCG

Malo si se zbunio u svom ovom pisanju, nejasno je i tebi sve ovo o čemu pišeš, raščlani i razvoji sve pa se vidimo u avgustu.

RRRRRR
Gost
RRRRRR

Koliko napisa a ništa ne reče. Bravo Ljubo!

Bad boy
Gost
Bad boy

I ja počeh da čitam, izdržah 2 minuta i onda mi se zavrce u glavu. Idem da popijem kafu da se povratim.

Boki
Gost
Boki

Nabacao si svega i svacega odje, ali generalno ok tekst.

Lošmi
Gost
Lošmi

Aj ne mlati legendo… no se vrni u DF i u studenski dom. Tamo si svoj na svome, a Crnu Goru postedi tvojih definicija.

Send this to a friend