Kultura

Crnogorci ne ljube lance: Dan kada je umro Njegoš

Na današnji dan 1851. godine preminuo je jedan od najvećih crnogorskih pjesnika, vladar Crne Gore Petar II Petrović Njegoš.

Njegoš se smatra jednim od najvećih crnogorskih pjesnika, a njegovo najuticajnije pjesničko djelo je “Gorski vijenac”, objavljeno 1847. godine, a tu su i “Luča Mikrozma” i “Lažni car Šćepan Mali”.

Na krštenju je dobio ime Radivoje, pod kojim je u narodu bio poznat i kasnije kao vladika Rade. Po zavladičenju potpisivao se samo svojim kaluđerskim imenom Petar i prezimenom Petrović, vladika Petar Petrović.

Međutim, u narodu nije bio poznat kao vladika Petar, nego upravo kao vladika Rade.

Vladikom Petrom narod je nazivao jedino njegovog strica. Njegoš nikada nije upotrebljavao II uz Petar, nego je to dodato kasnije, kao i I uz ime njegovog strica, da bi ih razlikovali.

Ne zna se tačno zbog čega je uzeo dodatak Njegoš, a ne Njeguš, kao što bi trebalo prema imenu njegovog plemena i najužeg zavičaja. Pretpostavlja se da je to preuzeo od strica vladike Petra, koji je katkad uz svoje prezime dodavao Njegoš, a ne Njeguš.

Rade je djetinjstvo proveo u Njegušima. Vladika Petar I, njegov stric, uzeo ga je k sebi 1825. godine u Cetinjski manastir da ga školuje monah Misail Svetković i vladičin sekretar Jakov Cek. Tu je Rade napisao svoje prve pjesme da zabavlja lokalne glavare i sveštenike.

Stric je, ranije, za nasljednika spremao Đorđija Savova, Njegoševog brata od strica, koji se školovao u Rusiji, ali je ovaj više volio vojsku i oficirski poziv. Tradicija je, međutim, bila da vladar Crne Gore bude vladika, pa se i mladi Njegoš spremao za taj poziv.

Vladika Petar ga je za svog nasljednika proglasio 20. januara 1827. godine. Želio je da i Rada pošalje u Rusiju, ali nije imao novca da plati školovanje, pa ga je sam učio italijanski, ruski, njemački, engleski i francuski jezik. Takođe mu je omogućio pristup njegovoj bogatoj biblioteci, a poslije mu je stric doveo za učitelja Simu Milutinovića Sarajliju koji je predavao istoriju, književnost i filozofiju.

Nakon stričeve smrti, 1831. godine, Njegoš se zakaluđerio vrlo mlad i primio upravu nad Crnom Gorom. Petar I je u testamentu odredio Rada za svog nasljednika. Međutim, to pravo je osporavao guvernadur Vukolaj Radonjić, koji je smatrao da on treba da bude jedini vladar Crne Gore. Radonjić je tajno održavao veze sa Austrijom. Kada je to otkriveno, crnogorski glavari su osudili Radonjića na smrt, ali je Petar II preinačio kaznu u progonstvo i ukidanje zvanja guvernadurstva u Crnoj Gori.

Godine 1833, putovao je u Petrograd, gdje je zavladičen.

Njegoš je bio poglavar u Crnoj Gori, u kojoj je bila jaka nacionalna svijest i patrijarhalni moral, ali u kojoj je vladala domaća anarhija i krvna osveta.

Kad je došao na vlast, on je odmah počeo da uvodi red i modernizuje društvo i državu.

Podizao je škole, osnivao sudove, pravio puteve, uzimao postupno svu vlast u svoje ruke i uveo porez.

U kulturno zaostaloj sredini to je išlo teško i to je moralo boljeti ovog velikoga rodoljuba, koji je svom dušom bio predan narodu.

“Ja sam vladar među varvarima, a varvarin među vladarima“, pisao je on.

Vladika se u proljeće 1850. godine razbolio od grudne bolesti kojoj je uzalud tražio izlječenje u Italiji i od koje je i preminuo 31. oktobra 1851. na Cetinju.

Na tri dana pred smrt poželio je da pođe do Kotora radi liječenja, ali nije imao ni toliko snage. Ljekar po kojeg je poslato u Kotor je na pola puta primio vijesti da je bolesnik već preminuo.

Vidjevši da mu se približava samrtni čas, pozvao je sebi narodne glavare, oprostio se sa njima, izjavivši im da je testamentom naredio sve što je potrebno. Zatim ih je opomenuo da se pokore toj posljednjoj volji, da žive među sobom u slozi i da se prijateljski drže prema susjedima, a naročito sa Bokom kotorskom.

Po želji svojoj sahranjen je na Lovćenu, gdje se danas nalazi mauzolej.

Njegoš i Časne verige: Kada je prvi put rečeno da „Crnogorci ne ljube lance“

Odlomci Ljubomira Nenadovićevih iz knjige “Pisama iz Italije” govore i o prvom susretu Njegoša i Časnih veriga.

“U Rimu poslužilo je vladiku i dobro vrijeme i dobro zdravlje. Otkako smo ovdje, niti je bilo oblačnog dana, niti se vladici vraćao kašalj. Pored svega mnogoga hodanja i voženja, nigda se nije potužio da je umoran ili da nije mogao spavati.

U Neapolju mnogo je noći zbog kašlja proveo sjedeći u stolici. Gledanje znamenitosti u po Rimu vrlo ga zanima. Crkvu Svetog Petra sam je premjerio koracima i kazao mi da zapišem. Ima dužine 184, a širine 140 koraka. Kad smo izvan Rima jednom u polju bili i toliko koraka premjerili i označili, nismo mogli vjerovati – tako mnogo prostora zauzima čitava njiva.

U crkvi Svetoga Petra kao osobita svetinja čuva se lanac kojim je sveti Petar u Jerusalimu u tamnici bio vezan. To je onaj lanac što je u našem narodu poznat pod imenom Časne verige. U kalendaru, u mjesecu januaru, njima je posvećen jedan dan. Sjećam se da kod nas mnogi razbiraju kad su Časne verige da se ne bi ogriješili i u taj dan štogod radili. Taj se lanac čuva kao svetinja i stoji u kovčegu svagda pod ključem. Kaluđer, kad ga pokazuje otmenim putnicima, sa velikom pažljivošću otvara škrinju, vadi lanac iz pamuka i sa osobitom pobožnošću i smirenošću prinosi ga poklonicima te ga oni klečeći, sa skrštenim rukama, cjelivaju.

Kad je kaluđer prinio vladici ove verige, vladika ih odmah uze u svoje ruke, rasteže ih da vidi kolike su i čudeći se kako su dugačke, reče: „Ala su ga dobro vezali!” – Zatim ih vrati odmah kaluđeru, koji od čuda jedva je mogao zapitati: „Zar ih neće Vaša Svjetlost cjelivati?” – Vladika mu, polazeći, odgovori: „Crnogorci ne ljube lance!”.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Fraktura mozga
Gost
Fraktura mozga

Koja ste vi konfuzija od portala. Protiv dana Njegoševog, ali tekst o danu kada je umro Njegoš. Pa onda analiza “forsiraju li se previše političke teme”, a svaki dan forsirate upravo političke teme. Pa propagacija Njegoša istovremeno sa Titom koji mu je srušio crkvu u kojoj je sahranjen. Pa propagacija Tita istovremeno sa uzdizanjem fašiste Sekule Drljevića. Pa propagacija tog… Više »

Stara Podgorica
Gost
Stara Podgorica

Kapelu u kojoj je Njegoš bio sahranjen, je srušio do temelja 1924 godine Kralj Aleksandar. Napravio je novu 1925-e, sličnu i posvetio je svome sinu i slavi Karađorđevića. Pogledaj fotografije sa rušenja i pročitaj dokumenta sa otvaranja. No vi Srbi, cijeli život prođoste žmureći.

Janko
Gost
Janko

Ocemo li i kad početi praznovati i slaviti dan njegovog rođenja?

Crmničanin
Gost
Crmničanin

Ne nikad,i da se izbaci gorski vijenac iz skola,jer opjevava genocidnu borbu za slobodu,protiv tako finih,ugrozenih,civilizovanih,i NEJAKOG okupatora,to jes osmanlija,i da se napravi peticija da se napravi dzamija na Cetinjie,ipak radi multietickog sklada red je da prijestonica ima dzamiju,po mogucnosti na Biljardu…. I naravno ja necu vise da pjevam sa ponosom “Crmnicki se oro igra,na platou pred biljardom,svaki od tih… Više »

Perjanik
Gost
Perjanik

Sa velikom cascu i makar jednom godisnje ispet se na Lovcen,poklonit se i poljubit tvoj vjecni grob,a lanci se znaju za koga su,nek je vjecna CRNA GORA!

Crmničanin
Gost
Crmničanin

“Гусле моје, дико рода мога,
запјеваћу, тако ми Острога,
ђе се крстим и палим свијећу,
пред неправдом узмакнути нећу!
Па све силе да на мене крену,
небо нема без грома цијену!
Нити зоре док сунце не сине!
Ђе ће соко, него у висине?
Ропства ланци не стоје јунаку,
ћуд лисичја не треба курјаку,
кукавица о јунаштву снива,
васкрсења без смрти не бива! …”

Uzgred
Gost
Uzgred

Nemojte da iskrivljujete istoriju. On je rekao Srbi ne ljube lance. Jer je bio Srbin. Zar ne?

Serdar_mne
Gost
Serdar_mne

Slava ti crnogorski sine. Mogu te prisvajati koliko god oce, ali ti si rodjen, odrastao i zivio za Crnu Goru. Ostrog je duhovna, a tvoj Lovcen svetovna kapija Crne Gore. I sve je to na tlu crnogorskom. Ama bas sve. A ovi preletaci nek diplaju koliko god oce.

Savo
Gost
Savo

Crnogorci ne ljube lance!

rokenrola
Gost
rokenrola

Ali ih stavljamo na gume

Svašta
Gost
Svašta

Baš smo posebni, ne ljubimo lance, za razliku od svih drugih naroda i ljudi na svijetu, koji naprosto obožavaju lance.

Vaše ime
Gost
Vaše ime

Nemaš ti druže “kondicije” da ukapiraš šta je pjesnik htio da kaže!

Send this to a friend