Djevojčica Tara i čarobno drvo moderna ekološka bajka

Roman “Djevojčica Tara i čarobno drvo” književnika Žarka Vučinića, koji je juče promovisan u Ministarstvu kulture na Cetinju, moderna je ekološka bajka o borbi za čistiju planetu, kazala je CdM-u Aleksandra Aubertin, jedna od osnivačica organizacije Zero Waste Montenegro.

Aubertin ističe da je riječ o maštovitom djelu, protkanom uzbudljivim dogodovštinama neobičnih stanovnika Stobojnih planina, koje djecu uči osnovama koncepta “svijet bez otpada” (Zero Waste).

“Knjiga je štampana ekološkim bojama na recikliranom papiru i opisuje negativne pojave društva koje se ogledaju u prevelikom korišćenju plastike, promoviše vunu kao prirodni materijal i značaj mudrog postupanja sa prirodom kao osnove održivog razvoja”, navodi ona.

Kako dodaje, posebnost romana je i to što su njegovi glavni likovi, osim djevojčice Tare i dječaka Timotija, životinje koje se prave od vune – jež, vrana, žabac, magarac…

“Ove lutke se od nedavno plasiraju na svjetsko tržište, a heklaju ih vrijedne pletilje iz Berana okupljene u društveno preduzeće Znuggle”, naglašava Aubertin.

Sa ciljem promovisanja mladih talenata Crne Gore, ilustracije za knjigu su uradile učenice II i III razreda programa Grafički dizajner iz Srednje likovne škole “Petar Lubarda” sa Cetinja, pod mentorstvom nastavnice Ane Knežević.

Udruženje crnogorskih pisaca za djecu i mlade proglasilo je roman “Djevojčica Tara i čarobno drvo” za najbolju dječiju knjigu objavljenu u 2019. godini.

To je Vučinićev četvrti dječiji roman, a objavila ga je izdavačka kuća “Gligorije Dijak” iz Podgorice. Uskoro će izaći iz štampe i prevod knjige na engleskom jeziku.

Vučinić je poznat po nagrađivanoj ekološkoj trilogiji o puhu Đorđu koju čine knjige “Čudesni svijet puha Đorđa” i “Puh Đorđe i duhovi triftara” i “Puh Đorđe u zamci Spiridona Ledenog”. Kao šumarski inženjer i ambasador djece svijeta kreator je koncepta “Priroda, djeca, mašta – učimo uz puha Đorđa” čiji je cilj povratak djece prirodi, koji je promovisao pred više od 7.000 mališana iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine.

Ž.N.