Erih Marija Remark, božanstvene misli genija

Erih Marija Remark je rođen u Osnabriku u radničkoj porodici katoličke vjeroispovjesti. Sa 18 godina odlazi na front u Prvom svjetskom ratu gdje je ubrzo i ranjen. Poslije rata mijenja prezime „Remark“ u „Remarque“ koje je bilo i prvobitno prezime njegove porodice sve dok ga nije promijenio Rermarkov djeda.

Da bi preživio, radio je mnoge poslove, uključujući i posao bibliotekara, učitelja, novinara i izdavača.

Godine 1929. Remark objavljuje roman „Na zapadu ništa novo“ (Im Westen nichts Neues) pod imenom Erih Marija Remark (srednje ime je promijenio u znak sjećanja na majku). U romanu se opisuje surovost rata posmatrana iz perspektive devetnaestogodišnjeg vojnika. Remarkova popularnost naglo počinje da raste, a on u svojim sljedećim djelima najčešće opisuje ratne i poratne godine.

Godine 1933. nacistički režim zabranjuje i spaljuje Remarkove knjige i pokreće propagandnu kampanju tvrdeći da Remark vuče porijeklo od francuskih Jevreja i da je prezime Remark u stvari „Kramer“ čitano unazad. Uprkos tome što nikad nije dokazana, ova informacija se pojavljuje i u nekim novijim Remarkovim biografijama. Remark se 1931. preselio u Švajcarsku, a 1939. emigrirao je u SAD sa svojom prvom ženom, Ilsom Žan Zambui da bi 1947. Remarkovi postali punopravni građani SAD. Par se vraća u Švajcarsku 1948. godine, potom se razvode, a Remark se 1958. ženi holivudskom glumicom Polet Godard.

Njegovi najpoznatiji citati

-“Ne! Samo ne to. Ostati prijatelji? Napraviti malu baštu na ohlađenoj lavi izumrlih osjećaja? Ne, ovo nije za mene i tebe. To se događa nakon malih intriga, a i to ispada poprilično neiskreno. Ljubav ne prljaj prijateljstvom. Kraj je – kraj.”

-“Niko ne može postati veći stranac od onog, koga si u prošlosti volio.”

-“Ljubav ne trpi objašnjenja, njoj su potrebna djela.”

-“Svaka ljubav želi da bude vječna. U tome i jeste njena vječita muka.”

-“Samo ako se konačno rastaneš sa čovjekom, počinješ da se, zapravo, interesuješ i za sve što ga zanima. To je jedan od paradoksa ljubavi.”

-“Samo nesrećnik zna šta je sreća. Srećnik osjeća radost života, ne više nego maneken: on samo pokazuje tu radost, ali ona mu nije data. Svijetlo ne svijetli kada je dan. Ono svijetli u tami.”

-“O sreći se može pričati 5 minuta, ne više. Tu se nema šta reći, osim toga da si srećan. A o nesreći, ljudi pričaju danima i noćima. U stvari, čovjek je srećan samo onda kada najmanje obraća pažnju na vrijeme, i kada ga ne juri strah. Ipak, ako te juri strah, možete se smijati. Šta drugo da radite?”

-“Sreća je najneophodnija i najskuplja stvar na svijetu.”

-“Dok se čovjek ne predaje, on je jači od svoje sudbine.”

-“Što je čovjek primitivniji, on ima više mišljenje o sebi.”

-“Ne postoji ništa dosadnije nego biti prisutan tome, kada čovjek demonstrira svoj um. Pogotovo, ako je um odsutan.”

-“Najlakši karakter je kod cinika, najnepodnošljiviji je kod idealista. Zar ne mislite da je to čudno?”

-“Ako želite da ljudi ništa ne primijete, nemojte biti oprezni.”

-“Zapamti jednu stvar, dečko: nikada, nikada i još jedno nikada, nećeš biti smiješan u očima žene, ako uradiš nešto zbog nje”.

-“Mislio sam da žena ne treba da govori muškarcu da ga voli. O tome neka govore njene srećne oči. One su rječitije od njenih riječi.”

-“Žene treba ili blagosiljati i obožavati, ili ostavljati. Sve ostalo je laž.”

-“Ako žena pripada drugome, ona je pet puta poželjnija, nego ona koju možete imati. Staro pravilo.”

-“Ženama ne treba nikad ništa objašnjavati, s njima uvijek treba djelovati.”

-“Žena – nije neki predmet, ona je cvijet. Njoj su potrebni sunčane, nježne riječi. Bolje joj svaki dan govoriti nešto lijepo, nego cio život sa ljutnjom i bijesom raditi za nju.”

-“Stajao sam pored nje, slušao sam je, smijao se, i mislio kako je strašno voljeti ženu i pritom biti siromašan.”

-“Ono, što ne možeš da imaš, uvijek izgleda ljepše, nego ono što imaš. U tome je suština romantike i idiotizma ljudskog života.”

-“Kajanje – najbeskorisnija stvar na svijetu. Ne možete vratiti. Ne možete popraviti. U suprotnom svi bismo bili sveci. Život nije planirao za nas da bude savršen. Onome ko je savršen, mjesto je u muzeju.”

-“Principe ponekad treba gaziti, inače nikakve radosti od njih.”

-“Bolje je umrijeti kada se živi, nego proživjeti do tog trenutka kada poželite umrijeti.”

-“I šta god se vama dogodi – ne uzimajte blisko srcu. Malo toga je na svijetu što dugo može biti važno.”