Od prevoda Nobelovaca do vrijedne literature iz regiona

Izdavačke kuće Otvoreni kulturni forum sa Cetinja i Arto iz Podgorice i Fakultet za crnogorski jezik i književnost tokom ove godine objaviće djela autora koji zauzimaju značajno mjesto u istoriji domaće, evropske i svjetske književnosti. U razgovoru za Vikend novine Dragana Tripković, Ognjen Savić i Novica Vujović govore o izdanjima koja će se u narednom periodu naći na knjižarskim policama.

Otvoreni kulturni forum, kao kuća kojoj je zadatak da bude konkurentna u književnom smislu, a ne u komercijalnom, izdanja promišlja u skladu sa onim što su zadatosti u okviru umjetnosti, kaže Dragana Tripković.

“To znači da ćemo radije imati na našim policama prevode nobelovca, pjesnika Tomasa Transtremera, ili majstora pripovijedanja Larsa Gustafsona, nove prevode Alena Ginsberga, nego neka sladunjava štiva. Osim navedenih, očekujemo u narednoj godini novi prevod jednog od trenutno najvažnjih pisaca Evrope, Austrijanca Norberta Geštrajna. Očekujemo, takođe, nove prevode i prepjeve Marka Udovičića, čija trilogija izbora iz poezije Josifa Brodskog je bilo jedno od naših važnijih izdanja”, kaže Tripković.

Posebno važna edicija je, dodaje, “Nova luča”, te će tokom ove godine biti objavljeno treće kolo kapitalnog projekta koji OKF realizuje u saradnj i sa Nacionalnom bibliotekom Crne Gore “Đurđe Crnojević” Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice i Fakultetom za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja.

“Do sada su u prva dva kola objavljeni antologijski izbori djela crnogorskih autorki i autora, sabranih u 20 tomova”, podsjeća Tripković.

Cetinjski izdavač ostaće u i toku i sa vrijednom literaturom koja označava prostor regionalne književnosti, te će se tako u izdanju OKF-a naći i djela Ahmeda Burića, Faruka Šehića, Hadže ma Hajdarevića, Mila Stojića, Miljenka Jergovića, Voja Šindolića. Planirano je, takođe, objavljivanje djela mladih autora iz regiona i Evrope poput Dijane Matković, Arvisa Vigulsa, Lejle Kalamujić, Marka Pogačara i drugih.

“OKF će u narednoj godini objaviti nova djela crnogorskih pisaca Milorada Popovića, Andreja Nikolaidisa, Ljubete Labovića, Dragane Kršenković-Brković, Lene Rut Stefanović, Vaska Raičevića, Ethema Mandića, ali neće biti izostavljena ni dramska literatura, esejistika, filozofija, istorija i književnost. Objavićemo nove prevode izuzetnih prevodilaca koji dugo sarađuju sa OKF-om poput Aleksandre Nikčević-Batrićević, Jelene Knežević, Refika Ličine… Očekujemo i nove istorijske zapise Vladimira Jovanovića, kao i književne kritike Vlatka Simunovića. U svemu ovome, očigledno je da misija OKF-a kao izdavača u tome da ni po čemu ne zaostajemo za onim što su istinske vrijednosti u savremenoj književnosti i prevodilaštvu”, zaključuje Tripković.

Kao mala izdavačka kuća, Arto će tokom ove godine objaviti nekoliko izuzetno zanimljivih naslova, najavljuje Ognjen Savić.

“Arto će u 2019. godine održati kvantitativni, a vjerujemo i kvalitativni nivo produkcije iz prethodnih godina, objavljujući, kao mala izdavačka kuća, tek četiri, pet naslova naslova koji bi trebalo da zadovolje ukus naše čitalačke publike. Tako smo, prije svega, planirali da prevedemo i publikujemo romane ‘Raspored časova’ Mišela Bitora i ‘Kakav sad pa mali moped s hromiranom guvernalom na dnu dvorišta?’ Žorža Pereka. Riječ je o izuzetno vrijednim, rekao bih i zabavnim tekstovima s posebnim mjestom u bibliografijama ova dva avangardna francuska pisca, koji su nosili francuski novi roman (Bitor) i Oulipo pokret (Perek). Pored toga, imamo u planu da objavimo zbirku poezije jedne crnogorske autorke”, najavljuje Savić.

U kontekstu zamisli da se posebno otvori prostor (dominantno mladim) domaćim autorima, uskoro će biti raspisan drugi konkurs za najbolju neobjavljenu kratku priču u Crnoj Gori i prvi konkurs za najbolje neobjavljene stihove pjesnika iz Crne Gore, kao i konkursi za dizajn te dvije knjige.

“Sve te konkurse realizujemo u okviru PAF-a (Podgorica art festival), pod čijim imenom je 2018. godine i izašla naša prva zbirka kratkih priča ‘Paf kratke priče, za koju se nadmetalo oko 220 radova, a koje je potpisalo 160 autora iz čitave države. Vjerujem da je ovo pogodna prilika i da pozovem autore da nam pošalju svoje radove nakon što raspišemo konkurse”, kaže Savić.

Podgorička izdavačka kuća, kaže Savić, zamišljena je i najavljena kao “estetski odgovoran dom knjige” i u tom ključu su objavljivani dosadašnji naslovi.

“‘Muzej romana o Vječitoj, ‘Simona, ‘Teleni, ‘Sloboda ili ljubav, ‘Etika polne razlike, sada Mišo, Arto i Lorens su djela i autori koji imaju svoje mjesto u istoriji evropske i svjetske književnosti, umjetnosti i filozofske misli i za koje nije potrebna posebna preporuka za čitanje, pa čak ni velika urednička pamet da biste ih uvrstili u svoju produkciju. Uz to, kao urednik nastupam sa pozicije čitaoca koji vjeruje i zna da postoje ljudi koji imaju sličan čitalački ukus i koji će ta djela koja mi objavljujemo tretirati kao svojevrsni intelektualni i emocionalni stimulans”, navodi Savić.

Misija izdavača danas, kaže Savić, ne razlikuje se mnogo od uloge koju su izdavači imali vjekovima unazad. Doduše, dodaje, “u ovom našem digitalnom i kapitalističkom dobu ta misija zahtijeva dodatni (finansijski) napor i nešto više vjere u to da ljudi i dalje čitaju, odnosno da ne čitaju samo petparačko štivo, ali smjernica ostaje ista”.

“Dakle, mislim da je izdavaštvo kičma kulturnog uzgoja jednog društva jednako danas kao što je bilo na početku Gutenbergove revolucije, a to znači i da izdavači moraju biti u nekoj vrsti konspiracije sa istinskim čitaocima, odnosno sa književnicima, umjetnicima i svima drugima koji knjigu tretiraju u skladu sa onom frazom o najboljem čovjekovom prijatelju. Jer, u suprotnom, ako izdavači budu podilazili lijenosti popriličnog broja ljudi da koriste mozak i znanje koje je nagomilala naša civilizacija, onda će prestati da budu izdavači i postaće obični štampari. Ma koliko da je danas sve više takvih primjera, to i dalje ne znači da je izdavaštvo umrlo, ili da bi misija trebalo da bude drugačija, već samo da imamo suficit oportunista i lažnjaka u sopstvenim redovima”, smatra Savić.

Fakultet za crnogorski jezik i književnost za ovu godinu najavljuje raznoliku produkciju, od Homerove “Ilijade” i Antologije stare helenske lirike do “Rječnika paštrovskog govora”, u okviru biblioteka Montenegrina, Njegoš, Ars poetika, Patrimonium, Lexicographia, Linguistica, Bibliographia i Posebna izdanja, najavljuje Novica Vujović.

“Među knjigama koje planiramo objaviti 2019. nalaze se i Homerove “Ilijada i ‘Odiseja, ‘Ep o Gilgamešu, ‘Antologija stare helenske lirike’ Marka Višića, ‘Istorija crnogorske književnosti’ Sofije Kalezić, ‘Crnojevići: izvori i legende, priređivača Radoslava Rotkovića, ‘Dijalektolozi i crnogorski jezik’ Adnana Čirgića, ‘Akcenatski sistem štokavskoga dijalekta’ Milana Rešetara, ‘Ogledi o crnogorskoj poeziji’ Miroslava Đurovića”, najavljuje Vujović.

Fakultet za crnogorski jezik objaviće djela “Jezik kulturno sredstvo” priređivača Nikole Popovića i Danijela L. Evereta, “Njegoš u književnoj kritici” Milenije Vračar, “Fitonimi Crne Gore” Vukića Pulevića, “Izabrani filološki radovi” Stjepan Damjanović, “Strategije manipulacije u jeziku javne komunikacije” Sanje Orlandić… Takođe, početkom juna i početkom decembra biće objavljen novi brojevi časopisa Lingua Montenegrina.

“Izdavačka djelatnost FCJK ne može se uporediti ni s jednom jedinom ustanovom ili institucijom danas u Crnoj Gori. Zaključak da ta djelatnost FCJK zaista predstavlja golemi poduhvat temelji se na činjenici da sve to izlazi iz veoma skromnoga budžeta, mnogo tanjega nego što knjiže neke crnogorske institucije koje imaju tradiciju postojanja, desetine i stotine zapošljenih a uza sve to nikakav ili skoro nikakav doprinos crnogorskome društvu”, ističe Vujović.