Neke od vladara o kojima Đorđe Borozan piše znali smo samo po imenu. Ova knjiga ne donosi samo informacije o dinastijama, već i detalje o religiji, ekonomskim odnosima, plemstvu, narodu, prosvjeti, kulturi…
Prvi tom serijala o crnogorskim dinastijama autora dr Đorđa Borozana predstavljen je u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”. O knjizi “Crnogorske dinastije 1: Duklja, Zeta, Crna Gora, Vojislavljevići Balšići Crnojevići” govorili su akademik Radoje Pajović, prof, dr Saša Knežević, dr Slavko Burzanović i autor, dok je medijator večeri bio Danilo Čelebić.
Radoje Pajović istakao je da govoriti o dinastiji Vojislavljevića znači govoriti o prvoj crnogorskoj državi, Kraljevini Duklji.
“Izvori o Vojislavljevićima toliko su škrti da je teže doći do novog podatka nego ‘iz suve drenovine iscijediti sok. Ipak, Borozan je uspio da pronađe podatke o ovoj dinastiji u čak šezdeset knjiga… Koliko je meni poznato do sada niko nije napisao posebno djelo o našim dinastijama. Ovom prilikom primjenjem je detaljan i originalan naučni pristup. Akademik Borozan pojedine vladare osvjetljava iz više uglova. Neke od njih znali smo samo po imenu, ali detalje o životima ne. Sada je pred čitaocima čitava galerija likova, među kojima su i oni manje poznati. U knjizi se nalaze biografije svakog od njih, zavisno od toga koliko ima sačuvanih podataka”, kazao je Pajović, istakavši da se u knjizi ne nalaze samo informacije o dinastijama, već i detalji o religiji, ekonomskim odnosima, plemstvu, narodu, prosvjeti, kulturi…
“Riječ je o izuzetno vrijednom, originalnom naučnom djelu zasnovanom na najvažnijim dostupnim istorijskim izvorima. Ovo je knjiga visoko kultivisanog stila i jezika, sudovi su temeljni, krajnje objektivni, pouzdani i neoborivi”, kazao je Pajović.
Ova knjiga nema samo istoriografski doprinos, jer moderno društvo svoju istorijsku svijest manifestuje na više nivoa, istakao je Saša Knežević.
“Pri tome nije bitna istinitost predstave o istoriji, već činjenica da se na osnovu svjedočenja o prošlosti određuje mjesto i uloga u sadašnjosti. Istorijska svijest ima u sebi tačna i netačna gledišta o prošlosti, koja se često aktuelizuju. Osim toga, na osnovu primjera iz prošlosti grade se tipovi vrijednog i manje vrijednog, dobrog i lošeg. Ova knjiza predstavlja i sintezu i vertikalu crnogorske srednjovjekovne istorije”, smatra Knežević.
Slavko Burzanović istakao je da ova knjiga progovara o istoriji crnogorske državnosti.
“Borozanovo djelo donosi detalje o našim dinastijama i našim vladarima, koji su stvarali institucije. Tragovi i sjećanja na te dinastije i na te vladare su zapisi koji nam pomažu da trajemo. To su rukopisi u ovom, našem kamenu, koji nam pomažu da se sjetimo ko smo onda kada zaboravimo kako da razumijemo istoriju i kada nam se dese lutanja i civilizacijska i identitetska. Moj krajnji utisak bio je da nam akademik Borozan šalje poruku da treba još jednom i sa mnogo više pažnje da iščitamo našu istoriju i posvetimo se baštini”, zaključio je Burzanović.
Vredno delo o crnogorskim dinastijama.