Kopriva se koristi za liječenje malokrvnosti, odnosno anemije, jer je bogata korisnim sastojcima za poboljšanje krvne slike.
Djelotvorna je i protiv šećerne bolesti, pijeska u bubrezima i u bešici, dijareje, edema, reumatskih oboljenja, suženja krvnih sudova, ekcema, glavobolje, oboljenja jetre, žuči, slezine, želudačnih grčeva i čireva.
Sadrži bjelančevine, ugljene hidrate, masti, a od minerala kalcijum, fosfor, gvožđe, magnezijum, vitamine C, A, B2, B5, K, karotin, pantonensku kiselinu, lecitin, tanin i bogatiji je izvor vitamina C i A od većine kultivisanih biljaka.
Kod sakupljanja koprive beru se vršni listovi mladih stabljika i odmah stavljaju da se suše u sjenci, na što jačoj promaji i uz često prevrtanje. Listovi su dobro osušeni ako su sačuvali svježu i zdravu, prirodnu zelenu boju, a mrve se kad ih protrljamo prstima.
Za duže čuvanje, valja ih zapakovati i dobro sabiti u dvoslojne papirne kese.
Čaj od koprive
Puna supena kašika, dobro oprane i sitno isjeckane koprive prelije se sa 250 mililitara ključale vode i ostavi da odstoji minut. Pije se mlak u malim gutljajima.
Čaj se priprema od cijele biljke. U dva litra vode sipaju se tri supene kašike usitnjene koprive i to treba da odstoji od 10 do 12 sati. Poslije toga, smjesa se poklopljena kuva pola sata. Kada se ohladi procijedi se i pije, tri puta dnevno prije jela po jedna šolja.
Čorba od koprive
Oprati i sitno iseckati pola kilograma svježe koprive, ubaciti u lonac vode koja vri i skuvati. Zatim ocijediti i nasjeći kao spanać. Napraviti laganu zapršku od dvije kašike ulja, kašike brašna i češnja bijelog luka, dodati isečenu koprivu, malo sve prodinstati, pa doliti najpre hladnu, a potom toplu vodu.
Ostaviti da kuva izvjesno vrijeme, a potom dodati dve kašike zobenih pahuljica. Promiješati, pustiti da provri i skloniti sa vatre. Po želji posoliti i pobiberiti, a onda dodati kiselu pavlaku ili doliti mlijeko. Tako spremljena čorba treba da odstoji desetak minuta. Prije posluživanja posuti je sjeckanom mirođijom.
