Anarhija na ulicama, država bez autoriteta

Učestale i često nenajavljene blokade saobraćajnica, pravna neizvjesnost i izostanak jasne reakcije institucija otvorili su opasan prostor u kojem se pravo na protest sve češće sudara sa pravom građana na bezbjednost i normalno funkcionisanje. Situaciju dodatno komplikuju najave kamiondžija da bi mogli blokirati granične prelaze. Sagovornici Pobjede upozoravaju da Crna Gora nema manjak zakona, već problem njihove selektivne i politički motivisane primjene, što vodi ka pravnoj anarhiji i gubitku autoriteta države.

Programski direktor Centra za građansko obrazovanje Petar Đukanović ističe da većina evropskih država ima precizno uređene zakone o javnim okupljanjima, koji omogućavaju ograničenja protesta kada oni ozbiljno remete javni red i bezbjednost, ali uz striktno poštovanje demokratskih standarda.

Siva zona selektivne primjene

Đukanović podsjeća da evropski i međunarodni standardi prepoznaju pravo na mirno okupljanje kao temeljno ljudsko pravo, ali i da dopuštaju njegova ograničenja kada su ona nužna, srazmjerna i zasnovana na zakonu.

“Civilni sektor godinama upozorava da se ne smije ići ni ka represiji, ali ni ka pravnoj anarhiji. Crna Gora ovo pitanje ne rješava principijelno jer vlast problem pokušava da adresira kroz opšte zabrane i kaznenu politiku, vođena uskim političkim interesima. Istovremeno, postojeće stanje pravne nejasnoće i selektivne primjene zakona vlastima politički odgovara”, kaže Đukanović.

On naglašava da se time održava „siva zona“ u kojoj se jedni protesti tolerišu, a drugi ograničavaju ili obeshrabruju, u zavisnosti od trenutnog političkog interesa, što otvara prostor za manipulacije i urušava povjerenje u institucije.

Govoreći o amandmanima kojima bi se zabranile blokade ključne infrastrukture, Đukanović ističe da su oni bili pravno neodrživi i suprotni međunarodnim standardima, jer bi apsolutne zabrane imale zastrašujući efekat na demonstrante i bile u koliziji sa Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Posljedica, a ne uzrok

Komentarišući sve češće prijetnje građana da će i sami pribjegavati blokadama ili pritiscima, Đukanović upozorava da je anarhija na ulicama posljedica nefunkcionalnosti sistema.

“Kada država ne primjenjuje zakon jednako prema svima, građani gube povjerenje u institucije i bivaju ohrabreni da uzmu pravdu u svoje ruke. U odsustvu jasnih pravila i pravne sigurnosti, haos se normalizuje, a sistem gubi autoritet”, ocjenjuje on.

Đukanović smatra da Vlada nema jasnu strategiju niti političku hrabrost za upravljanje krizama, već se vodi dnevnim političkim kalkulacijama, dok policija, pod političkim pritiskom, ne djeluje profesionalno i ne obezbjeđuje ravnotežu između prava na protest i prava drugih građana.

Problem nije zakon, već njegova primjena

Advokat Veselin Radulović problem posmatra iz pravnog ugla i naglašava da Crna Gora nema problem sa zakonima, već sa njihovom primjenom.

“Aktuelni Zakon o javnim okupljanjima daje policiji ovlašćenja da ograniči okupljanja kada je to nužno radi zaštite javnog reda, bezbjednosti i prava drugih. Nenajavljene blokade koje svjedočimo prethodnih dana nijesu dozvoljene, ali ih policija toleriše”, kaže Radulović.

On ističe da svako okupljanje mora biti cijenjeno pojedinačno, uz procjenu svih okolnosti, te upozorava da selektivno postupanje policije i politička kontrola bezbjednosnog sektora ozbiljno prijete da situacija izmakne kontroli.

Radulović podsjeća da su opšte zabrane blokada ključne infrastrukture suprotne Ustavu i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, te da se problemi u praksi ne mogu rješavati smanjenjem stepena zaštite ljudskih prava.

“Umjesto izmjena zakona, neophodna je njegova dosljedna i nepristrasna primjena. U suprotnom, postoji realna opasnost da građani počnu sami da „zavode red“, što može dovesti do ozbiljnog ugrožavanja bezbjednosti lica i imovine”, upozorava Radulović.

Sagovornici Pobjede saglasni su da bez jasnih pravila, odgovornosti i jednakog postupanja prema svima, Crna Gora rizikuje dalje produbljivanje institucionalne krize i potpuni gubitak autoriteta države.