Vujačić: Crna Gora ima šansu da se okupi oko jednog identiteta

Prof. dr Ilija Vujačić nedavno je u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti govorio o ustavnom patriotizmu kao jednoj  od strategija i načina društvene integracije, posebno značajnoj za multikulturalna i podijeljena društva.

Mediji su sa tog predavanja kao ključnu ocjenu profesora Vujačića prenijeli dio u kom navodi da je u Crnoj Gori moguć jedan identitet – politički –  kao integrativni faktor oko kojeg će se svi okupiti, što inače i čini okosnicu ustavnog patriotizma.

U razgovoru za Dnevne novine profesor Vujačić smatra da je naša država najdalje od svih u regionu odmakla u koncepciji građanske države, ali da se posljednjih godina ovaj koncept pomalo razvodnjava, zbog čega treba ponovo otvoriti dijalog o unutrašnjoj integraciji u našoj zemlji, i ujedno, otvoriti vrata za promociju ustavnog patriotizma, kao logične nadogradnje građanske države.

DN: Na predavanju u CANU rekli ste da se Crna Gora može okupiti oko jednog identiteta…

VUJAČIĆ: Crna Gora je najdosljednije razvila građanski koncept države u regionu, a upravo iz tog koncepta logično proizilazi koncepcija ustavnog patriotizma. Jer, ne možemo imati građansku državu, a da razvijamo neku drugu strategiju integracije. Kada govorimo o ustavnom patriotizmu, govorimo o političkom, za razliku od, recimo,vjerskog ili nacionalnog identiteta. Politički identitet je nešto što nas vezuje za političku zajednicu i za vrijednosti koje su upisane u ustavu. Istovremeno, promovisanje ustavnog patriotizma znači i promociju  građanske države. Ona je njegov temelj.

DN: Da li je priča o ustavnom patriotizmu potrebna Crnoj Gori?

VUJAČIĆ: Primijetio sam da je u Crnoj Gori posljednjih godina razvodnjen pojam građanske države i da se ponekad zaboravlja da građanska država podrazumijeva skup građana koji zajednički odlučuju o sopstvenoj sudbini. Tu ne može da se ide u pravcu preuveličavanja različitosti. Zato kažem – da – priča o ustavnom patriotizmu treba Crnoj Gori.

DN: Zašto sada…

VUJAČIĆ: Dva su razloga zašto sam imao potrebu da pričam u Crnoj Gori o ustavnom patriotizmu. Prvi je taj što mi se čini da, umjesto da se snaži, koncept građanske države se razvodnjava. Drugi razlog jeste što ta priča o ustavnom patriotizmu pokreće dijalog o tome što je dobro za Crnu Goru, na koji način da se integriše. Iz koncepcije građanske države logično slijedi ustavni patriotizam ili kako je pokojni akademik Mijat Šuković govorio “domovinski građansko – državni identitet”.

DN: Dakle, smatrate da Crna Gora ima šansu da se integriše u tom pravcu?

VUJAČIĆ: Naravno. Ima šansu i tu šansu treba iskoristiti. Nadam se da će biti sve više ljudi koji shvataju da za Crnu Goru nije pravi put ni ka liberalnom nacionalizmu, niti ka segregativnom multikulturalizmu, nego upravo ka ustavnom patriotizmu i traganju za zajedničkim političkim identitetom, jer će on da nas ujedinjuje onoliko koliko nas različiti nacionalni i vjerski identiteti razdvajaju.

DN: U Hrvatskoj se uveliko govori o ustavnom  patriotizmu kao modelu rješavanja dubokih političkih podjela…

VUJAČIĆ: Ustavni patriotizam u stvari i  jeste jedna strategija koja je dobrodošla za duboko podijeljena društva. Nalaze se neke zajedničke vrijednosti koje su propisane u Ustavu kojima bi ljudi bili privrženi, bez obzira na svoju nacionalnu pripadnost, kulturu, jezik, vjeroispovijest. U tom smislu ustavni patriotizam može da integriše.

DN: Nova integrativna strategija se u  laičkoj javnosti poistovjećuje sa privrženošću državi…

VUJAČIĆ: Greška je to poistovjećivati, ali ne može se reći da ustavni patriotizam nema i te elemente. Međutim, ta nova strategija pomjera stvari u tom pravcu da promoviše privrženost univerzalnim vrijednostima koje se implementiraju u određenoj državi. Tako da to dobija i neki ukus posebnosti. Ne može Crna Gora imati isti koncept ustavnog patriotizma kao što ga ima Amerika ili Švajcarska, ona mora biti izraz zajedničke istorije naroda koji ovdje žive, zajedničkog angažovanja na napretku te određene političke zajednice.

DN: Kad kažemo ustavni patriotizam, prvo što se kod građana nametne jeste najviši pravni akt u jednoj državi, što odmah asocira na potrebu da se nešto mijenja…

VUJAČIĆ: Kod ustavnog patriotizma ne radi se o Ustavu kao dokumentu. Ne misli se na papir napravljen 2007. godine, već na cijelo uređenje koje je formirano na osnovu tog ustava. To uređenje je ono što treba da nas spaja. Crna Gora je Ustavom definisana kao građanska država, dakle kao zajednica  u kojoj niko neće da se osjeća isključenim, strancem ili diskriminisanim…

Ustavni patriotizam ide korak dalje, promovišući univerzalne vrijednosti – da su svi jednako priznati. S druge strane, omogućava da različiti identiteti – etnički, nacionalni, vjerski – imaju mogućnost zajedničkog razvoja. U ovom slučaju nemamo dominantnu naciju, a takođe imamo opet poštovanje različitih kultura bez njihovog negiranja. U tom smislu je njegova prednost u odnosu na različite druge načine integrisanja.