Deset do Osam – Hoće li Crna Gora u EU?

Uređuje: Ljubomir Filipović, analitičar CDM-a

Dobro jutro. Čitate dnevni kontekstualni prikaz vijesti koje su obilježile jučerašnji dan.

Hoće li Crna Gora u EU?

Svi znamo da Crna Gora nepodijeljeno želi da bude član EU. Problem je što Crna Gora ne zna što će sa sobom. Slično je i sa zemljama u regionu. Da li nas varaju kako je to rečeno u Rojtersovom članku od prije neki dan, ili su evropske institucije posvećene budućnosti Zapadnog Balkana u EU, to ostaje da se vidi.

Posjeta predsjednice Evropske komisije otpočela je susretom sa predsjednikom parlamenta Bečićem, nakon čega se susrela i sa predsjednikom Đukanovićem, premijerom Krivokapićem i ministarkom zdravlja u Institutu za javno zdravlje.

Posjeta je prošla u sjenci pomenutog Rojtersovog teksta, koji je demantovala i Ana Pisonero iz Brisela, a CdM je postavio pitanje vezano za Open Balkan inicijativu, na koje je Fon der Lejen odgovorila da je to pitanje na koje će Crna Gora sama morati da da odgovor, odnosno da Crnu Goru niko ni na šta ne primorava.

Sljedeće nedjelje održava se Samit EU-Zapadni Balkan na Brdu kod Kranja, kada će se možda više znati o stavu EU prema budućnosti Crne Gore.

Interesantno je zapaziti da su tokom ove posjete ignorisani URA i DF, i da je Abazović bio zaobiđen protokolom.

Varnice između koalicionih partnera Zukorlić-Abazović?

Često previđamo i zaboravljamo da manjine već jestu u vlasti, ali da nisu u vladi. Zukorlićeva ispostava u CG, SPP sastavni je dio Urine koalicije. Svako malo su se oglašavali iz te partije zbog nezadovoljstva dodijeljenim dijelom kolača, ali sada se prvi put javio i šef iz Beograda. Prvo je objavljeno saopštenje lokalnog lidera Hazbije Kalača, da su nezadovoljni pozicioniranjem unutar koalicije, da bi se o ovome oglasio i Zukorlić kritikujući nove vlasti i Abazovića.

Neuspjeli napad na Prajd

U Crnoj Gori postoji nekoliko ozbiljnih organizacija za zaštitu prava LGBT zajednice, a postoji i LGBT klub Progres. Dok se ostale organizacije trude da poprave i poboljšaju položaj zajednice, Progres direktnim učestvovanjem u političkoj utakmici, intrigarenjem i igrama i tzv. pinkwashingom najretrogardnijih pojedinaca i organizacija, nanosi štetu zajednici za koju bi trebalo da se bori. Tako je bilo i prije par dana kada su uskočili da izbalansiraju direktan prenos ustoličenja srpskog episkopa Metodija direktnim prenosom parade Ponosa zakazane za 16. oktobar u Podgorici, oko koga nisu konsultovali nikoga iz UO događaja. Srećom organizatori Prajda su reagovali na vrijeme i u razgovoru sa menadžmentom RTCG dogovorili načelnu saradnju, i spriječili da ih se zloupotrebljava za političke svrhe.

Reakcija na mišljenje Ombudsmana

Nakon prekjuče objavljenog mišljenja Zaštitnika ljudskih prava i sloboda koji je utvrdio da je došlo do zloupotrebe djece u političke svrhe, kada je grupa učenika cetinjske Osnovne škole “Lovćenski partizanski odred”, na čelu sa nastavnicom istorije, učestvovala u proslavi Dana pobjede u Podgorici, na postupanje ombudsmana reagovala je nastavnica Sanja Vujović.

Ćirilizacija Crne Gore

Pod navodnim plaštom brige za ćirilicu u Crnoj Gori, od smjene vlasti sprovodi se nasilno mijenjanje vizuelnog identiteta institucija kako bi se poslala politička poruka. Ovdje nije riječ o zaštiti i ravnopravnosti ćirilice, jer oko toga niko normalan nema ništa protiv, ovdje je riječ o protjerivanju latinice kao ideološkom cilju velikosrpske ideje. Posljednji događaj sa CEDIS-om pokazuje sav apsurd borbe protiv bivše vlasti od strane nekih aktivista. Jedan od heroja Odupri se protesta koji je karijeru izgradio na kritici uhljebljenja, uhljebio se u UO CEDIS-a i sada ga reformiše ovako – što je za godinu dana promijenio logo – na ćirilicu.

Muk o incidentu vladinog aviona

Ali ne Stevo Muk. Osim šture vijesti da je u ponedjeljak veče na podgoričkom avionu došlo do incidenta na Vladinom avionu detaljnijih informacija nema. Dva dana je prošlo, a tim povodom se ne nisu oglasili ni Vlada Crne Gore, ni policija, a ni nadležno tužilaštvo.  CdM je povodom ovog događaja kontaktirao Upravu policije i tužilaštvo ali odgovora još uvijek nema. O događaju i informacijama nakon njega piše Aleksandra Obradović.

Godišnjica od smrti admirala Barovića

Akcija za ljudska (HRA) prava podsjetila je da je na jučerašnjji dan, prije 30 godia, admiral Jugoslovenske narodne armije (JNA), Vladimir Barović, oduzeo je sebi život. Barović je, kako su naveli, bio častan čovjek, koji se suprotstavio naređenju vrhovne komande da sa ostrva Vis granatira primorska naselja u Hrvatskoj 1991. godine.

Neka mu je vječna slava i hvala

Toliko za danas. Ugodan ostatak dana želimo.