Džemo Redžematović: Crna Gora mora da izađe iz nacionalističkih okova

Stvaranje ili produbljavanje podjela u našem društvu ide na ruku samo onima koji ne žele dobro svojoj državi, koji se ne ustežu ni od zloupotrebe vjerskih osjećanja i siromaštva vlastitog naroda kako bi izgradili svoju budućnost… Podjela slatkiša muslimanskim osnovcima u Pljevljima veliki broj muslimana asocirala je na sliku iz Potočara koja je prethodila neviđenom genocidu u novijoj povijesti, kaže u razgovoru za Dnevne novine Džemo Redžematović, glavni imam za Podgoricu i Nikšić.

Svjedoci smo da se posljednjih mjeseci dešavaju grube provokacije muslimanskog stanovništva u Crnoj Gori. Posljednji slučaj zabilježen je u Pljevljima, kada su bošnjačkoj djeci podijeljene slikovnice i bojanke sa likom Svetog Save. Kako gledate na ove provokacije?

REDŽEMATOVIĆ: Posljednji događaji u Pljevljima imaju svoju genezu. Oni su kulminacija višedecenijskog srpskog ideologijskog djelovanja koje je često kroz mitomaniju neometano širilo svoj uticaj u obrazovnom, kulturnom i religijskom domenu, a pred kojim je, sada već bivša vlast, zatvarala oči. Aktuelna vlast je u konkretnom slučaju samo finiširala svoju zamisao svođenja jedne kulture i civilizacije na subkulturu prenabregavajući činjenicu da njihove komšije muslimani nisu došli sa druge planete već da u Pljevljima žive nekoliko stoljeća i dio su muslimanskog autohtonog stanovništva.

I da se vratim na vaše pitanje podjela slatkiša muslimanskim osnovcima u Pljevljima veliki broj muslimana asocirala je na sliku iz Potočara koja je prethodila neviđenom genocidu u novijoj povijesti!

Kome ide na ruku produbljivanje podjela?

REDŽEMATOVIĆ: Stvaranje ili produbljavanje podjela u našem društvu ide na ruku samo onima koji ne žele dobro svojoj državi, koji se ne ustežu ni od zloupotrebe vjerskih osjećanja i siromaštva vlastitog naroda kako bi izgradili svoju budućnost. Međusobne razlike se trebaju svoditi na komplementarne kategorije, one se u zbilji trebaju pretvoriti u bogatstvo jednog društva, a ne u njegovu kob. Pritom treba da vodimo računa o razlikama u identitetu, kulturi, folkloru, jeziku, vjeri i drugim urođenim razlikama bez atakovanja na druge ili bez prozelitizma. Zašto djeca u školi nemaju razumijevanja za svoje vršnjake koji su od njih drugačiji?

Mislite da nemaju… Zašto?

REDŽEMATOVIĆ: Zato što suštinski ne uče o svojim razlikama, to se radi samo deklarativno. Kada je obrazovanje posrijedi, moje dijete u školi nikada nije učilo o bošnjačkim piscima, Hamzi Humu, Enveru Čolakoviću, Musi Ćazimu Ćatiću, Maku Dizdaru, i dr., jer je bosanski jezik, zahvaljujući našim političkim predstavnicima, ostao mrtvo slovo u školskom dnevniku. A kad moje dijete to ne uči onda uz njega ne uče ni njegovi vršnjaci koji nisu Bošnjaci, i nemaju razumijevanja niti mogu shvatiti konceptualne razlike koje su, ponovo naglašavam, naše bogatstvo, jer ni na jednoj livadi ne cvjeta samo jedno cvijeće.

Mnogi analitičari upozoravaju da se u Crnoj Gori ozbiljno narušava njen multietnički i multivjerski sklad, njen građanski karakter… Kakvo je Vaše mišljenje?

REDŽEMATOVIĆ: U svijetu vlada negativan trend i antagonizam prema muslimanima. To je legat famozne islamofobije ne samo u evropskim ili zapadnim državama, već i u nekim drugim, poput Indije, Kine, Australije, ali i nekih nominalno muslimanskih, despotskih sistema! Iako je na Balkanu, gdje prednjače Srbija i Hrvatska, ima toga napretek taj trend je ojačan desničarskim političarima sa Zapada, pa se tako pred očima svijeta, koji za sebe tvrdi da je civilizovan, dešavaju progoni muslimana, njihova dehumanizacija i drugi oblici diskriminacije. Muslimani su prikazani kao nepodnošljiv teret za Staru damu koja baštini vjeru sa Istoka! Po priznanju vodećih evropskih političara, multikulturalizam u Evropi je zacijelo umro!

Kada je u pitanju Crna Gora?

REDŽEMATOVIĆ: Kada je u pitanju Crna Gora mogli smo se pohvaliti da smo, iako imamo veliki broj problema koji zahtijevaju sistemska rješenja, kao muslimani uživali zavidan stepen slobode. Međutim, kada su bivša i sadašnja vlast pokrstili Sahat-kulu u Podgorici, naši muslimani posumnjali su u koncepte multikulturalizma i multikonfesionalizma i u razočaranju shvatili da su samo mali glasački listići.

Ipak, građanski karakter Crne Gore je neupitan. Crna Gora je država svih njenih građana. Takav karakter moramo svi braniti ako bude doveden u opasnost. Crna Gora ima hiljadugodišnju tradiciju državnosti i na mnogo veće izazove je pribrano i odlučno odgovorila zato se nadam da će nosioci politike to shvatiti i da će ići ka ostvarenju boljitka i prosperiteta sopstvene države. Uostalom, na građanima je da na izborima daju svoj sud o njima. Muslimani su dali veliki doprinos multietničnosti Crne Gore. Svojim djelovanjem nikada nisu doveli u pitanje državnost i državotvornost Crne Gore. Naprotiv!

Nova parlamentarna većina odbila je da donese rezoluciju o genocidu u Srebrenici, uprkos činjenici da je takvu rezoluciju usvojio ranije Evropski parlament…

REDŽEMATOVIĆ: Srebrenica je od najvećeg stratišta nakon Drugog svjetskog rata u Evropi postala najveći politički plijen ovdašnjim političarima. To je u najmanju ruku degutantno i nepošteno prema žrtvama genocida u Srebrenici, a takođe neodgovorno prema budućim generacijama. Naravno da treba da se donese rezolucija kojom se priznaje genocid u Srebrenici i zabrani njegovo negiranje. To treba da se nastavi kroz objektivno bilježenje historije da bi se preko obrazovnog sistema đacima i studentima prikazala suština sukoba; da se ne radi o građanskom ratu već o agresiji jedne države na drugu nezavisnu državu, da se ne izjednačava žrtva sa zločincem i da se na kraju ne stekne dojam da su svi bili isti. Međunarodna zajednica je nagradila taj genocid formiranjem republike koja ometa funkcionisanje BiH. Nadam se da će nova administracija u Vašingtonu uticati da se poboljša političko stanje kod nas i na Balkanu i da se iskorijeni nepotizam, korupcija i partitokratija.

Da li Vas iznenađuje što grube provokacije nacionalnih manjina, u konkretnom slučaju muslimana, Bošnjaka, ne nailaze na osudu inače vrlo grlatih nevladinih organizacija… Dok te NVO ćute izrastaju druge sa vrlo opasnim porukama. Kako ovo objašnjavate?

REDŽEMATOVIĆ: Nevladine organizacije ne predstavljaju nezavisne organizacije. One zavise od svojih donatora koji su vrlo često političke ispostave stranih predstavništava u zemlji. Tako da je njihovo djelovanje u stvari djelovanje stranih ambasada.

Treba donijeti sistemsko rješenje za sve NVO kojim će se zabraniti fašističko i ksenofobijsko djelovanje na teritoriji cijele države. Zanimljivo je da su svi nosioci političke moći sada napravili svoju profesionalnu karijeru na jaslama i pod patronatom bivše vlasti. To važi i za nevladin sektor koji je, sa malom iznimkom, uživao podršku bivših nosilaca vlasti. Kako se u narodu kaže gajili su guju u njedrima. Mislim da su Bošnjaci oguglali na provokacije. Ono što su im komšije oduvijek mislili to sada po zidovima škola ispisuju.

I kako dalje?

REDŽEMATOVIĆ: Crna Gora treba i mora izaći iz nacionalističkih okova. To ne znači da treba biti jednonacionalna i jednovjerska država, već država svih njenih građana koji gaje višeslojne i različite identitete.

Mislim da je zadnji čas da se novonastalo “otrežnjenje” usmjeri u pravcu objedinjavanja svih društvenih snaga na vrijednostima antifašizma, multietničkog i građanskog društva.

Sa kakvim se sve problemima u posljednje vrijeme srijedu građani islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori? U kom gradu je situacija najkritičnija? Zašto? Kakva bi bila Vaša poruka i građanima i vlasti?

REDŽEMATOVIĆ: Glavni problem muslimana u Crnoj Gori je rastući trend migracije stanovništva. Kada bi državna politika vodila više računa o ekonomiji i obrazovanju smatram da bi se ostali problemi lakše rješavali. Otvaranje mogućnosti nepartijskog zaposlenja i prilika za pristojnom zaradom treba da budu prioritet svake vlasti. Ovo je problem svih građana u Crnoj Gori, ne samo muslimana, iako je sjever gdje oni najviše žive posebno pogođen nezaposlenošću.

Plav i Gusinje, dva prava turistička bisera, su, umjesto toga, dva slijepa crijeva države Crne Gore. Kažu da u Gusinju nema korone znajte, u Gusinju nema stanovnika!

A kada je u pitanju Islamska zajednica?

REDŽEMATOVIĆ: Kada je u pitanju Islamska zajednica u Crnoj Gori moram kazati da smo u Podgorici ostali uskraćeni za upravnu zgradu Mešihata u Staroj varoši, Islamski centar i džamiju na Koniku, restauraciju Hadrovića džamije na Draču (dozvolu čekamo od 2013), muslimansko groblje u Podgorici. Što se tiče drugih većih gradova gdje muslimani žive, ostali smo uskraćeni za Islamski centar i džamiju u Bijelom Polju, kao i džamiju u centru Bara gdje postoji i pravoslavna crkva i katolička katedrala.

Većina primorskih gradova (Kotor, Herceg Novi, Tivat, Budva) nemaju muslimansko groblje već se umrli iz tih krajeva dovoze u Tuzi gdje postoji muslimansko mezarje.

Mogu reći da se ni prethodna vlast nije nešto pretrgla kada su potrebe Islamske zajednice u pitanju. Imam obavezu da kažem da su muslimani u Crnoj Gori svoji na svome, da nas niko ne treba plašiti četnicima, da smo ponosni na svoje običaje, tradiciju i vjeru, da dobro pamtimo sva naša stradanja i da smo iz njih uzeli pouku. Novonastalom situacijom u Crnoj Gori muslimani nisu mnogo izgubili, a ipak, dobili su “otrežnjenje”.