Gorčević: Recite ko vas od mojih saradnika opanjkava; Vuković-Kuč: Od stranaca smo saznali za to, provjerite

Tokom današnjeg skupštinskog zasijedanja, u okviru poslaničkih pitanja, došlo je do razmjene oštrih poruka između predstavnika vlasti i opozicije o evropskim integracijama i političkoj situaciji u Crnoj Gori.

Prva je pred poslanike stala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.

Vuković kritikuje Vladu, tvrdi da više ne garantuje zatvaranje svih poglavlja do kraja godine, Gorčević pozvala na zajednički rad na EU integracijama

Poslanik DPS-a Ivan Vuković podsjetio je na poruke evropske komesarke Marte Kos, koja je tokom nedavne posjete Podgorici naglasila da evropske integracije zahtijevaju saradnju vlasti i opozicije, ocjenjujući da aktuelne političke tenzije nijesu dobre za taj proces.

“Budući da vas, za razliku od Kos, ne zabrinjava trenutna politička situacija u Crnoj Gori, objasnite građanima šta je to što vi znate, a ona ne zna, kada je riječ o nastavku pregovora sa EU“, kazao je Vuković.

Gorčević je odgovorila da otvorena pitanja treba rješavati kroz konstruktivan dijalog i zajedničko djelovanje, uz poruku da evropsku agendu treba odvojiti od dnevne politike.

“Sa najviših evropskih adresa stižu poruke kontinuirane podrške Crnoj Gori. Poruke Marte Kos treba razumjeti kao poziv na zajedničko djelovanje. Ako neko ne želi da prihvati takav poziv Vlade, vjerujem da će uvažiti poruke koje dolaze iz Brisela“, rekla je ona.

Vuković je uzvratio da nije dobio konkretan odgovor, već „politički pamflet“, te optužio vlast da izbjegava odgovornost za poteze koji, kako tvrdi, štete evropskom putu države.

“Zašto stalno ćutite? Imate li išta konkretno da kažete“, upitao je on, navodeći niz odluka vlasti – od Rezolucije o Jasenovcu do zakona o ANB-u i unutrašnjim poslovima – za koje smatra da nijesu u skladu sa evropskim standardima.

Ministarka je odgovorila da Vlada ima jasnu komunikaciju sa Evropskom komisijom i da se svi sporni segmenti zakona dodatno usklađuju.

“Govorim jasnim jezikom i pozivam se na izvore iz Evropske komisije. Dio koji se odnosi na zaštitu podataka već je upućen na mišljenje Evropskoj komisiji“, kazala je Gorčević, dodajući da će Vlada učiniti sve da zatvori pregovaračka poglavlja do kraja godine.

Ona je istakla i da od Vukovića prvi put čuje tvrdnju da taj cilj neće biti ostvaren.

U završnici rasprave, Vuković je poručio da se retorika Vlade mijenja.

“Danas ste rekli da ćete uraditi sve da zatvorite poglavlja, ali više ne tvrdite da će ona sigurno biti zatvorena do kraja 2026. godine. Nijeste rekli ni ko će biti odgovoran ako se ispostavi da ste obmanuli građane“, zaključio je on.

Vuković-Kuč: Tehnička pitanja ne mogu prikriti stanje u Crnoj Gori

Aleksandra Vuković-Kuč (DPS) pitala je ministarku zašto joj je trebalo da govori da odlazak opozicije iz radnih tijela “neće pomoći, a ni odmoći”.

“Mislim da nije dobra poruka, jer ona govori da suštinski ne razumijete posao koji radite. Evropski put Crne Gore ne možete svoditi samo na tehnička pitanja, jer to ne može prikriti crnilo političko-društvene zbilje koju danas živimo. To vam danas govore politikolozi koji su bili najveći protivnici DPS-a, da na sceni imamo etnofederalizaciju Crne Gore, jačanje šovinizma i klerikalizma u sekularnoj državi. Kako to kada imamo snažnu evropsku integraciju”, upitala je ona.

Gorčević: Recite ko vas od mojih saradnika opanjkava; Vuković-Kuč: Od stranaca smo saznali za to, provjerite

Gorčević je rekla da je učešće svih aktera važno i poželjno, pri čemu je poslanicima DPS-a poručila da javno treba da kažu ko ih od njenih saradnika “opanjkava u Briselu”.

“Mi od stranaca saznajemo te stvari. Za to smo čuli u Briselu, provjerite”, odgovorila joj je Vuković-Kuč.

Poslanica Bojana Pićan iz Kluba poslanika Nove srpske demokratije pitala je Gorčević koje konkretne benefite bi izdvojila iz procesa pristupanja EU, posebno u pogledu projekata koji su realizovani zahvaljujući podršci EU fondova?

Gorčević je kazala da je kroz tri finansijske perspektive IPA l, IPA 2 i IPA 3 Crnoj Gori opredijeljeno oko 790 miliona eura bespovratnih sredstava za period od 2007. do ove godine.

“Ta sredstva nijesu ostala samo na nivou institucionalne ili administrativne podrške, već su konkretno uložena u projekte koji imaju direktan uticaj na svakodnevni život građana i razvoj ekonomije”, rekla je Gorčević.

Ona je dodala da su u oblasti zdravstva ostvareni vrlo vidljivi rezultati. Paralelno s tim, ulaganja u oblast vladavine prava, uključujući rekonstrukciju sudova i izgradnju objekata za izvršenje krivičnih sankcija, doprinose jačanju pravne sigurnosti i efikasnijem funkcionisanju institucija.

U ekonomskom i socijalnom segmentu, podrška EU imala je snažan efekat na zapošljavanje i razvoj privatnog sektora.

“Kroz IPA 2020 program, vrijedan 7,73 miliona eura, realizovana su 24 projekta zapošljavanja, uz dodatnu podršku razvoju ženskog i omladinskog preduzetništva, kao i malih i srednjih preduzeća. Time se ne samo otvaraju nova radna mjesta, već se jača i ukupna otpornost i konkurentnost domaće ekonomije”, objasnila je Gorčević.

Značajni rezultati ostvareni su i u oblasti konkurentnosti i saobraćaja.

“Kroz IPA 2016 podržan je razvoj privatnog sektora, dok je kroz IPA 2017 unaprijeđena željeznička infrastruktura i pomorski saobraćaj, čime se poboljšava povezanost zemlje i stvaraju bolji uslovi za trgovinu i investicije. Posebno treba istaći grant od 150 miliona eura za izgradnju dionice autoputa Bar-Boljare, koji ima dugoročni razvojni značaj za cijelu ekonomiju Crne Gore”, rekla je Gorčević.

Prema njenim rijelima, posebno snažan i dugoročan efekat vidljiv je u oblasti poljoprivrede kroz IPARD podršku.

“Kroz IPARD 2 realizovano je čak 748 projekata, uz iskorišćenost od oko 90 odsto sredstava, odnosno približno 35 miliona eura. IPARD 3 dodatno proširuje ove mogućnosti, sa ukupno 81,97 miliona eura podrške i očekivanim investicijama većim od 128 miliona eura”, precizirala je Gorčević.

Svi ovi primjeri, kako tvrdi, jasno pokazuju da proces pristupanja EU već sada funkcioniše kao snažan razvojni mehanizam, koji donosi konkretne i mjerljive koristi građanima Crne Gore.

“Kada je riječ o budućim efektima i uticaju daljeg toka pregovora, odnosno potencijalnog članstva u EU, važno je naglasiti da bi taj korak dodatno ubrzao ekonomski razvoj i unaprijedio životni standard građana”, kazala je Gorčević.

Kako je objansila, za razliku od pretpristupnih fondova, članstvo otvara pristup znatno izdašnijim finansijskim instrumentima, prije svega strukturnim i kohezionim fondovima, čiji je cilj smanjenje razvojnih razlika unutar EU.

“Pored finansijske dimenzije, jednako važan aspekt članstva jeste puni pristup jedinstvenom evropskom tržištu, zasnovanom na slobodnom kretanju roba, usluga, kapitala i radne snage. To bi značajno povećalo konkurentnost domaće ekonomije, olakšalo izvoz i dodatno privuklo strane investicije. Istovremeno, građanima bi se otvorile šire mogućnosti za zapošljavanje, obrazovanje i profesionalni razvoj širom Unije”, istakla je Gorčević.

U sektoru poljoprivrede, članstvo bi omogućilo pristup Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, koja kroz direktna plaćanja i mjere ruralnog razvoja predstavlja stabilan i značajan izvor prihoda za proizvođače, uz dodatno jačanje ruralnih područja.