Jakič: Povjerenje partnera u Crnu Goru može biti veoma narušeno

Ako Vlada koju predvodi Zdravko Krivokapić iskreno želi da nastavi evropski put koji su trasirale prethodne vlade Crne Gore, onda mora napraviti sve da bi ispunila i očuvala načela demokratske Evrope. Samo na osnovu toga će Evropa ocjenjivati Crnu Goru, poručio je u intervjuu za Pobjedu Roman Jakič, bivši slovenački ministar odbrane i nekadašnji poslanik u Evropskom parlamentu.

Jakič ističe da je zabrinut dešavanjima u Crnoj Gori nakon parlamentarnih izbora i napominje da je povjerenje saveznika u našu zemlju, nakon posljednje afere sa curenjem podataka iz Agencije za nacionalnu bezbjednost veoma narušeno.

U proteklom periodu, Crna Gora je bila suočena sa kritikama, zbog curenja podataka iz Obavještajno-bezbjednosnog sektora i odavanja tajnih podataka jedne NATO članice od strane direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića. Upitan koliko ovakvi potezi mogu da naruše ugled Crne Gore u međunarodnim krugovima, Jakič kaže da je povjerenje glavno za dobre odnose.

“Ovakve stvari mogu puno da naruše povjerenje partnera. Možda trebate pitati potpredsjednika vaše Vlade, gospodina Abazovića što su mu rekli o tome u Briselu tokom njegove posjete NATO-u. Već sam govorio o povjerenju i iskrenosti koje je glavno u svim dobrim odnosima. Povjerenje i iskrenost a naročito obaveza čuvanja tajni unutar obavještajnih službi NATO saveza su ključni, a razmjena podataka koja se temelji na tome je vrlo važna za funkcionisanje Alijanse i za sigurnost svake od država članica. Vi sami znate, da je kod ulaska Crne Gore u članstvo NATO, pored svih demokratskih kriterija koje je morala Crna Gora ispuniti, bila vrlo bitna i profesionalnost Agencije za nacionalnu bezbjednost. Sa tim sam sve rekao”, poručio je Jakič.

Govoreći o događajima u našoj zemlji nakon parlamentarnih izbora, te upitan da li dijeli mišljenje njemačkog ambasadora u Crnoj Gori, koji je ocijenio da se Crna Gora kreće u pogrešnom pravcu, Jakič kaže da ovu izjavu njemački ambasador nije dao bez osnove.

“Dešavanja u Crnoj Gori poslije parlamentarnih izbora, a naročito poslije formiranja nove Vlade su zabrinjavajuća. Demokratska Evropa poštuje volju ljudi izraženu na izborima. Prihvata i podržava formiranje vlade na osnovu demokratskih procedura i koalicionih dogovora između stranaka koje uspiju usaglasiti većinu u parlamentu. Ali isto tako kroz vrijeme ocjenjuje i da li ta vlada slijedi demokratske procese i liberalno-demokratske vrijednosti koja definišu te procese i ocjenjuje kakav je odnos prema manjinama, medijima, ali i „otpornost“ na uticanje vanjskih stranih politika, kako izvršava svoje obaveze i kako se ponaša prema partnerima – unutrašnjim i vanjskim”, navodi Jakič.

Zato, dodaje on, nije čudno, da Evropski parlament npr. naglašava potrebu za saradnjom i konstruktivnom kohabitacijom između predsjednika Mila Đukanovića i Vlade radi jačanja napretka Crne Gore na putu prema EU.

“Zato i gospodin Picula poziva sve političke snage u crnogorskoj Skupštini da učestvuju u konstruktivnom, smislenom i uključivom dijalogu. Zato evropske institucije izražavaju žaljenje zbog stanja slobode izražavanja i slobode medija, područja u kojem se u pet uzastopnih izvještaja Evropske komisije navelo „bez napretka“ i poziva Crnu Goru na stvaranje uslova koji pogoduju učinkovitom ostvarivanju slobode izražavanja, što je jedna od temeljnih vrijednosti EU i ključni element procesa pristupanja Crne Gore EU. A pored toga sve nas brine porast nacionalizma, govora mržnje, netolerancije, ksenofobije. Svi mi snažno osuđujemo verbalne i fizičke napade te zastrašivanje nacionalnih manjina kao što se to dogodilo u Pljevljima nakon parlamentarnih izbora 2020. Evropa ne razumije nepoštovanje odluka međunarodnih sudova, negiranje genocida, revizionizam”, istakao je Jakič.

Kad je u pitanju najava formiranja komisije za istinu i pomirenje, koju je najavila Vlada, Jakič kaže da ga ime komisija za “istinu” više podsjeća na distopični Orvelov roman “1984”, iz 1949. godine, nego na savremenu politiku koju bi trebali voditi političari u 2021. godini.

“Često se u Evropi – pa i u mojoj državi, Sloveniji – susrećemo sa politikama i političarima koji umjesto da gledaju ka budućnosti i prosperitetu svojih građana, okreću se ka prošlosti. To je politika onih koji nemaju viziju razvoja i onih koji su skloni ka revizionizmu (svoje) istorije. Ono što njih ljuti a ujedno i opravdano sprečava u njihovoj želj „popravljanja istorije“ je da su ograničeni sa istorijom koja je već napisana, da su istorijske činjenice potvrđene i da su „istine“ međunarodno pravno priznate. Ugrubo rečeno: fašisti, nacisti i njihovi domaći kolaboranti su bili na pogrešnoj strani istorije a predstavnici narodno-oslobodilačkog rata i njihovi saveznici na pravoj. Svakako je potrebno dodati da ukoliko postoje znanja o ratnim zločinima, s tim se treba da se bave sudovi – a ne politika”, naveo je on.

Jakič ističe i da politika nikada nije nepristrana, te da svoje stavove u skladu sa svojom ideologijom i u skladu sa svojim političkim ciljevima.

“A ti ciljevi mogu biti između različitih političkih grupacija dijametralno suprotni. Zato je potrebno da osjetljive istorijske činjenice prije svega proučavaju istoričari a ne političari. Odnosno da se odlučivanje ko je u pravu u konačnoj instanci prepusti sudovima. Tako domaćim kao i međunarodnim. Zato sam prije neki dan odreagovao na izjavu vašeg ministra pravde, gospodina Leposavića, rekavši da nije pristojno za predstavnika Vlade Crne Gore da negira genocid u Srebrenici i da je to teška uvreda za svih 8.372 žrtve masakra. Ne zbog njegovog političkog stava sa kojim se ja ne slažem. To je njegovo pravo da tako misli. Ali kao predstavnik institucije – Vlade, odnosno Ministarstva – i to za pravosuđe, negirati sudske presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog suda (IJC) koje su zasnovane na nalazima Haškog tribunala, prepoznale pokolj u Srebrenici kao genocid, je malo rečeno sramota za instituciju koju predstavlja”, smatra bivši slovenački diplomata.

Dodaje i da je gorak ukus nepoštovanja svega toga sa negiranjem genocida od strane ministra Vlade Crne Gore sa ponovnom objavom svoje poruke iz Komemoracije povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici, popravio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Jakič ponavlja i da raspravu o “istini” treba prepustiti ljudima koji se profesionalno bave istorijskim činjenicama i pravom.

“Politika treba da se na osnovu toga bavi pomirenjem među ljudima. Da traži opšti konsenzus oko otvorenih pitanja. Za to postoje različite metode koje ima politika u rukama, naročito vladajuća. A sve zavisi od toga koliko ljudi vjeruju u te metode i iskrenost politike i političara. Povjerenje i iskrenost je glavno. Prateći dešavanja u meni vrlo dragoj Crni Gori, nijesam siguran da li to povjerenje i iskrenost u crnogorskoj politici danas postoji”, istakao je Jakič.

Sagledavajući sve poteze aktuelne Vlade, i upitan kako vidi odluke novih političkih struktura – kao poteze vlada centra ili vlade desnice, Jakič kaže da i u Evropi imamo različite vlade, te da u suštini nije bitno da li je to vlada ljevice, centra ili desnice.

“Sve njih definiše njihov odnos prema vrijednosti na kojima je nastala i na kojima je utemeljena savremena Evropa. Zato treba vlade svih punopravnih članica EU i vlade kandidatkinje za članstvo EU stalno podsjećati, da se Unija temelji na načelima slobode, demokratije, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava. Ako vlada koju vodi gospodin Zdravko Krivokapić stvarno i iskreno želi nastaviti evropski put koji su trasirale prethodne vlade Crne Gore, onda mora napraviti sve da bi ispunila i očuvala pomenuta načela demokratske Evrope. Samo na osnovu toga će Evropa ocjenjivati Crnu Goru”, zaključio je Jakič.