Knežević: Uskoro odluka gdje će biti ustoličenje Joanikija

Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore i jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević kazao je da će odluku o tome gdje će biti ustoličen mitropolit Joanikije, na Cetinju ili u Podgorici, donijeti Vijeće za nacionalnu bezbjednost i Savjet bezbjednosti koji čine predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić i predsjednik države Milo Đukanović.

Ta odluka će biti donesena krajem avgusta ili početkom septembra u vidu smjernica i zaključaka koji će biti predočeni mitropolitu Joanikiju i da tek tad možemo očekivati da li će ono biti na Cetinju ili Podgorici.

Upitan o protestima na Cetinju, Knežević kaže da prvi protest u nedjelju nije bio prijavljen u skladu sa zakonom o javnim okupljanjima i da organizatori nisu bili jasno označeni.

“On je mogao sa bezbjednosnog stanovišta biti zabranjen. Na Cetinju se okupilo se nekoliko hiljada ljudi iz čitave Crne Gore, a smatramo da je inspirator toga okupljanja je bio Veselin Veljović, bivši direktor crnogorske policije i savjetnik Mila Đukanovića koji je svojim kolumanma i nastupima pozivao na rušenje ustavnog poretka i neku vrstu “saoizacije” Crne Gore”, rekao je Knežević za TV Pink.

On smatra da skup koji je u nedjelju na Cetinju, u stvari, predstavlja “saoizaciju” Crne Gore, jer je poručeno da vjernici Srpske pravoslavne crkve i mitropolit Joanikije, koji je rođen u Crnoj Gori, ne mogu doći 5. septembra na Cetinje i biti u Cetinjskom manastiru.

“To najbolje govori o jednoj veoma kompleksnoj bezbjednosnoj situaciji koja bi trebalo narednih dana da se dodatno izanalizira. Nadam se da će se stvoriti svi zakonski uslovi i sve bezbjednosne pretpostavke da sve prođe u miru i da svako ko želi da protestuje to radi u skladu sa zakonom, a svako ko želi da dođe na Cetinje bude tamo prisutan i da mu se garantuje bezbjednost”, rekao je Knežević.

On smatra da je Demokratska partija socijalista izgubila prošlogodišnje izbore “zato što je njena politika bila zasnovana na antisrpstvu i što je pokušala da stvori jednu novu Crnu Goru koja je trebala Srbe u Crnoj Gori asimiluje i spusti ispod 15 odsto”.

“Zbog toga postoje veliki otpori da se ne održi popis do kraja godine jer je jasno da su izbori pokazali da se Njegoševa Crna Gora vraća u civilizacijsko izborište kome smo odvijek pripadali. Ovo što se desilo na Cetinju nije odraz većinske volje Crne Gore nije odraz građana Cetinja već se tu okupilo tri četiri hiljade ljudi iz svih gradova kojima su plaćani, vaučeri i benzin. Da je postojala bolja koordinacija između zakonodavne i izvršne vlasti, da je Krivokapić imao državničkih nagona da dogovaramo i dogovoaramo o svemu što opterećuje ovo društvo ne bi doli do situacoijue u kojoj se nalazimo. Oni su osjetili našu slabost i dat im je vjetar u leđa da pokupaju da destabilizaciju društvene poruke”, smatra Knežević.

Lider DNP-a je smatra da su se na Cetinju čule šovinističke i antigrađanske poruke.

“Pokušava se omeđiti Crna Gora i poslati poruka da Srbi ne mogu doći na Cetinje i biti u manastiru koji je u vlasništvu MCP. Na taj način šaljemo jasnu poruku da sjutra neko u Zeti građanima Cetinja može da im zabrani ulazak jer oni nama ne dozvoljavaju da dođemo na Ceinje i ulazimu u jednu crstu mini regionalizacije Crne Gore i mislim da moramo razgovarati na tu temu. Inače se plašim da će opstanak Crne Gore u ovakvim okvirima jasno ukazuje da se nalazimo pred složenim bezbjednosnim izazovima”, dodao je Knežević.

Prema njegovom mišljenju sitacija u Crnoj Gori je u značajnim elementima tenzična.

“Ovo je veliki izazov za Vladu Krivokapića i za arlamentarnu većinu, ali i jasna poruka da ustavni poredak Crne Gore mora biti poštovan. I lični stav Veljovića se tretira u krivičnom zakoniku. On je savjetnik Đukanovića, a i kao građanin je morao da odgovara za ono što je napisao”, rekao je Knežević.