Ne stojim iza saopštenja u kojima se napada Crna Gora

Nacionalni savjet crnogorske manjine u Srbiji nikako ne smije dopustiti da bude oruđe u bilo čijim rukama, da bude tijelo tijelo koje će, kad zatreba, biti upotrijebljeno ili zloupotrijebljeno u dnevnopolitičke svrhe, a pogotovu se ne smije miješati u unutrašnje stvari Crne Gore, kao što se nažalost u dva slučaja (povodom Rezolucije Skupštine CG o Podgoričkoj skupštini i Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti), na vrlo neprimjeren način, dogodilo. Zbog tih saopštenja, pogotovu posljednjeg, o vjerskom pitanju, ja sam javno reagovala i ogradila se od poruka upućenih crnogorskoj vlasti, kaže u razgovoru za Dnevne novine potpredsjednica Nacionalnog savjeta crnogorske manjine u Srbiji Silvana Baletić, koja je bila gost na manifestaciji Dani dijaspore iseljenika, održane 29. jula u Baru.

Da podsjetimo, novi Nacionalni savjet crnogorske manjine u Srbiji konstituisan je 12. decembra prošle godine, a u prvom svom saopštenju negodovali su zbog odluke crnogorskog parlamenta o usvajanju Rezolucije o stavljanju van snage odluka Podgoričke skupštine 1918. godine. Predsjednik Savjeta Dragoljub Malović se kasnije izvinio zbog svojih izjava, poručujući da se Savjet ubuduće neće miješati u politiku, već će se baviti time da crnogorska zajednica u Srbiji što bolje živi i onim što je misija Savjeta očuvanje nacionalnog identiteta, jezika, kulture i tradicije.

Međutim, nepunih pola godine kasnije, Savjet je vrlo oštro reagovao na Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti kojeg je utvrdila crnogorska vlada.

Beogradski Kurir je citirao predsjednika ovog tijela, i saopštenje u kojem stoji da “Nacionalni savjet najoštrije osuđuje usvajanje Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti”, uz ocjenu da je budući zakon “u svojoj suštini usmjeren na brutalno obespravljivanje davnašnjih prava jedne vjerske zajednice, Srpske pravoslavne crkve. Otimanjem imovine SPC u Crnoj Gori produbiće se podjele između dva naroda istoga korijena i otvoriti vrata sukobima čije se posljedice ne mogu ni sagledati”

Ovakvo saopštenje izazvalo je, prema riječima Silvane Baletić, oštre rasprave unutar Savjeta, što j e za epilog imalo javno ograđivanje pojedinih članova ovog tijela, među kojima je i ona.

“Malo je reći da sam bila zatečena kada sam vidjela saopštenje Nacionalnog savjeta crnogorske manjine u Srbiji u kojem se oštro osuđuju potezi crnogorske vlasti. Ja sam potpredsjednik tog tijela, a o tome nisam imala pojma. Tražila sam da mi se kaže ko je izdao saopštenje, zašto i ko stoji iza njega. Zbog mogućnosti da se ovakve stvari dogode lično sam se zalagala, zajedno sa grupom članova Savjeta, da nijedno saopštenje ne izađe u javnost, a da ne budemo upoznati sa njegovim sadržajem. Zato sam se javno ogradila”, kaže Baletić.

Na naše pitanje da li je razmišljala da se povuče iz ovog tijela, kazala je da nije, jer hoće da se bori, jer ima još članova koji iskreno žele da pomognu matičnoj državi, koji žele da poboljšaju položaj crnogorske zajednice u Srbiji, da rade na boljim odnosima između dvije države, poštujući i jednu i drugu i ne izlazeći iz svojih zakonskih okvira.

“Kao pojedinac imate vrlo malu moć da nešto učinite ili promijenite, ali sam sigurna da svakog tog pojedinca ko je iskreno ušao u ovu priču treba podržati. Svi smo mi ličnosti za sebe, imamo svoje stavove, i matična država ne treba da nas generalizuje, već da cijeni doprinos svakog pojedinca. Nijesam na strani onih koji smatraju da biti danas Crnogorac automatski znači biti protiv Srbije i Srba i obratno. Poštujem i volim zemlju u kojoj živim, u kojoj radim, poštujem njene zakone, pravila, ali volim i matičnu državu, i ni na koji način ne želim da budem dio nečega što je na bilo koji način usmjerena protiv Crne Gore. Ljudi koji me poznaju dobro znaju kojeg sam stava, kako doživljavam i šta osjećam prema mojoj Crnoj Gori. Javno ograđivanje od ovih saopštenja ne znači meni ništa lično, nemam nikakvu korist, niti političke poene, želim samo da kažem, da to nismo smjeli da uradimo. Nije naš zadatak da se bavimo politikom, niti da se mije šamo u unutrašnje stvari države, niti Crne Gore, niti Srbije. Mi smo tu da poštujemo zakone koji kažu da mi kao Nacionalni savjet možemo da se bavimo kulturom, obrazovanjem, upotrebom jezika i informisanjem. Sve drugo je izlaženje iz okvira naših nadležnosti zbog čega smo doveli u pitanje čitavu crnogorsku zajednicu u Srbiji, ali i svoju poziciju i autoritet u Crnoj Gori. To se osjeća, a to nije smjelo da se dogodi” kaže Baletić.

Baletić ističe da u Nacionalnom savjetu, u udruženjima i organizacijama koje okupljaju Crnogorce u Srbiji ima dosta ljudi koji misle kao ona, ali da ih treba animirati, a to se ne može bez podrške matične države.

“Mora postojati podrška iz Crne Gore. O tome sam razgovarala sa direktorom Uprave za dijasporu, Predragom Mitrovićem, koji ima razumijevanja za naše probleme. Bila sam na manifestaciji Dani dijaspore i iskoristila tu priliku da posjetim Upravu za dijasporu da kažem da ću uvijek stati iza svoje države, ali treba i ona iza mene, to mora biti zajednički posao. Ponoviću, osjećaj pripadnosti crnogorskoj zajednici ne vidim kao pokazivanje animoziteta prema Srbiji, tako ni pripadnost Srbiji ne treba dokazivati mržnjom prema Crnoj Gori. Za mene je to neshvatljivo, to je produbljivanje jaza između dvije države i dva bratska naroda.

Mi smo dva srećna i privilegovana naroda, jer na čelu svojih država imamo neprikosnovene lidere koji će, sigurna sam, naći rješenje da se ovakve stvari više ne dešavaju, a mi ćemo slijediti svaki dogovor koji ide u prilog dobrim odnosima nase dvije države”, ističe Baletić.