Politika PREDRAG SEKULIĆ, PREDSJEDNIK SKUPŠTINSKOG ODBORA ZA EKONOMIJU, FINANSIJE I BUDŽET

Nije moguće da Vlada marginalizuje Skupštinu

Sekulić

Ne postoji mogućnost da Vlada marginalizuje Skupštinu ili da Skupština marginalizuje Vladu, jer obje institucije rade po Ustavu, kazao je za Pobjedu predsjednik parlamentarnog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Predrag Sekulić.

On je, komentarišući opozicione tvrdnje da Vlada kroz zakone, prije svega nedavno usvojenim Zakonom o javno privatnom partnerstvu, želi da marginalizuje Skupštinu i da o ključnim projektima odlučuje sama, istakao da to nije moguće.

!Naprotiv, Skupština često otvara i ona pitanja koja su u isključivoj nadležnosti Vlade. Transparentnost je u posljednje tri godine bila glavna odlika rada ovog saziva Skupštine. Maksimalno su skraćeni i rokovi u kojima Skupština stavlja na dnevni red odbora, ali i plenuma”, kaže Sekulić.

On podsjeća da su u ranijim sazivima Skupštine, prijedlozi zakona čuvani u ladicama i često nikada nijesu stavljeni na dnevni red.

“Nažalost, oni koji su tada vodili politiku svoje partije na taj način, najglasniji su danas u „zaštiti” Skupštine od Vlade”, smatra predsjednik Odbora.

Komentarišući česte tvrdnje DF-a da su finansije pred kolapsom i da se vještački drže, Sekulić kaže da svi podaci ukazuju potpuno suprotno.

“Sve ukazuje da je u prethodnom periodu, posvećenim sprovođenjem mjera fiskalnog prilagođavanja obezbijeđena stabilnost javnih finansija”, ocijenio je on.

Sekulić kaže da političke partije koje čine Demokratski front ne mogu da se pomire sa činjenicom da je Crna Gora danas nezavisna država, članica NATO-a, i u konačnom najrazvijenija država regiona ne računajući države EU.

“Danas je Crna Gora po svim parametrima razvijenija od Srbije sa kojom smo bili u državnoj zajednici prije nešto više od desetak godina. Crna Gora je pokazala da može da živi od svoga rada i od svoje “torbice”. I ne samo da živi nego i da se razvija po stopama koje su najviše u regionu. Istina, višedecenijska ekonomska zaostalost je produkovala svijest po kojoj Crna Gora stalno treba da bude “nakačena“ na neki fond za razvoj, a ne da učini dodatni napor kako bi ono što nam je priroda dala dodatno valorizirali svojim radom ističe predsjednik skupštinskog odbora”, dodao je.

Poznato je, ističe, da crnogorska ekonomija posljednjih godina bilježi visoke stope ekonomskog rasta i karakteriše je dobar ekonomski ambijent.

“O postignutim rezultatima u oblasti javnih finansija svjedoči i podrška MMF-a i Svjetske banke koje su podržale mjere fiskalnog prilagođavanja, što je doprinijelo i poboljšanju kreditne pozicije Crne Gore, čime su se obezbijedili i povoljniji uslovi zaduživanja na međunarodnom finansijskom tržištu. Naša zemlja je i u novom Izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja povećala ocjenu sa 72,73 na 73,8 i zadržala 50. mjesto na listi od 190 rangiranih zemalja”, podsjeća Sekulić.

Nastavak intenzivnog rasta ekonomske aktivnosti i rezultati fiskalne konsolidacije sprovedene u prethodnom periodu omogućili su smanjenje budžetskog deficita i ujedno obezbijedili ostvarenje suficita tekuće budžetske potrošnje, “što govori u prilog tome da se sve tekuće obaveze mogu servisirati iz tekućih prihoda”.

“Stabilna stopa ekonomskog rasta i nastavak sprovođenja mjera fiskalne konsolidacije omogućiće smanjenje javnog duga u tekućoj godini, kao jedno od najznačajnijih ciljeva fiskalne konsolidacije. Procjene Vlade govore da će pozitivni trendovi biti nastavljeni i u 2021. i 2022. godini kada se očekuje prelazak u pozitivan budžetski saldo, odnosno ostvarivanje suficita budžeta”, navodi Sekulić.

Česte su tvrdnje, naročito iz opozicije, da Crna Gora neće moći da zaustavi rast javnog duga i pored zaduživanja za razduživanje. Sekulić kaže da u ovom trenutku takva opasnost ne postoji.

“Javni dug je kao i u drugim državama, uključujući i države EU, rastao tokom ekonomske krize i rastao ulaganjem u razvoj i infrastrukturu. Već ove godine imaćemo silaznu putanju javnog duga, a za par godina vjerujem da ćemo doći na nivo predviđen kriterijumima iz Mastrihta ispod 60 posto BDP”, kaže predsjednik Odbora.

Održivost javnih finansija jedan je od ključnih stubova ukupne makroekonomske stabilnosti.

“Crna Gora je sprovela mjere fiskalne konsolidacije definisane kroz Plan sanacije budžetskog deficita i javnog duga koji se donosi u slučaju prekoračenja numeričkih limita i Fiskalnu strategiju kojom su utvrđene dodatne mjere. Da su postignuti dobri rezultati u oblasti upravljanja javnim finansijama, govori u prilog to da su izvorni prihodi budžeta, u periodu sprovođenja fiskalne konsolidacije, povećani za preko 250 miliona eura, pri čemu se bilježi rast skoro svih kategorija poreskih i neporeskih prihoda”, podsjeća on.

Kada se govori o kretanju javnog duga, treba ukazati da je Cma Gora u septembru 2019. uspješno emitovala euro obveznice u vrijednosti od 500 miliona eura.

“To je urađeno u skladu sa Strategijom upravljanja dugom 2018-2020. Crna Gora je obezbijedila sredstva po do sada najpovoljnijim uslovima, omogućeno je produženje ročnosti i adekvatna distribucija obaveza, te je u značajnoj mjeri smanjen pritisak na javne finansije za naredni period. Procjenjuje se da će nivo javnog duga u 2020. godini iznositi oko 70,3 odsto BDP-a, a da će 2022. biti 63,2 odsto BDP-a. Kada se sve sagleda, uz odgovorno vođenje ekonomske politike, jasno je da će se nastaviti trend jačanja javnih finansija kako bi se postigla njihova dugoročna održivost”, kazao je Sekulić.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Ljuta
Gost
Ljuta

Ti si covjece izopsten iz CRKVE blago ti precima a i potomcima

jovan
Gost
jovan

Izopsten iz vase crkve.Treba da bude ponosan na to !

Prešo
Gost
Prešo

Šprdate se sa narodom

Alisa
Gost
Alisa

Koja prazna prica, sve je moguce, a najrealnije da ovog lika vise ne gledamo,

Mila K
Gost
Mila K

Pa nije Vlada nego dizači-čice ruku, a g-din Sekulić je idealan egzemplar, su samo-ukinuli Skupštinu. On je neizglasavanjem izmjena akciza uveo rizik u sistem, pošto su prihodi u budžetu nepravilni. Tako da jesmo završili u diktaturu ne-parlamentaraca, spremnih da ponižavaju CG ekonomiju i pravo do beskraja ličnih beskičmenosti.

Send this to a friend