Picula: Evidentiran strani uticaj u Crnoj Gori

Crna Gora najdalje je odmakla u pregovorima o pristupanju otvarajući sva pregovaračka poglavlja, a gotovo 80 odsto građana podržava članstvo države u EU, poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula. Naglašava i da je strani uticaj u Crnoj Gori evidentiran.

Picula je na današnjoj sjednici Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta, gdje je po prvi put u kraćim crtama predstavio Izvještaj o Crnoj Gori za 2021. godinu, naglasio dvije ključne poruke.

“Crna Gora je najdalje odmakla na evrointegracijskom putu i otvorila sva poglavlja. Gotovo 80 građana Crne Gore podržava ulazak zemlje u EU. Crna Gora je predvodnik politike proširenja u praksi i ta činjenica se ne smije zanemariti kada se raspravlja o ubrzanju procesa dodjeljivanja kandidacijskih statusa i pristupanja Evropskoj uniji. U isto vrijeme vrijedi naglasiti da se od prošlog godišnjeg izvještaja Crna Gora gotovo nije pomaknula na svom evrointegracijskom putu, te da nijedno poglavlje nije zatvoreno od 2017 godine”, istakao je Picula.

Razlozi su, laže, brojni.

“Glavni politički prioritet treba biti zatvaranje pregovaračkih poglavlja, i ispunjavanje privremenih mjerila za poglavlja 23. i 24. koja se odnose na vladavinu prava. Kako bi ostvarili napredak, potreban je i kompletan pregovarački tim, a upravo pregovaračka struktura duže vrijeme nije bila funkcionalna”, kazao je Picula.

Prethodnih sedmica u Crnoj Gori su, podsjeća, bila burna politička događanja -od glasanja nepovjerenja Vladi i predsjedniku Skupštine, do procesa pokušaja sastavljanja manjinske vlade.

“Ostaje za vidjeti hoće li moguća manjinska vlada moći učiniti potrebne iskorake na evropskom putu. Ne želeći prejudicirati ishod ovog političkog procesa, želim naglasiti kako je želja Evropskog parlamenta pružiti podršku Crnoj Gori i pomoći da napravite iskorak na evro-integracijskom putu, no za to trebamo sagovornike u izvršnoj vlasti. Stoga pozivamo na konstruktivan i uključiv politički dijalog, kao i predanost svih parlamentarnih stranaka prevladavanju trenutne polarizirane političke klime. Kako bi se postigao znatan napredak u ključnim reformama povezanima s EU-om, potrebno je jačanje funkcioniranja državnih institucija, a ne njihovo bojkotovanje”, kazao je Picula, dodajući da je to ono što vaši građani žele i s pravom očekuju.

Ista poruka, naglašava, vrijedi za kontinuirane političke napetosti između i unutar izvršne i zakonodavne vlasti te bojkot parlamenta.

“Preko sto zakonodavnih prijedloga u Skupštini je na čekanju, što ima direktan utjecaj na reformske procese”, naveo je Picula.

Kao što je naglašeno u nacrtu izvještaja, Picula izražava zabrinutost zbog nedostatnog napretka u reformi pravosuđa i zbog raširenosti korupcije – dvije ključne reforme za koje je potrebna zakonodavna potpora.

“Pozdravljam određeni napredak ostvaren u borbi protiv organiziranog kriminala i u međunarodnoj policijskoj saradnji, te ograničen napredak u području slobode medija. Ujedno naglašavam potrebu jačanja zaštite novinara te napora u borbi protiv dezinformacija, govora mržnje, uznemiravanja na internetu, politički pristranog izvještavanja i stranog uticaja u crnogorskim medijima”, kazao je Picula.

U kontekstu stranog uticaja u Crnoj Gori, on je, kaže Picula, evidentiran i spomenut u nacrtu izvještaja.

“Svjedočili smo događanjima u Cetinju, pa i direktnom uticaju Srpske pravoslavne crkve na događanja u Crnoj Gori. Jednako tako, podcrtavam trajni interes Rusije da destabilizuje region, s kojim ste u Crnoj Gori takođe direktno upoznati. Zaista je za svaku osudu da su se protesti protiv moguće manjinske vlasti preklopili i iskoristili od nekih da na dan početka ruske agresije na Ukrajinu iskažu podršku Rusiji. U svakom slučaju, negiranje genocida, retorika kojom se produbljuju političke napetosti i veličanje ratnih zločinaca ne bi se smjeli tolerirati. Utoliko je još važnije pozdraviti kontinuirano i potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU-a, među ostalim i sankcijama EU-a Rusiji, i njeno aktivno učestvovanje u misijama i operacijama u okviru zajedničke bezbjednosne i obrambene politike EU-a”, kazao je Picula.