Pitanje dvojnog državljanstva (ne) opterećuje odnose Srbije i Crne Gore

I dok se čeka da se formira Vlada u parlamentu Crne Gore, utrkuje se sa prognozama koja će se pitanja najprije rješavati, a koja se vide kao opterećujuća za odnose na relaciji Beograd–Podgorica. Jedno od njih je i dvojno državljanstvo, prenosi RTS.

Od referenduma 2006. i proglašenja nezavisnosti, za razliku od zemalja u okruženju, i nekih evropskih, Crna Gora zabranjuje dva pasoša. Baš zbog toga jedan broj Srba iz Crne Gore već deceniju i po primoran je da bira.

“Vrlo malo ih ima koji imaju dvojno državljanstvo, to je zanemarljivo, na jednu ruku možete da izbrojite”, kaže Željko Kaluđerić iz Crnogorskog društva “Lovćen”.

Dugogodišnji politički novinar porijeklom iz Nikšića priznaje da ga to pitanje ne opterećuje. Sve dok, kaže, može da prelazi normalno granicu. Ono što priznaje – birokratske prepreke ga pogađaju.

“Kada dođem u Crnu Goru, u svoj rodni grad, svoju rodnu kuću, moram da se prijavim u MUP-u, da kažem – došao, ja mislim da nije problem ni nasleđivanje imovine, neko vidi da bi Crna Gora možda mogla brže da dođe do EU, neko bi to volio iz emotivnih razloga. Sada kada vidim koji je to broj ljudi, od nekih 100.000 do pet miliona ljudi, jer i kada prošetate Beogradom tu je puno nekih Đukanovića, Petrovića, a oni nema odakle da budu nego iz Crne Gore, to pitanje ne može da opterećuje previše odnose”, smatra novinar Ivan Jovanović.

“I ako bi srce željelo, nisam za tu varijantu da dobiju dvojno državljanstvo građani Republike Srbije koji vuku korijene iz Crne Gore, imamo 150 do 200.000 Crnogoraca porijeklom sada u Srbiji, od toga se 38.000 izjašnjavaju da su Crnogorci, znači došlo bi do promjene nacionalne strukture stanovništva u Crnoj Gori, moguće čak u budući državnopravni status Crne Gore da bude doveden u pitanje”, dodaje Željko Kaluđerić.

Baš oni bi mogli da budu razlog za donošenje Zakona o crnogorskom državljanstvu 2008. godine. Osim toga, i zaštita crnogorskog identiteta, antisrpska politika ili ostanak pojednih političkih partija na vlasti tako što Srbi iz Crne Gore ne mogu da glasaju na izborima. S tom temom ni danas se nije mnogo odmaklo, navodi RTS.

“Nije se odmaklo nigdje zato što je Crna Gora bila protiv toga, ja sam tada bio ministar unutrašnjih poslova i tada smo razmatrali to pitanje. Srbija je bila za sklapanje sporazuma o dvojnom državljanstvu, međutim, Crna Gora je uvjek na to gledala kao da Srbija ima neke skrivene namjere, da time omogući građanima Srbije koji imaju crnogorsko porijeklo da, eto, glasanjem na izborima izmjene političku strukturu”, navodi ministar spoljnih poslova Ivica Dačić.

Novoizabrani predsjednik crnogorske skupštine priznaje da zna primjere onih koji su ispunjavali uslove, a nisu uspjeli da dobiju pasoš Crne Gore. Za Aleksu Bečića pitanje dvojnog državljanstva često je u prošlosti bilo, kaže, politizovano.

“Često u političkom diskursu postoji prikupljanje političkih poena, nešto obećava i daju se za neke nade za nešto što, kada pogledate realno i strukturalno, ne postoji osnova. Postoji za ovo o čemu sam govorio, da oni koji su čekali godinama, ispunili su sve uslove da se zaista eliminiše neki diskriminatorni element koji je postojao zbog političke ili neke druge pripadnosti i da se u skladu sa ovim važećim pozitivnim propisima riješe ti slučajevi”, ukazuje predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić.

Dačić dodaje da je Srbija i dalje spremna na potpisivanje tog međudržavnog sporazuma, bez skrivene namjere i bez ikakve želje da se to pitanje politizuje, već isključivo da se, ističe, pomogne građanima.

“Kada će to i da li će to pitanje biti na agendi nove crnogorske vlade, moramo da sačekamo formiranje”, ističe Dačić.

Iako ga ocjenjuje kao važno, Ivan Jovanović smatra da tema dvojnog državljanstva neće biti visoko na agendi novog rukovodstva.

“Jer ima veze sa Srbijom i sve što bi se rješavalo i dešavalo sada sa Srbijom negdje bi možda dodatno uzbrukalo strasti – ko je tu imao uticaj, da li se Vlada Srbije miješa u te stvari, šta je uloga crkve”, smatra Jovanović.

Podsjeća i da u vladajućoj većini nemaju svi isti stav prema tom pitanju.