Proces evropskih integracija samo formalno napreduje

Proces evropskih integracija u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji samo formalno napreduje, a efekti tog procesa u najznačajnijim kriterijumima za demokratsko funkcionisanje društva, nijesu zadovoljavajući ni ohrabrujući.

To je saopšteno na pres konferenciji povodom predstavljanja analize “Demokratija bez institucija – novi balkanski izum”, koju je uradio Centar za demokratsku tranziciju  (CDT), u saradnji sa partnerima iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, uz finansijsku podršku Ambasade Norveške i Balkanskog fonda za demokratiju

Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica, pojasnio je da analiza govori o ispunjenosti političkih kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji (EU) u oblastima: izbori, pravosuđe, borba protiv korupcije i kriminala, mediji i reforma javne uprave, navodeći da je u analiziji sublimirano 20 publikacija koje su partneri iz tri države objavili u prethodnih nekoliko mjeseci.

“Sa aspekta političkih kriterijumima, proces evropskih integracija još uvijek nije dovoljno uspio da afirmiše ustavna opredjeljenja trojne podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, i dovede do balansa između ovih vlasti. Ključni problem je što nismo dobili kvalitetnu težu i protivtežu grana vlasti, a ta teža je od temeljne važnosti za funkcionisanje političkog i ukupnog društvenog sistema“, istakao je Koprivica.

Prema njegovim riječima, u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji evidentna je dominacija političkih partija nad institucijama zakonodavne, izvršne i sudske vlasti kojima, kako je naveo, ustavi daju najveću moć, a unutar ovih institucija, izvršna vlast ima primat i dominantnu ulogu.

“Parlamenti, sudovi i tužilaštva su još nedovoljno jaki i nerazvijeni da bi mogli ozbiljnije parirati ovoj dominaciji. Vlade se ne boje Skupštine, a trebalo bi da se boje. Skupšina se ne boji sudova, a trebalo bi da se boji. Političke partije se ne boje nijedne od ove tri institucije. To je stanje koje nije prihvatljivo i treba se mijenjati“, kazao je Koprivica.

On je ocijenio da taj politički uticaj onemogućava prijeko potrebni demokratski razvoj i stvaranje institucija od integriteta i kredibiliteta u koje, kako je naveo, građani stvarno vjeruju.

Govoreći o pojedničanim oblastima, koje su ključne za ispunjavanje političkih kriterijuma, Koprivica je kazao da je borba protiv korupcije, i pored formalnih napredaka, selektivna, spora i često otežana djelovanjem različitih sila i interesa.

“Nekontrolisana upotreba državnih resursa, omogućava početnu prednost vladajućima i baca sijenku na kvalitet izbora i povjerenje u izborni proces. Uz to, građani imaju nisko povjerenje u fer i slobodne izbore, rezultati su često osporavani. Pravosuđe još uvijek nije suštinski  nezavisno od ostalih grana vlasti, u nekim od državama čak ni formalno. Upitni su efikasnost, selektivnost i kvalitet pravde“, rekao je Koprivica.

On je ukazao da su otvoreni prostori da državne uprave, umjesto da budu efikasni servisi građana, dominantno postanu glomazna staništa partijski selektovanih i nesposobnih kadrova.

“Sve ovo otežava i spoljnu kontrolu, jer guši ambijent za razvoj kvalitetnijeg novinarstva i medija koji su brana zloupotrebama i zaštita javnog interesa. U ovakvom okruženju, stvarne reformske snage, bilo da se nalaze u vlasti ili opoziciji, imaju veoma skučen prostor za djelovanje. Prije svega, teško se odupiru narastajućem populizmu i često se ne snalaze u stvaranju alternativnih ideja za razvoj“, kazao je Koprivica.

On je rekao da klijentelizam, partijska dominacija, sprega politike i novca, onemogućavaju povezivanje ovih snaga i njihove konkretne uspješne akcije.

“Ne treba zanemariti ni postojanje ektremnih etno-nacionalističkih grupa koje se aktiviraju uvijek kad se želi usporiti ili zaustaviti proces integracija ovog regiona, i koje, jakom propagandom i mobilizacijom populističkih snaga, pokušavaju uraditi ono što nisu uspjeli početkom devedesetih“, rekao je Koprivica.

Kako je istakao, održavanje i razvoj regionalne stabilnosti treba da bude jedan od ključnih prioriteta EU politike, „ali ne i jedini“.

“Dugoročno, veoma je teško ostvariti regionalnu stabilnost ako pojedinačne države iznutra nijesu stabilne, a stabilnost ne znači samo rast GDP, investicija i bolje puteve – stabilnost znači stvaranje društava koja, u demokratskim procedurama, mogu rješavati i najkompikovanija unutrašnja pitanja“, kazao je Koprivica.

Prema njegovim riječima, uspostavljanje te stabilnosti ne smije biti zapostavljeno niti „žrtvovavno“ radi ostvarenja stabilnosti u regionu.

“Oba procesa moraju paralelno i jednovremeno funkcionisati, jer su jednako važni. Otvorena pitanja EU (njena budućnost, Bregzit, migrantska kriza, odnosi sa SAD, Rusijom, Kinom…) mogu opredjeljujuće uticati na region. Ipak, ideja učlanjenja u EU je još uvijek jedina prihvatljiva alternativa, jer od svih ponuđenih ona, na vrijednosno ispravnoj platformi, može da motiviše i pravilno kanališe Zapadni Balkan“, naveo je Koprivica.

On smatra da ako se, iz bilo kojih razloga, ostavi prostor za djelovanje, i ulazak nekih drugih vrijednosno različitih aktera, perspektive regiona nijesu svijetle.

“Zato, EU ne smije zapostaviti Zapadni Balkan. Ne smije biti neodlučna i ostaviti prostore za destruktivno djelovanje drugih. Ne smije biti nedorečena i zamagljivati perspektive proširenja i ekonomskog razvoja. I što je najvažnije, ne smije u državama regiona, dozvoliti bilo kakve kompromise sa demokratskim vrijednostima i principima“, poručio je Koprivica.

Kako je ocijenio, da bi se poboljšalo stanje u oblasti ispunjavanja političkih kriterijuma, ta oblast se mora pozicionirati u vrhu agendi vlada zemalja regiona.

“Vlade zemalja regiona moraju uspostaviti efikasne mehanizme, koji bi mjerili efekat ovog procesa i redovno informisali javnost o njihovim ishodima. Parlamenti zemalja regiona bi trebalo da razviju metodologiju i mehanizme za praćenje ispunjavnja političkih kriterijuma“, istakao je Koprivica.

On je kazao da se ključne demokratske institucije suštinski moraju osloboditi uticaja partija ili organa vlasti i tako, kako je naveo, omogućiti stvaranje sistema koji će počivati na odgovornosti i integritetu.

“EU bi trebalo da uspostavi jače mehanizme za mjerenje objektivnih dometa i efekata rada država na političkim kriterijumima“, rekao je Koprivica.

On je rekao da je želja CDT-a da prijedlog praktične politike bude pokretač ozbiljnijeg dijaloga unutar naših država o ovim važnim temama.

“Takođe, želimo da naš rad skrene pažnji i EU na potrebu intenzivnijeg bavljenja ovim fenomenima. Zato ostajemo otvoreni za javni dijalog i za sve dobronamjerne sugestije, kritike i debatu vezane za naše zaključke“, zaključio je Koprivica.