Spajić: PES neće podržati promjenu Ustava bez konsenzusa – Mandić: Crna Gora mora da ga mijenja; Dokumentacija o Lazareviću kod tužilaštva

Burna je bila danas sjednica Skupštine Crne Gore posvećena premijerskom satu, gdje se povela rasprava oko dvojnog državljanstva i uvođenja srpskog jezika kao službenog kroz proceduru izmjene Ustava. Premijer Milojko Spajić kazao je da njegova partija Pokret Evropa sada neće podržati promjenu Ustava bez konsenzusa svih relevatnih političkih partija. Ističe da svi poslanici treba da se okrenu ka jednom cilju, a to je ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. Sjednica je kratko bila prekinuta zbog sukoba poslanika Socijaldemokrata Branislava Nenezića i potpredsjednika Skupštine Borisa Pejovića. Spajić je rekao i da podržava smjenu načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića, te da je dokumentacija o njemu u podgoričkom Osnovnom tužilaštvu.

Minutom ćutanja poslanici su na početku sjednice odali poštu ubijenim Jovanu i Milenki Madžgalj u Tomaševu.

Tok sjednice:

O Solani

Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni pitao je Spajića što će biti sa Solanom Ulcinj.

“Koja je vizija i koji su naredni koraci?“, interesuje Čapunija.

Spajić je istakao da tranzicija, ili bolje reći oni koji su njom rukovodili, nijesu imali milosti prema Solani, pa smo od giganta dobili firmu koja je u stečaju od 2005.

“Zato je baš odgovor na ulcinjsku enigmu, jedan od prioriteta rada Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Složićemo se ipak da je u prethodnih godinu dana iskazana spremnost nadležnog resora da pristupi rješavanju ovog pitanja.  Saglasni smo, vjerujem, da je rješavanje ovog pitanja ključno i sa aspekta realizacije obaveza iz Akcionog plana za zaštitu životne sredine i klimtske promjene – Poglavlja 27, ali i u cilju obezbjeđivanja održivosti i unaprijeđenja stanja ovog zaštićenog područja”, rekao je premijer.

Prema njegovim riječima u sklopu završnog mjerila 5 pomenutog Akcionog plana, Crna Gora se obavezala na davanje odgovarajućeg statusa zaštite Ulcinjskoj solani i efikasnog sprovođenja neophodnih mjera zaštite koje vode do poboljšanja njenog statusa očuvanja.

“To planiramo da ispunimo, kao što ispunjavamo sve obaveze iz integracionog procesa. Uz ekološku, imamo i ekonomsku notu, o kojoj moramo voditi računa, a pronalaženje adekvatnog odgovora jeste prioritet, zato ohrabrujem resorno ministarstvo, Ministarstvo finansija i čelnike opštine da pronađu model za uspostavljanje upravljačke strukture, što je naredni veliki korak za solanu. Stoga Vas pozivam da u zajedničkom dijalogu pronađemo rješenje usmjereno isključivo na interese Solane i područja na kome se nalazi. Ne nikako, da shodno dodsadašnjoj praksi, jedno ovako važno pitanje podredimo ličnim i političkim interesima. Od takve prakse svi zajedno moramo praviti otklon”, zaključio je Spajić.

O drugoj dionici auto – puta

Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović pitao je Spajića u kojoj fazi je priprema izgradnje druge dionice auto-puta, kao i u kojoj fazi je priprema i realizacija ključnih infrastrukturnih projekata na sjeveru države.

“U kojoj fazi je priprema izgradnje druge dionice auto-puta, kao i u kojoj je fazi priprema, odnosno realizacija ključnih infrastrukturnih projekata na sjeveru Crne Gore”, rekao je Bojović.

“Mogu da Vas uvjerim, kako je saradnja sa Evropskom komisijom i EBRD-ijem, najbolji garant da će sve biti urađeno u skladu sa najvišim standardima, a obezbijeđena sredstva u iznosu od 200 miliona povoljnih kredita i makar 100 miliona eura bespovratnih sredstava, od naših strateških partnera jasna su poruka povjerenja ovoj Vladi i potvrda rezultata, koji se postižu na planu EU integracija. Uz to su i jemac da nema koruptivnih radnji, spornih ugovora i finansiranja”, rekao je Spajić.

Spajić: Hrvatsku gledamo kao partnera

Lider Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović pita Spajića da li se slaže sa izjavom Mandića da se Hrvati identifikuju sa Hrvatskom Anta Pavelića.

„Kako takve izjave doprinose razvijanju međususjedskih odnosa“, dodaje se u pitanju Vuksanovića.

Spajić je rekao da on nije čuo tu ozjavu Mandića, i poručio da je Hrvatska naša prijateljska država, saveznik u NATO-u i nezamjenjiv partner na evropskom putu.

“Današnja Hrvatska ni na koji način nije povezana s NDH, državom u kojoj su pod ustaškim rezimom stradali pripadnici jevrejskog i srpskog naroda, kao i mnogi drugi, uključujući Crnogorce,
Bošnjake i Hrvate. Savremena Hrvatska se suočila s prošlošću iz perioda Drugog svjetskog rata i osudila NDH kao fašističku tvorevinu. Svi njeni državni predstavnici redovno učestvuju u godišnjim komemoracijama u Jasenovcu”, kazao je on.

VUksanović je kazao da Spajić ćuti, što je premijer demantovao.

“Ne ćutim. Ja jasno iskažem svoj stav”, rekao je on i dodao da žele da napravi potpuni diskontinuitet sa politikom DPS-a iz 90-ih godina.

O demografskim trendovima

Predsjednik Kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović pitao je premijera šta Vlada planira da uradi kako bi bili usporeni negativni demografski trendovi.

“Nedavno objavljeni rezultati Popisa ukazuju na zabrinjavajuće demografske podatke koji se odnose na starenje populacije i pad broja stanovnika u skoro svim opštinama na sjeveru Crne Gore. Šta Vlada na čijem ste čelu pianira da uradi u narednom periodu kako bi se ovi negativni demografski trendovi usporili?”, pitao je Smailović.

I spajić je istaka da ga najviše brine demografska starost jer je 17 opština u stadijumu duboke ili najdublje demografske starosti, a samo 23,7 odsto građana je mlađe od 20 godina.

“Takvi trendovi posebno izraženi u opštinama na sjeveru naše zemlje kako ste, uostalom, i konstatovali u Vašem pitanju”, navep je Spajić u odgovoru.

Prema njegovim riječima cilj politike koju zagovara od prvog dana je unaprjeđenje standarda građana kroz stvaranje uslova za dostojanstven život.

“U prethodnom periodu uspjeli smo da povećamo minimalne penzije na 450 eura, a u narednih nekoliko dana biće isplaćene i prve uvećane minimalne zarade od 600 eura za radna mjesta sa srednjoškolskim, odnosno 800 eura sa visokoškolskim obrazovanjem”, rekao je on o pidsjetio kolike su zarade bile 2014. i 2019.

Ko produbljuje podjele u društvu

Šef Kluba poslanika Socijaldemokrata Boris Mugoša pita Spajića koji subjekti na političkoj sceni iniciraju teme koje dodatno produbljuju podjele u društvu.

„Da li teme poput izmjena Ustava u dijelu jezika i državnih simbola, popisnog prebrojavanja, dvojnog državljanstva, zakona o agentima stranog uticaja i slično, doprinose političkoj i društvenoj stabilnosti, sprovođenju neophodnih strukturnih reformi, poboljšanju standarda građana i ubrzanju puta ka Evropskoj uniji“, naveo je Mugoša.

Spajić je kazao da kada bismo analizirali sve što politički subjekti potenciraju u određenom trenutku, a što nije prioritet građana Crna Gore, odnosno društva u cjelini, malo koga bi izostavili sa crnogorske političke scene.

“Evo, i ovo vaše poslaničko pitanje ide u prilog toj tezi. Siguran sam da ste u radu 44. Vlade mogli naći mnoštvo tema koje su, uvjeren sam, građanima danas važnije, a tiču se njihovih primanja, cijena, obrazovanja i zdravstva, socijalne politike, puteva, vladavine prava, eventualno predložiti neku konstruktivnu ideju…”, kazao je Spajić.

On je dodao: “U Crnoj Gori su riječi preteške” i poručio je da se iznad toga treba izdići.

Mugoša je rekao da je tužno što premijer nije direktno odgovorio na njegova pitanja.

“Nisam ja pesimista nego realan čovjek. Crna Gra je najskuplja država u regionu. Koliko ste se zadužili?”, pitao je Mugoša.

Spajić je rekao da je bruto dug 4,5 milijardi eura te da je isti kao i 2020.

“Dug nije porastao, a porastao je BDP”, tvrdi Spajić te da je to zbog ekonomske aktivnosti.

O načelniku Generalštaba Vojske Crne Gore Lazareviću

Šef Kluba poslanika Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović pitaće Spajića da li su postupci načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Zorana Lazarevića ozbiljno narušili reputaciju Crne Gore pred NATO partnerima i da li se preduzimaju koraci da se to ispravi.

Bogdanović je naveo da je zabrinjavajuće da visoki vojni zvaničnici, koji bi trebalo da predstavljaju stub časti i poštenja, koriste svoje pozicije za lični profit i učešće u aktivnostima kao što je šverc luskuzne robe i povezanost sa sumnjivim strukturama.

On je Spajića pitao i ko sve štiti Lazarevića, kojeg je za načelnika Generalštaba, prema riječima Bogdanovića, suštinski predložio i izabrao bivši predsjednik države Milo Đukanović.

“Ministar Dragan Krapović informisao članove Savjeta za odbranu i bezbjednost da je dokumentaciju u vezi sa pomenutim slučajem predao Vrhovnom državnom tužilaštvu te je, koliko sam u saznanju, postupak predat na rad Osnovnom drzavnom tužilaštvu u Podgorici. Cijeneći okolnosti, mišljenja sam da bih komentarisanjem potencijalno ugrozio postupanje tušilaštva, jer ne bih onoga što izgovorim u kapacitetu predsjednika Vlade stekne utisak potencijalnog pritiska na pravosudne organe”, rekao je on.

Dodao je da u potpunosti podržava Dragana Krapovića te da podržava i predlog za smjenu Lazarevića.

“Svakako, konačnu riječ po ovom i drugim pitanjima iz domena rukovođenja Vojskom Crne Gore ima Savjet za odbranu i bezbjednost, čiji sam član, a kao što Vam je poznato, sve odluke Savjet donosi konsenzusom”, dodao je on.

Abazović: Znate ko će podnijeti žrtvu vezano za dešavanja u Tomaševu – Zoran Brđanin

Odgovarajući Spajiću Abazović je ocijenio da Crna Gora ima najglomazniju vladu u Evropu, čak i veću nego Indija sa milijardu i po stanovnika.

“Znate li da vam je jedan poslanik napravio mini krivično djelo, prijavio je imovinu drugačije od bračnog druga. Ne gledajte u telefon, to tamo nećete naći”, rekao je Abazović.

Abazović naglašava da je uvijek podržavao evropski put Crne Gore.

“Znate li vi da vaši poslanici čuvaju imovinu OKG-a? Znate li da je to pranje novca? Znate li te stvari? Znate ko će podnijeti žrtvu vezano za dešavanja u Tomaševu – Zoran Brđanin. Ne jer policija radi loše, nego jer ima dogovor da pređe u Agenciju za civilno vazduhoplovstvo”, rekao je Abazović.

Koliko je ministarstava, ministara, državnih sekretara…

Lider GP URA Dritan Abazović rekao je da ne zna da je neko u opoziciji protiv evropskog puta. Drago mu je, kaže, da smo dobili brzu stazu za EU, jer je to zahtjev ispostavljen odavno, a važni zakoni usvojeni su tokom 43. Vlade.

“Gepolitički gledano, održan je samit BRIKS-a, upaljena je crvena linija, zemlje regiona treba da budu dio EU”, kazao je Abazović.

On je rekao da ako je ko pošao u mišju rupu, to je premijer.

“Mi smo bili ovdje dok ste vi bili u Sen Tropeu”, rekao je Abazović

Abazović traži od Spajića da saopšti tačne nazive svih ministarstava, broj ministara, državni sekretara, sekretara u ministarstvima, broj potpredsjednika, savjetnika i šefova u 44. Vladi, njihova imena i kolika su mjesečna primanja za svakog pojedinačno, sa svim naknadama.

“Saopštite informaciju o tačnom nazivu ministarstava, broju ministara, državnih sekretara, sekretarau ministarstvima, broju potpredsjednika, savjetnika i šefova kabineta u 44. Vladi, njihova imena i koliko iznose mjesečna primanja za svakog od njih pojedinačno sa svim pripadajucim naknadama? Radi se o 197 osoba. On me upućuje na sajt. Šta on krije? Kome je dužan sem građanima? Zašto se ne oglašava povodom navoda da je poslaniku PES-a blokiran stan od SDT-a? Koji ministar prima 3.400 eura nakon što mu je prestala funkcija”, naveo je Abazović.

Abazović je rekao da je premijer dozvolio sebi da bude Mandićeva marioneta.

“Kada vam upućujem pitanja ja očekujem odgovore, zbog građana”, naglasio je Abazović.

Spajić je rekao da su svi ovi podaci uz naknade i druga primanja dostupni i u elektronskoj arhivi Agencije za sprecavanje korupcije.

“Svakako, kada su u pitanju ukupni troškovi administracije budite uvjereni da su mnogo manji za drzavu od tridesetogodišnje pohare kojoj ste po cijeni formiranja 43. Vlade i sami dali vještačko disanje. Za razliku od Vaše Vlade koju je podržavalo 11 poslanika dok je u njoj bio 21 član. Sa druge strane 44. Vlada ima istorijsku podršku u parlamentu od 53 poslanika i 32 člana Vlade”, istakao je Spajić.

Premijer Spajić je rekao da je u vrijeme Abazovićeve vlade bio najgori izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori, a sjutra ćemo dobiti vjerovatno i najbolji izvještaj.

“Od svega, najvažnije je što je Abazović kazao da će podržati evropski put Crne Gore”, rekao je Spajić.

On je rekao da nije realno da predsjednik partije koja ima 28 poslanika u parlamentu bude bilo čija marioneta.

“A vi ne da ste bili marioneta sa tri poslanika, nego ste igrali kao “bela lala”. Nadam se da se u to kolo neće vraćati sad u Podgorici. Ja se nadam da nećete. Pozivam vas da učestvujete u naredne dvije i po godine u evropskom putu Crne Gore, da zatvorimo evropski put Crne Gore”, kaže Spajić.

O Veljem brdu

Predsjednika Kluba poslanika Nove srpske demokratije Dejana Đurovića interesuje redosljed koraka i način obezbjeđenja planskih pretpostavki za realizaciju projekat Velje brdo.

“Koji je redosljed koraka i način obezbjeđenja planskih pretpostavki za realizaciju projekta Velje brdo, kao i faznost realizacije istog?”, pitao je Đurović.

Spajić je naglasio da se konačno o projektu „Velje brdo” može razgovarati, onako kako je neophodno – van konteksta predizborne kampanje, tokom koje su se brojni nadmetali da bez utemeljenja osporavaju ideju, koja za cilj ima podizanje kvaliteta života građana Crne Gore i rjesavanje egzistencijalnog pitanja za brojne naše sugrađane – njih preko 42.000.

“Prvi korak je usvajanje prostorno-urbanističkog plana za Podgoricu. Stekli su se uslovi da se ovim dokumentom izvrši analiza svih potencijala i ograničenja, koja su od važnosti za Projekat “Velje brdo” i definiše infrastrukturna opremljenost u zahvatu Projekta i povezanost sa drugim djelovima Grada i okruženjem. Očekujemo da plan na Vladi bude usvojen do kraja 2024. nakon čega će se odmah krenuti sa realizacijom projekta, koji će imati multiplikativno dejstvo na sveukupne procese u Crnoj Gori. Znam da mi ponekad zamjeraju na prevelikom optimizmu, ogromnim
očekivanjima i viziji moderne Crne Gore, koja iz toga proizilazi, ali čvrsto vjerujem da je to jedini način da iz korijena promijenimo sliku naše države”, kazao je Spajić.

Prema njegovim riječima Crna Gora nije mogla ništa. Sada je vrijeme, kaže, da nama, pa onda Evropi i svijetu pokazemo da možemo sve, samo kada se usaglasimo da su građani i njihov kvalitet života na prvom mjestu.

Spajić: Tražim konsenzus da bi Crna Gora bila dio EU 2028.

Premijer je kazao nakon što je Premijerski sat nastavljen da su tenzije prisutne u društvu, pa se prenose u parlament.

“Dešava se ponekad, pogotovo kod nas na Mediteranu”, dodao je Spajić.

On je rekao da treba raditi na kulturi dijaloga, i smirivanju tenzija.

On je zatražio konsenzus vlasti i opozicije, kako bi Crna Gora bila dio EU 2028. godine.

Nastavljen Premijerski sat

Nakon kraćeg prekida zbog sukoba Nenezića i Pejovića nastavljen je Premijerski sat.

Spriječen sukob Nenezića i Pejovića

Sjednica Skupštine prekinuta je kratko zbog sukoba poslanika Socijaldemokrata Branislava Nenezića i potpredsjednika Skupštine Borisa Pejovića.

Dok je premijer Milojko Spajić govorio kako svi treba streme ka jednom cilju-a to je ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, poslanici SD-a su dobacivali da se sve u zemlji raspada.

“Ko vas finansira Borise, je li vas Bemax finansira”, dobacio je onda Boris Pejović SD-u.

Onda se poslanik SD-a Branislav Nenezić zaputio ka Pejoviću.

“Koga finansira Bemax? Kome ti da se obraćaš tako bre”, poručio je Nenezić Pejoviću.

“Mrš da te ne vidim, jesi li čuo”, odgovorio je Pejović.

Sukob su priječili pripadnici obezbjeđenja.

Spajić: Ne podržavam micanje crnogorske zastave sa bilo kog mjesta, da je u zgradi Vlade to se ne bi desilo, PES neće podržati promjenu Ustava bez konsenzusa

Predsjednik Demokratske partije socijalista DPS Danijel Živković pitao je Spajića da li će on i Vlada prihvatiti zahtjeve predsjednika Skupštine Andrije Mandića i pokrenuti proceduru usvajanja dvojnog državljanstva.

“Da li ćete izaći u susret i zahtjevu za uvođenje srpskog jezika kao službenog kroz proceduru izmjene Ustava“, dodao je Živković.

On je pitao i kako Spajić ocjenjuje analizu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića u kojoj se navodi da Vlada opstruira demokratski razvoj države.

Spajić je na konstataciju Živkovića da je “opasan čovjek, te da želi da ostane premijer po svaku cijenu”, kazao da je to apsolutna neistina.

“Ja ne želim da ostanem premijer po svaku cijenu. Ne očekujem da budem zauvijek premijer, niti želim”, poručio je Spajić.

Ističe da ne podržava micanje crnogorske zastave sa bilo kog mjesta.

“Ne znam o čemu se radi, upravo sam saznao za tu informaciju. Da je u zgradi Vlade to se ne bi desilo. Pozivam predsjednika Skupštine i poslaničke klubove da se dogovaraju o takvoj stvari”, kazao je Spajić.

Kaže da je u Skupštinu došao sa jednom agnedom.

“Sjutra će biti veliki dan za Crnu Goru i napredak koji je Crna Gora ostvarila za nedelju dana. To je rezultat Vlade, čitave Skupštine, uključujući i opoziciju. Ono što smo uradili, uključujući i popis je na ponos svih nas”, kazao je Spajić.

Dodaje da smo najbolju potvrdu onoga što je Crna Gora postigla u proteklih godinu dana mogli čuti u konstatacijama predsjednice Evropske komisije Ursule Fon der Lajen – da je naš rad impresivan i veoma pozitivan, što će pokazati i Izvještaj EK za Crnu Goru.

“Nadam se da će Savjet EU odoboriti Crnoj Gori ulazak u EU 2028.godine. Da bi dostigli ovaj cilj, svi moramo biti na tom fokusu”, kazao je Spajić.

Premijer je kazao da će predložiti platformu koja će sav fokus parlamenta okrenuti jasno ka pristupnaju EU.

“Sve teme koje nas dijele, sve polarizujuće teme napraviti mehanizam da se rješava. Bez širokog konsenzusa nema mijenjanja Ustava Crne Gore. Bez najšireg konsenzusa, uključujući i opoziciju”, jasan je Spajić.

Čitav parlament, poručuje Spajić, treba da se okrene procesu pristupanja EU.

Živković je onda pitao Spajića zašto konkretno ne odgovori na postavljena pitanja.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić ističe da Crna Gora mora da promijeni Ustav.

“To od nas traže evropski partneri. Znate da u određenim segmentima, posebno oko Sudskog savjeta, Crna Gora mora da mijenja Ustav. Koristeći priliku da to od nas traže evropski partneri, Crna Gora mora da se pozabavi i drugim temama, ono što su tema i domaće javnosti. Mislim da smo 2017.godine imali jedva konstituisanu dvotrećinsku većinu da usvoji taj Ustav.  Vrijeme nešto potvrdi ili demantuje. Popis nešto kaže. To je volja građana Crne Gore. Ustav nije sveto pismo pa da u njenu ne može ništa da se promijeni. Za to treba da se dogovorimo u parlamentu kada za to obezbijedimo dvije trećine. Kada obezbijedimo dvije trećine onda možemo da mijenjamo Ustav”, kazao je Mandić.

On je za dogovor da se poštuju činjenice.

“Ako vi mislite da mi ne možemo sjesti i dogovoriti se o onome što je pokazao popis, uvijek postoji model iz 2007. godine”, poručio je Mandić.

Na to mu je Živković poručio da nema legitimemitet da mijenja Ustav.

“Vi znate da su potrebne dvije trećine u parlamentu i tri petine da izađu na referendumu, to je oko 300.000 građana sa pravom glasa. I vi znate da je to nemoguće, ali hoćete po starom maniru zakonima da mijenjate Ustav”, kazao je Živković.

Lider DPS-a navodi da su pitanja dvojnog državljanstva i jezika veoma opasna i mogu imati ozbiljne reperkusije.

“Ako krenete na to, da znate da će imati ozbilje posljedice po Crnu Goru. Da znate jasno. Prije nego krenete u to moraćete da nas pohapsiti sve, testirajte nas,pa ćete vidjeti “, istakao je Živković.

Mandić je poručio Živkoviću da su sve vidjeli na Belvederu.

“Vidjeli smo junake iz poslaničkog kluba, imali smo jednog Nena Kaluđerovića koji je bio hrabar i 100 zečeva i na kraju je sve platio Veselin Veljović”, kazao je Mandić.

Živković je poručio da ne potcjenjuje nikoga u životu, jer to zna biti najveća greška.

“Vi ste nas nazivali dezerterima, vi ste pričali o Kosovu – imali ste priliku da ga branite, a na kraju ste ušli u vladu koja ga je priznala. Nevažno je gdje ćemo biti u budućnosti, ali vam dobronamjerno sugerišem – ne podstičite teme koje dijele crnogorsko društvo. Vi odgovarate umjesto Spajića danas jer je on vaš politički talac”, naglasio je Živković.

Na to je Mandić kazao da se “istresaju na njemu pa mora polemisati”.

Premijer Milojko Spajić je na pitanje da li će PES podržati promjenu Ustava bez konsenzusa svih relevatnih poliitičkih partija-neće.

“Jesmo li načisto? Mora postojati konsenzuz u Crnoj Gori oko identitetskih pitanja da bi se desile promjene Ustava. Je li to jasno, jesmo li završili tu priču”, poručio je Spajić.

Evropa sad 2 održiva

Poslanik Pokreta Evropa sad Tonći Janović pitao je da li je program Evropa sad 2 održiv, da li će biti uvećan javni dug i koliki je taj dug bio 2020. godine.

“Da li ste u međuvremenu prodali Elektroprivredu i zadužili se za tekuću potršnju milijardu eura? Da li ćete uvećati opštu stopu poreza na dodatu vrijednost, da li ste ugasili Fond za zdravstvo, Fond PIO“, navodi Janović.

On pita i da li će reforme Vlade uticati na smanjenje ili uvećanje penzija i kakva je inflacija.

Spajić tvrdi da je program održiv.

“Ovim programom, svi zaposleni u Crnoj Gori već za par dana primiće veće zarade a sa januarskom penzijom svi penzioneri koji primaju penziju iznad minimalne i uvećanu penziju. Program je koncipiran na način da nijedan cent zaduženja neće biti iskorišćen za finansiranje programa, budući da će svake godine biti ostvaren suficit tekuće potrošnje što je zlatno” pravilo planiranja budžeta. To znači da će sve tekuće obaveze država servisirati iz tekucih prihoda”, kazao je Spajić.

Ko je i zbog čega zastavu Crne Gore zamijenio slikom Petra Lubarde

<<<Mandić u Skupštini skinuo sliku sa zastavom Crne Gore, postavio Lubardinu – ali ne zna koju<<<

Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitao je zašto je iz hola Skupštine odnijeta zastava Crne Gore, te zamijenjena slikom Petra Lubarde.

“Mislim da mi zaslužujemo da dobijemo odgovor po čijem nalogu i za čije potrebe. Interesuje me zbog čega je uklonjena i gdje se sada nalazi”, pitao je Nenezić.

Dobio je odgovor od predsjednika Skupštine Andrije Mandića.

“Najvrednija slika osim ovdje koju imamo u Skupštini Crne Gore nalazila se u kabinetu predsjednika skupštine Crne Gore. Ta slika koja je jedna velika dragocjenost kojom raspolažemo, od danas će biti dostpna svim građanima koji posjećuju ovaj parlament. Zastava koja se tu nalazila nije zastava koja je zakonom propisana kao zastava Crne Gore. To je zastava sa potpisom nekadađnjeg predsjednika Ranka Krivokapića. Ona se sada nalazi u mom kabinetu”, kazao je Mandić.

Vidjeće, dodaje, šta će sa njom uraditi.

“To je istorijska vrijednost Crne Gore, koja će biti sačuvana da ne propadne to platno od svjetlosti. Mi se nećemo sa prošlosti obračunavati, želimo da ta zastava bude uvažena”, istakao je Mandić.

Nenezić je pitao na osnovu čega je Mandić donio takvu odluku.

“Ne postoji nijedno umjetničko djelo koje je vrjednije od zastave Crne Gore. Razumijem da Vam zastava smeta. Da nije bilo te zastave i 21.maja i tog 3.juna Vi nkikad ne bi imali priliku da budete predsjednik Skupštine bilo koje zemlje”, poručio je Nenezić Mandiću.

Zatim je poručio premijeru Milojku Spajiću da ako se o tome ne izjasni, smatraće da podržava odluku Mandića.

Poslanik URA-e Filip Adžić je istakao da je Mandić ne krije koji mu je plan, za razliku od nekih koji kriju da im je Srbija milija od Crne Gore, srpska zastava bliža od crnogorske”…

Na to mu je Mandić kazao da mu Beograd nije bliži od Podgorice, a ni Srbija od Crne Gore.

“To što neko podmeće da mi je bliže-nije. Meni je najbliža Crna Gora. Meni niko nije bliži od Crne Gore”, tvrdi Mandić.

Onda je Nenezić pitao Mandića o kojoj slici Lubarde je riječ.

“Izađite, pogledajte i vidite o kojoj slici je riječ. Radi se o jednoj od njegovih najvrednijih. Ovo ovdje je Sutjeska, a ta tamo nije Sutjeska”, kazao je Mandić.

Na to mu je Nenezić odgovorio da ne zna koja slika je u pitanju.

“Ja sam postavio pitanje, Mandić očigledno ne zna koja je. To je motiv sa Skadarskog jezera”, kazao je Nenezić.

Kad se glave ohlade razgovarati o odgovornostima

Poslanik DPS-a Nikola Janović istakao je da svi danas moraju poslati poruku podrške policajcima, vojci da što prije pruže podršku u pronalasku osumnjičenog za ubistva iz Tomaševa.

“Moramo priznati da smo negdje debelo pogriješili. Ne možete gospodo iz vlasti ili Vlade da se mjesecima optužujete, prepirete, sudite i da mislite da to neće da utiče na sektor bezbjednosti. Moramo svi da doprinesemo da se građani osjećaju sigurnije. Nadam se da ćemo kad se sve ovo završi hladne glave razgovarati o odgovornostima”, istakao je Janović.

Minut ćutanja za ubijene u Tomaševu

Minutom ćutanja poslanici su odali poštu ubijenim Jovanu i Milenki Madžgalj u Tomaševu.

Slađana Đukanović, Aleksandra Obtadović