Timonije: Zemlje susjedi da vode računa o ponašanju, jer se greške skupo plaćaju

Istorija ovog regiona je složena i ne može se razumjeti bez razumijevanja pluralizma identiteta i nacionalnih istorijskih poimanja. To je bogatstvo koje za sobom nosi rizike, a ponekad i tragedije. Stoga, poželjno je da zemlje susjedi vode računa o govorima, uzajamnom poštovanju koje prati pristojno ponašanje u skladu sa evropskim projektom. Iskustvo pokazuje da se kratkoročna poimanja ili loša procjena odnosa snaga u svijetu prije ili kasnije uvijek skupo plate – kaže u intervjuu Pobjedi ambasador Francuske u Crnoj Gori Kristijan Timonije. Ističe da je Francuska, zajedno sa drugim državama članicama, ustala protiv predloženih izmjena tužilačkih zakona, koje su doživljene kao autoritarne, i čak kao prijetnja našem zajedničkom evropskom projektu.

Crna Gora je aplicirala za članstvo za vrijeme francuskog predsjedavanja EU u decembru 2008. godine, prilikom susreta predsjednika Đukanovića i Sarkozija. Bilo je to prije više od jedne decenije. Kako kao balkanolog vidite budućnost Crne Gore i regiona? Ima li za nas evropske budućnosti? Kome odgovara usporavanje politike proširenja?

TIMONIJE: Nova Vlada se u dijelu procesa pregovaranja suočava sa istim izazovima kao i prethodna Vlada. Posljednja četri izvještaja EK ne pokazuju veliki napredak. Postignuto je mnogo sporazuma, ali primjena ostaje problem i Crna Gora nije sama u tom problemu. Postoji neslaganje i sa nekim državama članicama Evropske unije u pogledu ustrojstva pravosuđa i sada ih je teško riješiti, zato je stanovništvo EU po nekim pitanjima veoma nezadovoljno.

Naravno, postoji taj pravni dio i zakoni se nesmetano usvajaju, ali u praksi postoji istorijsko nasljeđe za čiju promjenu je potrebno mnogo vremena. Treba raditi na tome da svi u društvu idu ka istom cilju, jer u protivnom nećemo imati homegenu Evropu i nećemo uspjeti da donosimo odluke, a naročito onda kada broj članica bude 35 ili 36. Stoga su neophodne promjene kod zemalja kandidata, ali je neophodno i da evropski sistem bude spreman da ih primi. Čini mi se da je taj posao na niovu EU teži nego što je posao koji je preostao zemljama kandidatima. Možda je ovo vrijeme sada čak osjetljivije nego što je bilo te turbulentne 1918.

Predstavnica Ministarstva vanjskih poslova Francuske Florans Manžen je tokom uručivanja nagrade Legije časti crnogorskom princu Nikoli poslala jaku poruku Crnoj Gori. – Mi smo ovdje, među ovim zidovima, u pobjedničkoj euforiji 1918, zbog Jugoslavije žrtvovali Kraljevinu Crnu Goru onome što smo smatrali višim interesima. Vaš prađed je od samog početka rata 1914, bio saveznik koji se hrabro borio protiv nadmoćnog neprijatelja, ali je na Versajskoj mirovnoj konferenciji to zaboravljeno – rekla je Manžen. Je li današnja Francuska spremna da ispravi istorijsku nepravdu koju je nanijela Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata kao zemlji saveznici?

TIMONIJE: Ta odluka je slomila srce jednom dijelu crnogorskog stanovništva. To je istorijska realnost. Ali istorijska realnost su bili i veliki geopolitički izazovi u to vrijeme. Morali smo zaštititi te prostore od vraćanja Austrougraskog carstva i zaštititi stanovništvo od njemačke sile. To nije bila politika ukora, već politika prioriteta. Danas gledamo na to što se desilo sa žaljenjem, ali isto ako gledamo unazad pitamo se šta bi Crna Gora sama u to vrijeme mogla da uradi. Po meni, važna je današnja realnost, a to je činjenica da je Crna Gora na evropskom putu. I možda upravo zbog te prošlosti Francuska ima veći zadatak, u odnosu na ostale zemlje EU, da još jače podrži Crnu Goru.

Kako procjenjujete odnose dvije države. Da li ekonomski odnosi prate visoku razinu političkih?

TIMONIJE: Francuska poštuje put koji je Crna Gora prešla i zahvaljujući kome se pozicionirala na vodećem mjestu u procesu evropskih integracija. Uspješna politička smjena će biti dokaz više da Crna Gora ima svoje mjesto u našoj Evropskoj uniji, kada dovrši reformski proces. Sa uvažavanjem smo primili potvrdu spremnosti Crne Gore da prihvati novu metodologiju koju je usvojila Evropska komisija, a u čijoj izradi je Francuska značajno učestvovala. Vladavina prava i konkretne reforme praćene progresivnim približavanjem Evropskoj uniji zauzimaju centralno mjesto u novoj metodologiji, kao i sagladevanje eventualnih koraka unazad. Građani će tako biti u prilici da procijene šta je postignuto a šta nije i da iz toga izvuku zaključke.

Kada govorimo o francuskoj strani, nova metodologija podrazumijeva pomoć koju će Francuska pružiti Crnoj Gori posredstvom svog eksperta, stalno angažovanog pri Vladi Crne Gore, kao i kroz obuku crnogorskih predstavnika, o kojoj ćemo uskoro razgovarati u Parizu. Za tu priliku pripremamo se i za potpisivanje sporazuma između naše dvije vlade o djelovanju Francuske razvojne agencije u pravcu pružanja podrške Crnoj Gori. U toku je izrada projekta sa inovativnim crnogorskim preduzećima u visini od 50 miliona eura. Nekoliko velikih francuskih preduzeća se interesuje za perspektivu istinske „ekološke države“ i razvijanje održivog turizma uz adekvatnu infrastrukturu. Po dolasku u zemlju, princ Nikola Petrović Njegoš me je upoznao sa projektima iz oblasti zaštite životne sredine koje realizuju manja ali inovativna francuska preduzeća, uz podršku njegove fondacije.

Pandemija korona virusa je uzdrmala cijeli svijet. Evropska unija se bori sa unutrašnjim problemima, ali i kašnjenjem procesa vakcinacije. Koliko je realno da se EU bavi kandidatima i Crnom Gorom u vremenima ovakvih izazova?

TIMONIJE: Kovid je izazov za Evropsku uniju u kojoj su zdravstvene politike ostale u nadležnosti država. Pandemija, kao i ostale krize, nas obavezuje da razmišljamo više u evropskom duhu – kada govorimo o odgovoru država članica na bolest, koordinaciji u pogledu pribavljanja vakcina i očuvanju slobode kretanja u najširem mogućem smislu. Dugoročno, istraživanje i proizvodnja vakcina će postati sastavni dio iznalaženja zajedničkog odgovora. Ovo je velika lekcija o neophodnosti slaganja i solidarnosti, sada u fazi ocjenjivanja. Očigledno je da će lijek biti u jednoj solidarnijoj i efikasnijoj Uniji. Pitanje pomoći zemljama Zapadnog Balkana će u takvom kontekstu morati da ima svoje mjesto, uz, takođe, snažniju koordinaciju država regiona.

Treba istaći da su još prije pojave ove krize opredijeljeni značajni fondovi i da će oni doprinijeti više nego ikad oporavku regiona, naročito u pogledu održivog razvoja i uspostavljanju adekvatnog sanitarnog okvira. EU će opredijeliti iznos od 53 miliona eura za pomoć Crnoj Gori. Značajan dio tog iznosa (40,5 miliona eura) će biti direktna pomoć državnom budžetu u cilju ublažavanja ekonomskih posljedica pandemije i pružanja podrške vlastima u socijalnoj i ekonomskoj politici. U novembru 2020. godine Evropska unija je uplatila prvi dio budžetske pomoći u iznosu od 28 miliona eura. U okviru istog programa prošle godine je dostavljeno 100 ventilatora, 10 rentgena i više od 2 miliona zaštitne opreme, kako bi zdravstveni radnici bili zaštićeni tokom pružanja zdravstvene njege onima kojima je potrebna.

Sve zemlje Zapadnog Balkana, uključujući i Crnu Goru, su se pridružile Kovaks mehanizmu putem koga se obezbjeđuje pristup vakcinama koje su kupljene po pristupačnoj cijeni. Pored ovoga, EU je u decembru 2020. godine izdvojila 70 miliona eura iz pretpristupnih fondova za snabdijevanje vakcinama Zapadnog Balkana.

Crna Gora prolazi kroz tektonske promjene. Dobila je novu Vladu, koju je formirala Srpska pravoslavna crkva. Iako je premijer kazao da Crna Gora ostaje dosljedna na svom evropskom putu, čini se da ipak ove političke snage više naginju ka Istoku. Vide li naši međunarodni partneri (među kojima Pariz zauzima veoma važno mjesto) realno ovu situaciju?

TIMONIJE: Pariz je primio k znanju izjavu kojom je nova vlast potvrdila da se opredjeljenje Crne Gore neće mijenjati. Prva posjeta premijera Krivokapića Briselu je jak politički signal ove volje. Naravno, pratićemo, kao i za ostale zemlje kandidate, procenat direktiva usklađenih sa direktivama EU na međunarodnom planu. U diplomatiji, kao i u ostalim oblastima, konkretni dokazi se računaju koliko i izjave. Očekujemo, sada u martu mjesecu, posjetu ministra Radulovića Parizu, kako bismo još više radili na saradnji u pogledu prioriteta naše diplomatije – odbrane multilateralizma i jednakosti međunarodnih tema, zajedničkih napora zarad očuvanja klime i životne sredine i razvijanja jedne suverene Evrope.

Znamo da u pogledu ovih tema imamo široku podršku u Crnoj Gori i da stavovi naše dvije zemlje u odnosu na međunarodnu scenu doprinose njihovoj bliskosti. Očekujemo napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija. Ako odluči da joj to bude prioritet, Crna Gora može ući u jednu dodatnu fazu na svom putu evropskih integracija. Nadamo se da će ova posjeta biti prilika da se pripreme praktična rješenja za našu saradnju u korist vladavine prava, što crnogorski građani žarko žele.

Kao što znate posebni potresi se dešavaju u diplomatiji, opozvano je osam ambasadora, a ostali su dovedeni u Podgoricu na konsultacije. Ovakav politički revanšizam nije zabilježen. Koliko ovo šteti međunarodnom ugledu Crne Gore, jer sada uopšte nemamo diplomatsku mrežu?

TIMONIJE: Političke promjene često prate promjene na čelnim mjestima u administraciji. Naravno, to se razlikuje od zemlje do zemlje i od okolnosti. Nije na meni da o tome sudim sve dok je forma u skladu sa pravom i to važi za sve zemlje koje teže članstvu. Mi želimo da imamo kompetentne sagovornike koji uživaju puno povjerenje svojih vlasti, kako bismo efikasnije napredovali u oblastima od zajedničkog interesa, posebno u ovim teškim okolnostima u svijetu u kojima nikome ne bi išlo na ruku da mjesta pregovarača ostanu dugo upražnjena. Ministar je karijerni diplomata koji nas je upoznao sa svojim angažmanom u korist profesionalne i depolitizovane diplomatije. S povjerenjem očekujemo brzu normalizaciju ove situacije.

Novim predloženim izmjenama tužilačkih zakona predviđeno je ukidanje izuzetno uspješnog Specijalnog tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Iz EU stižu kritike i stručnjaci upozoravaju da se radi o politizaciji sudstva i koraku nazad na evropskom putu. Kako Francuska komentariše ove korake unazad u poglavljima 23 i 24?

TIMONIJE: Ni za koga pa ni za Brisel nije tajna da je uprkos sprovedenim reformama praktični dio sudskog sistema mogao biti poboljšan. Smjena vlasti povlači, takođe, pitanje ličnosti na najvišem nivou, naročito tamo gdje proces izgradnje vladavine prava nije završen, kao što je to slučaj na Zapadnom Balkanu. To pitanje treba otvoriti bez žurbe, političkog revanšizma, poštujući formu, a posebno vodeći računa da ne dođe do nazadovanja u dijelu koji se tiče okvira koji je nedavno ustanovljen uz pomoć EU. Na to je korisno ukazati kako dobre namjere ne bi bile ugrožene lošim metodama i brzo odlučenim opasnim putem koji bi političkoj većini dao premoć nad sudstvom.

Francuska je zajedno sa drugim državama članicama ustala protiv takvog pristupa, koji je doživljen kao autoritaran, i čak kao prijetnja osnovi za naš zajednički evropski projekat. Nije kasno da se nastavi dobrim putem koji se oslanja na razumnu ulogu i dobronamjernost parlamenta. To je posebno korisno tamo gdje su zemlja i biračko tijelo podijeljeni gotovo na pola. Tako je, uostalom, i za ostala pitanja.

Kako vidite odnose u regionu? Srbija se otvoreno umiješala u crnogorske izbore i ima veliki uticaj na konstituente nove vlasti? Sada se Beograd otvoreno miješa i u izbore u Nikišću? Da li je EU svjesna rizika ovih odnosa jer to nije pomenuto ni u jednom izvještaju evropskih institucija?

TIMONIJE: Istorija ovog regiona je složena i ne može se razumjeti bez razumijevanja pluralizma identiteta i nacionalnih istorijskih poimanja. To je bogatstvo koje za sobom nosi rizike, a ponekad i tragedije. Stoga, poželjno je da zemlje susjedi vode računa o govorima, uzajamnom poštovanju koje prati pristojno ponašanje, u skladu sa evropskim projektom. Iskustvo pokazuje da se kratkoročna poimanja ili loša procjena odnosa snaga u svijetu prije ili kasnije uvijek skupo plate.

Na unutrašnjem nivou, za stvarni napredak u procesu evropskih integracija od vitalnog značaja je da se političke partije međusobno ne doživljavaju kao izdajnici ili neprijatelji. Prava borba, čiji uspješan ishod će zadržati omladinu u regionu, je borba za pravi razvoj bez korupcije i kriminalnih miljea. To je, takođe, važno kako akteri izvan Evrope ne bi stvorili nove razdore, što je u suprotnosti sa našim dugoročnim interesima. Vodimo računa da se ne radujemo nevoljama susjeda nego da sarađujemo kako bi slobodni preživjeli u budućnosti. Stoga Francuska želi da Crna Gora bude stabilna i suverena, posvećena dobrosusjedskim odnosima, i kao takva može računati na našu punu podršku.

Koliko su francuski investitori zadovoljni tretmanom u našoj zemlji, šta treba da učinimo kako bi unaprijedili ekonomski ambijent da više francuskih investitora ulaže u Crnu Goru?

TIMONIJE: Investitori iz svih evropskih zemalja znaju koliko ovaj region ima ljudskog i kulturnog potencijala kao i potencijala u oblasti životne sredine. Sav taj potencijal zavređuje njihovu pažnju. Oni žele da budu sigurni u nastavak mirnodopskih prilika u regionu, pravnu stabilnost i efikasnost administracije. Sa velikom pažnjom su primili poruku novih crnogorskih vlasti o odlučnoj borbi protiv korupcije. Po mišljenju nekih nevladinih organizacija koje prate ova pitanja, u regionu postoji veliki prostor za napredak. U svakom slučaju, francuska preduzeća su odlučna u namjeri da se okrenu Crnoj Gori, njenom izuzetnom prirodnom nasljeđu, kao i njenoj sposobnosti da stvori uslove za održivi turizam, uz podršku francuskih vlasti i evropskih fondova. U tom smislu, od kapitalnog značaja za preduzeća će biti garancija novih vlasti za nastavak na evropskom putu i stabilnost transparentnih angažmana prema njima.