Vijek od nastanka fašizma-što smo naučili?

Diskusija “Vijek od nastanka fašizma – što smo naučili?“ povodom Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope, održana je danas u Skupštini Crne Gore.

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović je rekao da Crna Gora ove godine nije htjela da propusti priliku da povodom vijeka od nastanka fašizma, imajući u vidu njegove posljedice, ne razmisli o sadašnjosti kroz prizmu prošlosti.

“Zato smo pozvali kompetentne sagovornike da se tokom diskusije podsjetimo koji su politički, socijalni i ekonomski preduslovi pogodovali nastanku fašizma; kako su djelovale tadašnje društvene elite; što je ostalo neprimijećeno i propušteno; kako je Crna Gora reagovala na pojavu fašizma; koje su obaveze političke i intelektualne elite u njihovom sprječavanju?”, kazao je on.

Brajović je podsjetio na činjenicu je da je Musolini na početku svoje političke karijere bio ljevičar, da bi kasnije radikalno promijenio svoje političko opredjeljenje, i postao vođa krajnje desničarskog pokreta.

“Musolinijevi fašisti su se dugo hvalili da nemaju nikakvu ideologiju, a osnivačkim programom iz 1919. fašizam se prikazuje kao tzv. “pokret italijanskog ozdravljenja”. Te iste 1919.g. formirana je Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija. Treba znati da fašistički pokreti u Italiji i Njemačkoj na početku nijesu imali podršku većine, već su u parlamente ušli kao politički beznačajni.  Takođe je poznato da je fašizam svojim usmjerenjem na direktnu akciju značajno računao na mlade iz socijalno ugroženih slojeva”, istakao je predsjednik Skupštine.

On je dodao da su našem društvu u vremenu u kojem nikome nije lako da razlikuje informacije od poluinformacija i lažnih vijesti, potrebni nauka i temeljno znanje, istorijske činjenice sa naučnim tumačenjem konteksta vremena, a ne relativizacija i revizionizam.

” Tokom prethodne dvije godine insistirao sam da Skupština Crne Gore pokreće ovakve teme i da čujemo drugačija mišljenja. Ovdje su se itekako čuli disonantni tonovi i različiti pogledi na zadatu temu. Tako i dolikuje predstavničkom domu građana Crne Gore, koji takođe ne misle isto i shodno tome biraju svoje političke favorite da ih zastupaju. Ono u čemu su svi sagovornici bili saglasni jeste obaveza da se razgovara, obaveza njegovanja kulture sjećanja, otvaranja svih tema – i onih ne tako ugodnih, preuzimanje odgovornosti”, naveo je Brajović.

Crna Gora je, ističe on, naučila da se ozbiljne društvene teme, pitanja i odgovori ne podrazumijevaju.

“Nastojimo da njegujemo kritički odnos i podstičemo raspravu. Odgovornost ljudi koji su dobili povjerenje građana da vode državu, ali i intelektualne elite ovog društva jeste da ne budemo zatečeni, da ne dozvolimo da nam se neke pojave dese, pa da potom čekamo da prevlada razum, da neko drugi umjesto nas problem riješi ili da čekamo da pošast prođe. Naša dužnost, obaveza  je da prepoznamo, predviđamo i društvena kretanja usmjeravamo u pravcu koji vodi modernom, civilizovanom razvijenom svijetu. Vjerujem da Crna Gora pravi dobre strateške izbore. Vjerujem takođe da će današnji susret tome doprinijeti”, zaključio je Brajović.

Dr Dragutin Papović je podsjetio je da su fašisti – koji promovišu ukidanje slobode, različitosti i individuuma, na vlast došli u parlamentarnim demokratijama.

“Posljedice njihovog djelovanja u Drugom svjetskom ratu iziskivale su da pravna nauka i teorija uspostave nove termine poput genocida i zločina protiv čovječnosti”, kazao je on.

Dr Hrvoje Klasić je naglasio značaj institucionalnog bavljena antifašizmom i ponos što danas ne mora da ide npr. u Francusku ili Veliku Britaniju da bi govorio o ovoj temi, već u Crnu Goru od koje se  – iako manje ekonomski razvijene – može mnogo naučiti.

Klasić je istakao da je danas važno govoriti o fašizmu, jer veličanjem zločinaca iz prošlosti nepredvidljiva je reakcija na iste pojave u budućnosti.

“Ovakvi razgovori su nužni jer ni u jednom trenutku ne treba podcijeniti ljudsku glupost i zlobu, čemu nas je posebno naučio 20. vijek”, zaključio je Klasić.

Govoreći o nekim od uzroka nastanka i ekspanzije fašizma i nacizma, Milan Šćekić se osvrnuo na uticaj desnice, Prvog svjetskog rata i Oktobarske revolucije na Drugi svjetski rat.

“Mir nema alternativu. I najgori mir je bolji od najboljeg rata. Bojim se da elite u 20. vijeku to nisu znale”, istakao je Šćekić.

Književnik Andrej Nikolaidis je zastupao stav da potreba razgovora o fašizmu govori da on jeste poražen, ali ne trajno.

“Imamo vrlo izoštren vid kada treba da govorimo o tuđem fašizmu, dok sopstveni uvijek posmatramo kao proizvod nužne odbrane. Fašizmu je dovoljan strah, a ljevica koja je izgubila na terenu, mora pokazati vrlinu”, slikovito je objasnio Nikolaidis.

S.Đ.