Vladino pozorište apsurda

Predstava koja je u utorak izvedena na Cetinju, na Ćipuru, teška je provokacija nove vlade, zabadanje prsta u oko jednoj sredini koja ima povećan senzibilitet i emocije prema svojoj državi, dinastiji Petrović Njegoš, istoriji i koja je veoma kritična u odnosu na aktuelna dešavanja u zemlji – ocijenio je za Pobjedu prof. dr Ilija Vujošević, jedan od osnivača Građanskog pokreta „21. maj“, ističući da je odgovor Cetinjana na ovu provokaciju za poštovanje.

Predstavnici nove vlade, kako ocjenjuje sagovornik Pobjede, nenajavljenim dolaskom u prijestonicu, polaganjem vijenca na grob kralja Nikole I Petrovića Njegoša dan nakon godišnjice njegove smrti, sa trakama na vijencu u bojama srpske trobojke, ne samo da su namjeravali da isprovociraju Cetinjane, već, kako kaže, pokušali su da demonstriraju supremaciju navodno države nad nekom lokalnom zajednicom s kojom su u problemu.

“A hoće, vjerovatno, i da se iz dana u dan dokazuju onima koji su ih doveli na vlast”, dodaje Vujošević.

Policijski kordoni pod punom opremom, koji su u utorak opkolili okupljene građane na Ćipuru, kako bi zaštitili visoku državnu delegaciju, očigledna su demonstracija sile, ističe naš sagovornik, ali i slika slabe države i „jadne vlasti“ koja se plaši svojih građana.

“Užasne slike su otišle u svijet. Najviše me zatekla fotografija „policajca nindže“ ili što li je ono čudo bilo, koji je bio opasan sa nekim napravama, dobro naoružan. Jadna je vlast koju moraju da štite konvoji policije”, kaže Vujošević.

Uvjeren je da nova vlada ima jasnu misiju koju sprovodi, ne obazirući se ni na koga, te da na to ukazuje i sastav visoke delegacije koja je u utorak, 2. marta, stigla na Cetinje, da na grobu kralja Nikole, u Crkvi na Ćipuru, položi vijenac, kako bi, sa danom zakašnjenja, obilježili 100 godina od kraljeve smrti.

“Svi znamo njihov javni angažman. Znamo kako rade i što misle o državi Crnoj Gori – od premijera, preko ministarke od četiri resora Vesne Bratić, do ministra pravde Vladimira Leposavića, koji je, ne zaboravimo, već odradio veliki dio svoje misije usvajanjem izmijenjenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti “, naglašava Vujošević.

Podsjeća na izjavu Bratić koja je najavila da će resor prosvjete, koji je u njenoj nadležnosti, „proslaviti stogodišnjicu smrti“ kralja Nikole.

“Takva izjava je čak perverzna, ali je poruka jasna”, dodaje on.

Da je kralj Nikola sahranjen u Bijelom Polju ili Beranama, kaže Vujošević, visoka delegacija Vlade ne bi pošla da polaže vijenac na njegov grob, zato što je dio njihove misije da pokušaju da „slome“ prijestonicu – sredinu u kojoj nijesu dobrodošli.

“U pozorištu apsurda što više gledate, to manje razumijete. Ali sve što su uradili tog dana na Cetinju urađeno je s jasnom namjerom”, kategoričan je Vujošević.

Cetinjani su im, ističe on, adekvatno odgovorili.

“Njihova reakcija je za poštovanje”, kaže on.

Ističe gest grupe intelektualaca koji su, pošto je sa groba kralja Nikole uklonjen vijenac sa trakama u bojama trobojke, donijeli i pred vrata Crkve na Ćipuru ostavili vijenac u bojama crnogorske državne zastave.

Cetinjani su, pošto su saznali da će vladina delegacija doći na Ćipur, organizovali doček. Ceremoniju polaganja vijenca, koju je pratilo intoniranje državne himne, uz Počasnu gardu, okupljeni građani ispratili su povicima i zvižducima. Poručili su im, pored ostalog: „Nije ovo Srbija“ i uzvikivali „Ua izdajnici“.

Predstavnike države i građane razdvajali su policijski kordoni.

U delegaciji koju je predvodio Krivokapić bili su – ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, odbrane Olivera Injac i ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić.

Odmah pošto je delegacija Vlade otišla sa Cetinja građani su bacili vijenac sa trobojkom.

Profesor Ilija Vujošević kaže da je očekivao da će predsjednik države Milo Đukanović, polaganjem vijenca na grob kralja Nikole, obilježiti godišnjicu smrti crnogorskog vladara.

“Vjerovao sam da će to uraditi. Šef države čak je bio u obavezi da na stogodišnjicu upokojenja kralja položi vijenac na njegov grob i on bi to uradio poštujući protokole države na čijem je čelu”, kaže Vujošević.

Kralj Nikola je, dodaje on, velika istorijska ličnost Crne Gore, bez obzira na sve kontroverze koje prate njegovu vladavinu.

“O njoj dijelom mislim dobro, ali dijelom i loše. Danas plaćamo cijenu tih loših odluka”, dodaje on.

Ćipur je Beogradu, ističe prof. dr Ilija Vujošević, uvijek bio neki poseban topus (mjesto).

“Godine 1897, tadašnji predsjednik srpske vlade Vladan Đorđević donio je čuveni zakon kojim je bio zabranjen pristup, odnosno prolaz kroz Srbiju, Crnogorcima i „Ciganima“. On je bio jedan od mrzitelja Crnogoraca. Čuvena je i njegova izjava: „Prizren, Prizren vam treba, jelte, gladnici jedni! A ne znate da ćemo vam i Ćipur uzeti, po kome slavnom imenu nazivate se nekakvim ušljivim plemićima“ , podsjeća on.

U utorak, dok je gledao scene sa Cetinja, kaže, sjetio se Đorđevića i njegovih poruka Crnogorcima.

“Njihov odnos prema Ćipuru je i danas isti. Došli su tu da provociraju, znajući da ako potru Ćipur potrli su dostojanstvo Crne Gore. Preko Ćipura se ne udara samo na Petroviće, nego i na Crnojeviće. Tu je bio dvor i manastir Ivana Crnojevića”, naglašava Vujošević.