Rumen Radev ima mandat da vodi Bugarsku i prekine niz vanrednih izbora i hroničnu političku krizu. Spočitava mu se navodna bliskost Moskvi, a on kao najvažniji zadatak vidi obračun sa korupcijom.
Ankete su ga nedjeljama videle u vođstvu, i pokazale su se tačnim.
Bivši predsjednik Rumen Radev je, prema izlaznim projekcijama, pobjednik parlamentarnih izbora sa oko 45 odsto glasova što bi trebalo da je dovoljno za apsolutnu većinu i oko 135 mandata od 240.
Takvih je izbora u Bugarskoj u posljednjih pet godina bilo čak osam. Ako je suditi po Radevu, novih izbora uskoro ne bi trebalo da bude:
“Učinićemo sve kako bismo spriječili da ponovo moramo da održavamo izbore. To bi značilo kliziti iz jedne krize u drugu, a mi moramo veoma ozbiljno raditi na tome da te krize prevaziđemo.”
Politička kriza posljednjih je godina bila trajno stanje u zemlji. Davno se dogodilo da je Bugarska nakon parlamentarnih izbora imala tako jasnog pobjednika.
Radev ima 62 godine, bivši je komandant ratnog vazduhoplovstva i predvodi stranku Progresivna Bugarska. Najpopularniji je političar u zemlji, premda mu kritičari već duže vrijeme zamjeraju bliskost s Rusijom.
Kritičari vide bliskost s Putinom
Radev je u prošlosti bio skeptičan prema sankcijama protiv Rusije i isporukama oružja Ukrajini. Istovremeno je njegova stranka u izborni program unijela jasno opredjeljenje za EU i NATO.
No, u završnici njegove predizborne kampanje u jednom su se videu pojavljivali prizori njegovih susreta s Vladimirom Putinom.
Politikolog i novinar Javor Siderov analizira političku situaciju u Bugarskoj: “Mislim da je populista. Vjerovatno će zemlju usmjeravati u pravcu Viktora Orbana, euroskeptičnije, vrijednosno konzervativnije, ali neće biti radikalan kao Orban. Radev nije Orban i nema njegov instinkt.”
Opet, rezultat Radeva na parlamentarnim izborima u javnosti budi određene nade.
“Nadam se da će sljedeća vlada biti malo stabilnija, uravnoteženija, čovječnija i mudrija“, kaže Gergana (52), građanka Sofije. “Većina Bugara jednostavno želi da bude normalna.”
Radev obećava borbu protiv korupcije
Kako bi napokon ponovo uspostavio “normalnu” vladu, Radev je najavio borbu protiv korupcije u zemlji.
U tom kontekstu prsti se uvijek upiru u konzervativnu stranku GERB s dugogodišnjim premijerom Bojkom Borisovim te u Pokret za prava i slobode (DPS) uticajnog oligarha Deljana Pejevskog. Obije su stranke na izborima znatno izgubile i prema projekcijama u novom parlamentu zajedno ne dostižu ni 80 poslaničkih mjesta.
To znači da sve ostale stranke u parlamentu mogu formirati dvotrećinsku većinu. Ona bi omogućila smjenu onoga što mnogi Bugari smatraju stubovima korupcije: Vrhovnog sudskog savjeta i glavnog državnog tužioca.
To želi i pobjednik izbora Radev. “Očekivanja su velika, nade su velike i to znači i veliku odgovornost.”
Radev se nada da će zajedno s jednom koalicijom liberalnih reformskih stranaka zaista vući u istom pravcu ,”kada govorimo o izmjeni Vrhovnog sudskog savjeta“.
Ta liberalna koalicija (Nastavljamo promjene-Demokratska Bugarska) je takođe protiv korupcije u zemlji, organizovala je masovne proteste tokom zime i nakon izbora završava na trećem mjestu.
Asen Vasilev prvi čovjek pokreta Nastavljamo promjene, to komentariše ovako:
“Najvažnije je to da su građani izašli na izbore, dali svoj glas i poslali GERB i DPS u prošlost, upravo ono što su protesti željeli da postignu.”
Radev se nada samostalnoj vladi
Hoće li Rumen Radev i reformske stranke sarađivati kao koalicija i izvan reforme pravosuđa, zasad je neizvjesno.
Obije su strane tokom kampanje bile u sukobu te su u nedjelju uveče izjavile da će sačekati konačne izborne rezultate prije nego se izjasne o mogućoj vladi. Konačni rezultati se očekuju u srijedu.
Za Radeva bi se čekanje moglo isplatiti, jer u zavisnosti od toga koliko stranaka uspije da uđe u parlament, njegov savez lijevog centra mogao bi vladati i samostalno.
Masovne proteste koji su u decembru primorali vladu na ostavku ponajpre je nosila mlada generacija Z.
Politikolozi su stoga pretpostavljali da će se izlaznost povećati upravo zahvaljujući toj mlađoj grupi stanovništva, i bili su u pravu: prema privremenim podacima, 47 odsto birača izašlo je na izbore, gotovo deset odsto više nego na posljednjim parlamentarnim izborima 2024.
