Ulrih Zigmund – čovjek koji hoće da pokrene desničarsku lavinu

Ulrih Zigmund, vođa desničarske AfD u Saksoniji-Anhalt, mogao bi da postane prvi pokrajinski premijer iz te stranke. Za DW priča šta planira da uradi, ako pobijedi.

Ulrih Zigmund, nosilac liste Alternative za Njemačku (AfD) na predstojećim pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhaltu, rekao je za DW da želi da pokrene domino efekat „istorijskom“ pobjedom.

Prema anketama, AfD, čiji je ogranak u Saksoniji-Anhaltu proglašen ekstremno desničarskom strankom i pod prismotrom službi, na putu je da pobijedi na izborima. U toj istočnoj pokrajini, AfD može računati, prema anketama, sa 42 odsto podrške. To je koračić od apsolutne vlasti.

„Ovdje u Saksoniji-Anhalt vlada pravi optimizam. To je divan osjećaj. Ne želimo ni manje ni više nego da uđemo u istoriju. Ovdje u Saksoniji-Anhaltu ćemo formirati prvu vladu predvođenu AfD-om u cijeloj Njemačkoj“, rekao je 35-godišnji Zigmund tokom razgovora u pokrajinskom parlamentu u Magdeburgu, glavnom gradu pokrajine.

Označena kao „ekstremistička“

Zigmundov ogranak AfD-a jedan je od kontroverznijih u Njemačkoj. Savezni ured za zaštitu ustava, domaća obavještajna služba, ovaj regionalni ogranak AfD-a označava „desničarskim ekstremistima“.

Služba tvrdi da stranka promoviše koncept državljanstva na temelju rase, što je u suprotnosti s njemačkim Ustavom. Zigmund odbacuje ovu klasifikaciju nazivajući je politički motivisanom.

Politički protivnici i šefovi policije upozoravaju da bi vlada AfD-a predstavljala rizik za nacionalnu bezbjednost, uključujući dijeljenje povjerljivih informacija.

Zigmund insistira da je AfD „posvećena vladavini prava“.

No, mnogi su politikolozi skeptični: „Pretpostavljam da bi AfD u vladi dodatno utvrdio i profesionalizovao svoj radikalizam“, rekao je za DW Matijas Kvent s Instituta za demokratsku kulturu Univerziteta Magdeburg-Štendal.

„Pogotovo u Saksoniji-Anhaltu, koja ima jedan od najekstremnijih desničarskih ogranaka AfD-a. Tamo nema snaga koje bi željele drugačiji kurs“, dodaje on.

Nema „ideološke provjere“?

Iza kulisa su u toku pripreme za početak traženja potencijalnih kandidata za popunjavanje ključnih uloga u novoj administraciji.

Zigmund je rekao da će se angažovanje sprovoditi u skladu s pravilima državne službe i da neće sprovoditi „ideološku provjeru“ kandidata povezanih s ekstremno desničarskim Identitarnim pokretom.

„Za mene je fokus na pojedincu i pomno ga posmatramo. Ako ispunjava kriterijume za dotično radno mjesto, neću ga podvrgnuti ideološkoj provjeri, već ću poštovati njega, njegove kvalifikacije i pravni okvir“, rekao je on.

Ako bi u Saksoniji-Anhaltu AfD preuzela vlast nakon septembarskih izbora, Zigmund procjenjuje da bi trebalo popuniti do 200 radnih mjesta u ministarstvima i državnim agencijama.

Remont bezbjednosnih službi

Zigmund, bivši prodavac, čiji je profil na TikToku među najpopularnijim političkim profilima u zemlji, takođe je istakao namjeru da se obrati agencijama za sprovođenje zakona:

„Zapravo, želimo da vratimo aparat natrag na put uspjeha, depolitizujemo ga i ponovo učinimo neutralnim – prije svega, da služi interesima zemlje.“

Georg Majer, ministar unutrašnjih poslova susjedne Tiringije, pozvao je da se na sljedećem sastanku pokrajinskih ministara unutrašnjih poslova u junu priča o mogućem preuzimanju vlasti od strane AfD-a.

Majer je za DW rekao: „Vidimo da je strategija AfD-a da potkopa našu liberalnu demokratiju iznutra i uništiti je, dio po dio.“

„Planovi za remigraciju“

AfD je obećala da će biti stroža prema odbijenim tražiocima azila ili migrantima čije su vize istekle. Slično je, doduše, obećavao i kancelar Fridrih Merc, demohrišćanin.

No, za razliku od važećeg zakonodavstva, AfD želi da sve osobe koje čekaju deportaciju budu pritvorene. „Pod našom vladom, osobe koje moraju napustiti zemlju moraju, naravno, biti u pritvoru do deportacije“, rekao je Zigmund.

On želi da osnuje radnu grupu za deportaciju. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Saksonije-Anhalt, u toj pokrajini ima nešto manje od pet hiljada ljudi koji su zapravo dužni da napuste zemlju.

Resetovanje Rusije

Iako je spoljna politika odgovornost savezne vlade, Zigmund je pozvao na ukidanje sankcija Rusiji. Ako bude izabran, obećao je da će vratiti kurseve ruskog jezika. Želi da se ruski učenici vrate u državu kao dio programa razmjene učenika.

Mala savezna država Saksonija-Anhalt bila je dio Istočne Njemačke odnosno DDR-a, koji je imao bliske veze sa Sovjetskim Savezom.

„Zašto bismo sada jednostavno usmjeravali kulturu u drugom smjeru samo zato što je to duh vremena? Ne mislimo da je to dobra ideja. Želimo da kultura ostane odvojena od ovog trenda“, kaže Zigmund.

AfD potresaju skandali

Početkom godine, Zigmund se našao pod pritiskom zbog optužbi za nepotizam. Otkriveno je da su brojni poslanici AfD-a u državnom parlamentu osigurali dobro plaćene poslove za članove porodica svojih kolega.

Sam Zigmund takođe je dospio na naslovnice zbog učestvovanja na događaju za umrežavanje krajnjih desničara 2023. godine. Izvještaji medija o ovom sastanku potom su izazvali najveće proteste civilnog društva u istoriji Savezne Republike Njemačke.

Na tom takozvanom „Potsdamskom sastanku“, austrijski nacionalista Martin Zelner predstavio je plan za „remigraciju“. Taj plan uključuje deportaciju tražilaca azila, stranaca s pravom boravka i „neasimiliranih građana“.

Domino efekat?

Uprkos skandalima, podrška AfD-u u anketama javnog mnjenja nastavila je da raste.

Ako su regionalne ankete u Saksoniji-Anhaltu tačne, septembarski izbori mogli bi okončati fazu od preko dvije decenije konzervativne vladavine i označiti proboj za AfD, koja je osnovana kao stranka protivnika eura 2013. godine, a 2015. godine otvorila je borbu protiv migracije.

Uprkos pritisku da se postignu rezultati, Zigmund vjeruje da bi pobeda AfD-a bila odskočna daska za druge ogranke AfD-a.

„To bi poslalo signal da se konačno događa politička promjena, da ponovno sprovodimo politike prilagođene našoj državi. A to bi, naravno, imalo domino efekat“, rekao je Zigmund.

Izbori u Saksoniji-Anhaltu zakazani su za 6. septembar. Nešto manje od 1,8 miliona ljudi ima pravo glasa u toj pokrajini, koja bilježi smanjenje stanovništva i brže starenje nego drugi djelovi Njemačke.