Dronovi i laseri: Na šta to Bundesver troši milijarde?

Njemačka troši rekordne iznose za naoružanje. Bundesver naveliko naručuje novo oružje i opremu – a nešto od toga stiže u vojne magacine po prvi put. Njemačka vojska (Bundesver) ove godine ima na raspolaganju više od 108 milijardi eura. To je veliki, do sada neviđeni iznos koji se finansira i iz tekućeg saveznog budžeta i iz posebnih fondova za koje se država zadužuje, piše Dojče Vele DW.

Tim novcem bi Bundesver, na kojem se decenijama štedjelo, trebalo ponovo da postane borbeno sposoban. I to što je brže moguće – jer se savezna njemačka vlada plaši da bi Rusija već 2029. mogla da bude sposobna da izvede napad na područje članica NATO.

Šta Bundesver kupuje za te silne milijarde? I koliko dobro funkcioniše takvo brzo naoružavanje?

Prvi put borbene bespilotne letjelice za Bundesver

Dugo nije bilo političke većine za nabavku borbenih dronova. Ali rat u Ukrajini, u kojem su dronovi odlučujući faktor, doveo je u Njemačkoj do promjene razmišljanja. Prvi put u svojoj istoriji Bundesver ove godine naručuje nekoliko hiljada borbenih dronova.

Kod narudžbine su prednost dobile mlade tehnološke firme: startapovi Stark Difens iz Berlina i Helsing iz Minhena trebalo bi svaki da dobiju narudžbinu vrijednu do 300 miliona eura. Prototipovi konkurenta Rajnmetala nisu bili uvjerljivi za nadležne u Bundesveru.

Kupuju se kamikaza-dronovi, u stručnom žargonu nazvani „loitering munition“. To su dronovi opremljeni bojevom glavom koji se obrušavaju na cilj i pri tom i sami budu uništeni. Između ostalog, njima bi trebalo da bude opremljena brigada Bundesvera u Litvaniji, koja se uspostavlja radi bolje zaštite istočnog krila NATO-a.

Protivdronska odbrana i lasersko oružje

Bundesver ima nedostatke i kod odbrane od dronova. To bi trebalo da se riješi kombinovanjem različitih odbrambenih sredstava. Spektar se kreće od uređaja za elektronsko ometanje, pa sve do protivvazdušnog oklopnog vozila Skajrendžer 30, koje može da suzbija i rojeve dronova.

Skajrendžer, kojeg proizvodi koncern Rajnmetal, posebno je važan, jer se nad Njemačkom bilježi sve više letova sumnjivih dronova – pa i iznad objekata Bundesvera. Ali taj sistem može da bude isporučen tek 2028. godine. Skajrendžer će postati glavni oružani sistem novoformirane protivvazdušne jedinice kopnene vojske. Ta jedinica 2012. bila je raspuštena, jer se smatralo da više nije potrebna.

Za odbranu od dronova predviđeno je i novo lasersko oružje. Ono je prije svega važno za mornaricu. Naime, brodovi imaju ograničene kapacitete za skladištenje municije, a laserskom oružju potrebna je samo električna energija. Jedno takvo lasersko oružje za odbranu od dronova, koje su razvile firme Rajnmetal i MBDA, već je prošlo fazu testiranja u mornarici. Sada se takođe nalazi na spisku nabavke Bundesvera.

Narudžbine i od američkih proizvođača

Iako Bundesver svoju novu opremu uglavnom kupuje od njemačkih i evropskih proizvođača, pojedini veliki ugovori sklapaju se i sa američkim koncernima – recimo za stelt avion F‑35A, koji se smatra najmodernijim borbenim avionom na svijetu. Njemačka vlada naručila je 35 komada od američkog odbrambenog diva Lokid Martina. Trošak za čitav paket, uključujući naoružanje i rezervne djelove, iznosi gotovo deset milijardi eura.

Jedan od razloga za takav izbor je to što F‑35 u slučaju nužde može biti opremljen američkim nuklearnim bombama. Za to su do sada bili zaduženi avioni Tornado Bundesvera, ali oni će zbog starosti uskoro biti povučeni iz upotrebe. Njemačka flota aviona F‑35 tako će postati dio nuklearnog kišobrana NATO nad Evropom.

Osim toga, Bundesver kupuje i 60 teških transportnih helikoptera CH-47 Činuk od američkog koncerna Boing. U Evropi, kažu stručnjaci, ne postoji konkurentski proizvod sa takvim sposobnostima. Cena: 7,3 milijarde eura.

Iz Boinga stiže i pomorski izviđački avion P‑8A Posejdon, koji zahvaljujući najmodernijoj senzorskoj tehnologiji može da nadzire velika morska područja i da otkriva podmornice. Prvi primjerak je prošle jeseni već isporučen njemačkoj mornarici. Prema ministru odbrane Borisu Pistorijusu (SPD), taj avion mogao bi da bude njemački doprinos boljem nadzoru voda oko Grenlanda u okviru misije NATO.

Novost za Bundesver: vještačka inteligencija „Uranos“

Moderni oružani sistemi više ne mogu da se zamisle bez vještačke inteligencije. Koliko njen značaj raste pokazuje projekat Uranos KI, kojim će biti opremljena brigada Bundesvera u Litvaniji.

Na istočnom krilu NATO potrebno je precizno nadzirati velika područja – i tu na scenu stupa vještačka inteligencija. Ona bi trebalo da pomaže u analizi velikih količina podataka prikupljenih raznim senzorima. To bi, na primjer, moglo da olakša otkrivanje neprijateljskih dronova. Pojedinosti projekta Ministarstvo odbrane Njemačke drži u tajnosti – s dobrim razlogom.

Fregata F126 – od prestižnog projekta do problema

Slučaj fregate F126 pokazuje da skupi i veliki projekti ne prolaze uvijek glatko. Nakon što je s oduševljenjem pozdravljen nacrt najvećeg borbenog broda mornarice, pri gradnji je brzo nastupilo razočaranje. Glavni izvođač, holandsko brodogradilište Damen Naval, nije uspio da sprovede planove. Prema izvještajima medija, u F126 do sada je uloženo oko 1,8 milijardi eura. Projekat bi mogao da postane „grob za milijarde“, strahuju opozicioni političari.

Sada bi njemačka firma Naval Vesels Lirsen trebalo da preuzme projekat i spase šta se spasiti može. Ali pošto su mornarici zbog obaveza u NATO hitno potrebne nove fregate, planira se prelazno rješenje. Bundesver želi dodatno da kupi fregate tipa MEKO A‑200 od TKMS-a, najvećeg njemačkog proizvođača ratnih brodova. Kako je taj model već građen za izvoz, planovi su gotovi. Ali i to „prelazno rješenje“ naravno dodatno košta – Bundestag je za to već prošle godine odobrio dodatnih 7,8 milijardi eura.

Nove uniforme za buduće vojnike

I za nove uniforme i ličnu opremu Bundestag je krajem prošle godine odobrio visok iznos – i to za ukupno 460.000 vojnikinja i vojnika. Kritičari su se javno zapitali da nije to pretjerano – jer Bundesver trenutno ima samo oko 184.000 pripadnika. Ali broj vojnika trebalo bi znatno da poraste – uključujući i rezervu – na 460.000 muškaraca i žena.

To može da potraje godinama, ali uniformi će tada u svakom slučaju biti u dovoljnom broju. Kada novi vojnici stupe u službu, „ne možemo da ih oblačimo u trenerke“, objasnio je ministar odbrane Boris Pistorijus.