Očekivani životni vijek i broj godina provedenih u penziji rastu širom Evrope. Kao odgovor na to, mnoge zemlje podižu starosnu granicu za penzionisanje. Danska je već donijela odluku da do 2040. godine poveća starosnu granicu na 70 godina. Nekoliko drugih evropskih zemalja takođe je usvojilo zakone o povećanju starosne granice za penziju u narednim godinama. Prema OECD-u, Danska će prednjačiti do 2060. godine, sa prosječnom starosnom granicom za penzionisanje od 74 godine, piše Euronews.
Euronews je detaljnije analizirao starosne granice za penzionisanje i buduće trendove u Evropi, na osnovu OECD-ovog izvještaja “Pensions at a Glance”.
Zaključno sa 2022. godinom, zakonska starosna granica za penzionisanje muškaraca u EU kretala se od 62 do 67 godina, dok je za žene to bilo od 60 do 67 godina. Kada se uključe i Velika Britanija, EFTA zemlje i kandidat za članstvo u EU – Turska, vidi se da se Turska izdvaja sa znatno nižim starosnim granicama: 49 godina za žene i 52 za muškarce.
Nordijske zemlje imaju najviše starosne granice
Tri nordijske zemlje – Danska, Norveška i Island – imaju najvišu starosnu granicu za penzionisanje, po 67 godina za muškarce i žene. Starosna granica je takođe iznad 65 u nekoliko drugih zemalja, uključujući Holandiju (66,6), Veliku Britaniju i Irsku (po 66), Njemačku (65,8) i Portugal (65,6).
Drugi primjeri sa starosnom granicom od 65 godina su Austrija, Poljska, Rumunija, Mađarska, Hrvatska, Švajcarska, Belgija, Italija, Španija i Kipar.
Među pet najvećih evropskih ekonomija, Francuska ima najnižu starosnu granicu od 64,8 godina – ali razlika je mala. Prema izvještaju o starenju stanovništva za 2024, ljudi u Francuskoj mogu da se penzionišu kada dostignu minimalnu starosnu granicu – 62 godine za rođene do 1960. i 64 godine za rođene 1968. i kasnije.
Izuzimajući Tursku, najnižu starosnu granicu za muškarce u EU imaju Grčka, Luksemburg i Slovenija – 62 godine, dok žene u tim zemljama takođe odlaze u penziju sa 62 godine. Najniža starosna granica za žene je u Austriji i Poljskoj – 60 godina.
U 23 zemlje muškarci i žene se penzionišu u istoj starosnoj dobi, što ukazuje na odsustvo rodnog jaza. U preostalih devet zemalja muškarci imaju višu starosnu granicu. Najveće razlike postoje u Austriji i Poljskoj, gdje muškarci odlaze u penziju pet godina kasnije od žena. Razlika je tri godine ili više i u Rumuniji, Mađarskoj i Turskoj.
U cijeloj EU rodni jaz u starosnoj granici za penzionisanje iznosi 0,9 godina.
Buduće starosne granice do 2060.
Prema OECD-u, “na osnovu utvrđenih veza između starosne granice za penzionisanje i očekivanog životnog vijeka”, starosna granica se predviđa da će porasti u 20 zemalja za muškarce i u 24 zemlje za žene od ukupno 32 analizirane u Evropi. Neke od tih promjena već su zakonski definisane.
Projekcije pokazuju da će starosna granica za one koji su 2022. godine ušli na tržište rada do 2060. godine iznositi od 62 do 74 godine za muškarce, odnosno od 60 do 74 za žene. Prosječna starosna granica u EU očekuje se na 66,7 godina za muškarce i 66,4 za žene.
Danska se očekuje kao zemlja sa najvišom starosnom granicom do 2060, sa 74 godine i za muškarce i za žene.
Italija i Estonija slijede sa 71 godinom, dok će Holandija, Švedska i Kipar imati starosnu granicu od 70 godina.
U Finskoj i Slovačkoj se predviđa 69 godina, a u Portugalu 68 godina.
Pet zemalja – Velika Britanija, Njemačka, Belgija, Norveška i Island – imaće starosnu granicu od 67 godina, dok će u Irskoj i Grčkoj starosna granica premašiti 65 i dostići 66 godina. Ovo pokazuje da će sve nordijske zemlje biti među onima sa najvišom starosnom granicom, znatno iznad prosjeka EU.
Prema Finskom centru za penzije, nekoliko zemalja je već promijenilo svoje starosne granice za penzionisanje, sa dodatnim povećanjima u skoroj budućnosti. Na primjer, Belgija će do 2030. godine povećati starosnu granicu na 67, Danska na 69 do 2035. a Velika Britanija na 68 do 2046.godine.
Da li će rodni jaz u budućim starosnim granicama postojati?
Slovenija i Luksemburg će imati najnižu starosnu granicu za muškarce (62 godine) među onima koji su 2022. ušli na tržište rada, dok će Poljska imati najnižu starosnu granicu za žene (60 godina).
Do 2060. godine rodni jaz u starosnoj granici gotovo će nestati u Evropi, ostajući prisutan samo u Poljskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Turskoj.
U poređenju sa onima koji su se penzionisali 2022. godine, u Turskoj će doći do najvećeg porasta starosne granice – za 13 godina za muškarce i 14 godina za žene.
U Danskoj će povećanje biti za sedam godina za oba pola. Po podacima iz 2021. godine, Danska je druga u EU po prosječnim izdacima za penzije po korisniku, kako u nominalnom iznosu, tako i prilagođeno standardu kupovne moći (PPS).
Estonija, Slovačka, Italija, Švedska i Kipar takođe se očekuje da povećaju starosnu granicu za pet godina ili više do 2060.
Starosne granice mogu varirati za one koji ranije ulaze u radni vijek ili imaju specifične okolnosti.
Penzije u EU obično iznose oko 60 odsto zarade u kasnoj karijeri, ali u mnogim evropskim zemljama taj procenat pada ispod 50 odsto, što penzionerima otežava održavanje pristojnog životnog standarda.
Uvesti osiguranje za slučaj smrti na radnom mjestu. Isplaćivalo bi se 25 € porodici radnika.
Ne razmisljam o penziji..ima da radim jos 25 godina..ne znam ni ocu li je dočekati..ko zna kakav ce zakon tada biti..
Rad do groba…
A sta da se radi, mora neko da puni drzavnu kasu. Ipak treba nahraniti sve ove silne imigrante, koji apsolutno nista ne rade i zive od socijalne pomoci
Penzija treba da bude stvar izbora , a ne zakona … koliko godina radnog staza , tolika i penzija … nekome ne znaci mnogo ta razlika u penziji , pa moze ranije koristiti istu 🤓
Uopste nije stvar u starosti ili godinama. Samo je problem djelatnost sa kojim bi se ti penzioreni bavili. U Japanu recimo poslije zavrsetka radnog vijeka, stariji ljudi preuzimaju neke djelatnosti – pometu dio ulice ispred kuce, srede neke baste ili male parkove, prate malu djecu u skolu… Budu korisni i osjecaju se korisnim. Zbog takvih aktivnosti imaju i najduzi zivotni… Više »
To moze jedino onaj u kancekariju,sta sa radnicima koji rade fizicke poslove,dje ce onaj od 70 god da nosi robu
Evo, ja nosim. Od svoje volje. Doduše svoju robu za svoju za firmu.
Kakav je zivotni vijek,malo ce ko docekati.
Ovo je sramno! Onaj što radi u prodavnicu neku, generalno u trgovini treba do 70 godina da se vuče sa paletarima i da se opuča. Da ima naroda i ljudi pa da izadju svi na ulice, a čim će tako u EU i kod nas će
Zamislite doktora od 70 godina da operise
Policajca od 70 godina da trči
Ili vatrogasca od 70 godina da spasava od pozara
E sve ce to brzo kod nas doći
Katastrofa
S posla u penziju, pa korak dalje – groblje.
Pa kad se ne umije živjeti bez rada, onda bolje sa se radi po cio dan.
Nekad se radilo da se iziva u penziju,sad vise penzije i ne postoji kad ljudi uglavnom zive do 70 max 75 god
Zamislite prosvjetne radnike u učionici punoj raspuštene i nemirne đece kako im sa 70 g pokušavaju objasniti gradivo!!!Tužna globalna realnost ide kontra čovjeka.
Ko doceka pricat ce
Ako udjemo u EU, moraćemo i mi
Ko dočeka u ovo vrjeme da radi i doživi 70god i kako da uživa u njoj kad…
Makte se monstrumi.
Uporedo sa povećavanjem godina za penzionisanjem terbalo bi smanjiti broj sati rada. Npr. zaposleni od 62 – 66 godina starosti a rade 6 umjesto 8 sati a oni od 66 do 70 po 4 sata. Razlika do 8 sati da im se isplaćuje iz penzijskog fonda.
A ja predlažem da se ukinu penzije i da se direktno sa radnog mjesta vozi na Čepurke
I mi iz Nikšića?