Rubio: SAD nije tražila da Ukrajina prepusti dio teritorije Rusiji; Zelenski potpisao sporazum sa Saudijskom Arabijom o odbrambenoj saradnji

Rat u Ukrajini – 1.493 dan. Ruska vojska tvrdi da je zauzela selo Ševjakovka u Harkovskoj oblasti. Vojska Ukrajine kaže da je su navodi netačni, kao i da napreduje na više djelova fronta. Bloomberg piše da Kijev rizikuje da od juna ostane bez novca za odbranu zbog mađarske blokade EU pomoći i uskrićavanja sredstava iz Vašingtona. Za to vrijeme, Financial Times navodi da predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin traži od oligarha da finansijski pomognu budžet zbog troškova rata. Najvažnija dešavanja pratite na CdM-u.

Zelenski objasnio zašto još nema novih trilateralnih pregovora

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da američki pregovarački tim može da održava sastanke samo u Sjedinjenim Državama zbog bezbjednosnih ograničenja, dok Rusi, kako tvrdi, ne žele pregovore u SAD.

“Razgovaramo s američkom stranom svaki dan. Naš pregovarački tim razgovara sa svojim kolegama. Ali, ipak, imamo ovu poteškoću – osećaj da smo posrednici u ovom procesu, a ne strana u ratu”, rekao je Zelenski.

Naglasio je da Ukrajina radi na tome da se osigura održavanje trilateralnih sastanaka. Prema rečima Zelenskog, njihova lokacija bi mogla biti u Evropi, Turskoj, Švajcarskoj ili na Bliskom istoku.

Rubio tvrdi da Zelenski laže: SAD nije tražila da Ukrajina prepusti dio teritorije Rusiji

Na pitanje novinara “da li su Sjedinjene Države rekle ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da bezbjednosne garancije zavise od njegovog povlačenja iz Donbasa”, američki državni sekretar je Marko Rubio je odgovorio da je “laž”.

“To je laž. I vidio sam ga kako to govori. I nesrećno je što je to rekao, jer zna da to nije istina i da mu to nije rečeno. Ono što mu je rečeno jeste da očigledne bezbjednosne garancije neće stupiti na snagu dok se rat ne završi, jer se u suprotnom uplićete u rat”, naglasio je Rubio.

Dodao je da su bezbjednosne garancije trupe koje su spremne da intervenišu i obezbijede.

“Ako to sada uspostavite, to znači da se umiješate u rat. Ono što mu je jasno rečeno i što je trebalo da razumije jeste da garancije bezbjednosti dolaze tek nakon što se rat završi. To nije bilo vezano, osim ako ne odustane od teritorije. Ne znam zašto on govori te stvari. To jednostavno nije istina”, ukazao je državni sekretar.

Prema njegovim riječima SAD su navodno samo prenijele ruske zahtjeve Ukrajincima, ali nijesu zagovarale teritorijalne ustupke Kijeva.

“Obavijestili smo ukrajinsku stranu na čemu Rusi insistiraju. Mi se za to ne zalažemo… Izbor je njihov. Nije na nama da odlučujemo umjesto njih. Nikada im nijesmo rekli da treba da se slože ili odbiju“, rekao je on.

Rubio je dodao da konačna odluka ostaje na Ukrajini, ali ako Kijev ne donese nikakve odluke i ne napravi ustupke, rat će se nastaviti.

Putin: Odnosi Rusije i Evrope u krizi, ali ne krivicom Moskve

Odnosi između Rusije i evropskih zemalja su u krizi, a pominjanje ukrajinskog sukoba u tom kontekstu je neprimjereno, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

“Jasno je da su odnosi Rusije sa evropskim zemljama u krizi, ne našom krivicom, a pominjanje događaja u Ukrajini je neosnovano, jer je sama ukrajinska kriza bila krivica i prethodne američke administracije i niza vodećih evropskih zemalja”, rekao je Putin na brifingu sa stalnim članovima Saveta bezbjednosti.

“Želio bih još jednom da naglasim da nikada nijesmo odustali od razvoja i obnove ovih odnosa”, naglasio je šef Kremlja.

London daje 100 miliona funti Kijevu za PVO

V+lada Velike Britanije je najavila hitnu dodjelu dodatnih 100 miliona funti (115 miliona eura) za jačanje ukrajinske protivvazdušne odbrane, objavljeno je na sajtu britanske Vlade.

“Ujedinjeno Kraljevstvo će hitno izdvojiti dodatnih 100 miliona funti za podršku protivvazdušnoj odbrani Ukrajine, pomažući u zaštiti zemlje od neumoljivih ruskih napada”, navodi se u izvještaju.

Sredstva će biti brzo usmjerena na jačanje ukrajinske protivvazdušne odbrane, obezbjeđujući bolju zaštitu napred raspoređenih snaga i ključne nacionalne infrastrukture od vazdušnih napada.

Zelenski potpisao sporazum sa Saudijskom Arabijom o odbrambenoj saradnji

Ukrajina je danas potpisala sporazum o odbrambenoj saradnji sa Saudijskom Arabijom, dok zemlje Zaliva traže pomoć od Kijeva u zaštiti od napada dronovima iz Irana, prenosi Politico.

Predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je sporazum sa visokim saudijskim zvaničnicima tokom svoje dvodnevne posjete Rijadu.

Sporazum „postavlja temelje za buduće ugovore, tehnološku saradnju i investicije. Takođe jača međunarodnu ulogu Ukrajine kao donatora bezbjednosti“, objavio je Zelenski u petak ujutru.

„Spremni smo da podijelimo naše iskustvo i sisteme sa Saudijskom Arabijom i da zajedno radimo na jačanju zaštite života. Sada, u petoj godini, Ukrajinci se opiru istoj vrsti terorističkih napada — balističkim raketama i dronovima – koje iranski režim trenutno sprovodi na Bliskom istoku i u regionu Zaliva“, dodao je Zelenski.

„Saudijska Arabija takođe ima kapacitete koji su interesantni Ukrajini, i ova saradnja može biti obostrano korisna“, rekao je, ne navodeći detalje.

Od početka američko-izraelskog rata protiv Irana u februaru, Saudijska Arabija — kao i mnoge druge zemlje u Zalivu i na Bliskom istoku — pretrpjele su iranske uzvratne napade dronovima na energetsku, vojnu i civilnu infrastrukturu.

Ukrajina je jedna od retkih zemalja na svijetu koja je, nakon što je od 2022. bila izložena masovnim ruskim napadima rojevima dronova, naučila kako da ih odbije, koristeći jeftine presretačke dronove ukrajinske proizvodnje.

Od početka rata sa Iranom, Kijev nudi svoje jedinstveno iskustvo i presretače zemljama Bliskog istoka, koje za obaranje iranskih dronova koriste skupe rakete PAC-3 i druge sisteme, kojih Ukrajina nema dovoljno.

Ukrajina je takođe poslala više od 200 svojih stručnjaka za borbu protiv dronova u Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Katar. Još oko 30 stručnjaka bilo je na putu ka Jordanu i Kuvajtu, rekao je Zelenski novinarima prošle nedjelje putem WhatsApp četa.

„Želim da napomenem da su lokalni stručnjaci protivvazdušne odbrane, inače, na prilično visokom nivou, ali oni uglavnom rade sa balističkim prijetnjama. Što se tiče kratkodometne protivvazdušne odbrane — kako se suprotstaviti masovnim napadima ‘Šaheda’ [iranskih kamikaza-dronova] — mislim da to niko nema“, rekao je Zelenski ranije.

Zelenski je ranije rekao da bi rado mijenjao ukrajinske presretačke dronove i znanje za rakete PAC-3, kojih zemlje Zaliva imaju dosta. U prvim danima rata potrošile su više od 800 PAC raketa, dok je Kijev od 2022. dobio oko 600, prema pisanju New York Timesa.

Ukrajina bi, prema Zelenskom, trebalo da potpiše i dodatne sporazume u regionu.

„Zemlje Bliskog istoka i Zaliva imaju snažne finansijske resurse i iskustvo u suočavanju sa balističkim pretnjama, ali im je potrebno naše znanje u borbi protiv dronova. To uključuje sve vrste dronova, ‘Šahed’ dronove koji nanose ozbiljnu štetu infrastrukturi, kao i FPV dronove koji se sada koriste za precizne napade na vojne baze i opremu u regionu“, rekao je Zelenski u četvrtak u video-obraćanju na sastanku konferencije Zajedničkih ekspedicionih snaga (JEF), na kojoj se razgovaralo o borbi protiv Rusije.

„Prvi sporazumi su već pripremljeni od strane naših timova. Ukrajina ima najjače iskustvo na svijetu u upotrebi dronova. Bliskom istoku i zemljama Zaliva nudimo partnerstvo koje koristi obijema stranama: naše znanje i tehnologiju, a njihovo finansiranje.

I radimo na tome da se to ostvari. Naš doprinos bezbjednosti u tom regionu biće i stvaran doprinos globalnoj bezbjednosti“, dodao je Zelenski.

Rusija: Zauzeli smo selo u Harkovskoj oblasti; Ukrajina: Napredujemo na frontu

Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da je zauzelo selo Ševjakovka u Harkovskoj oblasti, dok Oružane snage Ukrajine negiraju ove navode i ističu da su ostvarile napredak na tom, ali i drugim djelovima fronta.

Zelenski: Napadi na energetsku infrastrukturu zamjena za blaže sankcije Rusiji

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručuje da Kijev pojačava napade na rusku energetsku infrastrukturu kao kompenzaciju za slabljenje međunarodnog pritiska na Moskvu nakon ublažavanja naftnih sankcija.

Blumberg: Ukrajina rizikuje da od juna ostane bez novca za odbranu od Rusije

Ukrajina rizikuje da ostane bez novca za odbranu od Rusije u roku od dva mjeseca, a Kijev trenutno ima dovoljno sredstava za pokrivanje ratnih troškova do juna, procijenili su domaći i strani zvaničnici, koji su za Blumberg govorili pod uslovom anonimnosti.

Među mnoštvom faktora koji ugrožavaju desetine milijardi eura pomoći od ključnih donatora Ukrajine su i mađarski veto na zajam Evropske unije od 90 milijardi eura, kao i nesuglasice oko najnovijeg paketa pomoći Međunarodnog monetarnog fonda.

Guverner Nacionalne banke Ukrajine Andrij Pišni izjavio je ranije da će, ukoliko ne stignu međunarodna sredstva, ta banka u najgorem slučaju morati da nastavi direktno kreditiranje Ministarstva finansija, a taj novac bi se koristio za plaćanje vojnika i radnika, i za finansiranje osnovnih usluga.

Sjedinjene Američke Države su gotovo ukinule direktnu pomoć Ukrajini od kada se američki predsjednik Donald Tramp vratio u Bijelu kuću u januaru prošle godine, čime je Evropska unija ostala glavni finansijer Ukrajine, ali je i taj izvor pomoći za Kijev sada neizvjestan, nakon što je mađarski premijer Viktor Orban rekao da će blokirati isplatu kredita dok Ukrajina ne nastavi tranzit ruske nafte preko svoje teritorije kroz naftovod “Družba”, za koji Ukrajina navodi da je oštećen u napadu ruskih snaga.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen saopštila je ranije da će EU dati kredit Ukrajini “na ovaj ili na onaj način”. Kijev se, takođe, bori da ispuni obaveze u okviru najnovijeg programa kreditiranja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) od 8,1 milijarde dolara, koji je odobren prošlog mjeseca, usred eskalacije političkog sukoba između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ukrajinskog parlamenta.

Poslanici u ukrajinskom parlamentu još nijesu usvojili amandmane na poreske zakone koje traži MMF, koji bi otvorili put za dalje isplate nakon što je 1,5 milijardi dolara isplaćeno u okviru četvorogodišnjeg programa. Ukrajina ima rok do sljedećeg zakazanog pregleda stanja u zemlji od strane MMF-a u junu da sprovede reforme.

Peskov: Kijev nastavlja sa energetskim ucjenama

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Kijev nastavlja sa “energetskim ucjenama” koje štete interesima kompanija iz Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Kazahstana.

Peskov je na konferenciji za novinare govorio i o potencijalima za trgovinsku i ekonomsku saradnju između Rusije i SAD, uključujući zajednički razvoj proizvodnje aluminijuma u Krasnojarskom kraju i eksploataciju rijetkih zemnih metala u Donbasu.

“Što se tiče širokih mogućnosti za saradnju u trgovinskim i ekonomskim pitanjima – da, te mogućnosti su stalno na dnevnom redu. Međutim, američka strana i dalje usklađuje cijelu situaciju sa rješenjem oko Ukrajine”, rekao je Peskov.

Odgovarajući na pitanja o američkim planovima za preuzimanje ruskih gasovoda “Sjeverni tok” i “Sjeverni tok 2”, Peskov je rekao da je očigledno da SAD žele kontrolu nad međunarodnom energetskom infrastrukturom. Takođe je istakao i “napore” Ukrajine da onesposobi Kaspijski gasovodni konzorcijum (KTK), uključujući i napade dronovima na ključne infrastrukturne objekte.

“Znate da kijevski režim nastavlja svoje napore da onemogući ovu energetsku rutu”, rekao je Peskov novinarima.

Napomenuo je i da je ukrajinska strana više puta izvodila napade dronovima na kritične infrastrukturne elemente ovog gasovodnog kompleksa.

Orban optužuje Zelenskog za transfer milijardi dolara iz Ukrajine preko Mađarske

Mađarski premijer Viktor Orban optužio je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da “ispadaju skeleti iz ormara” i da su milijarde dolara kontinuirano transportovane iz Ukrajine na Zapad preko Mađarske.

Orban je u svom video-obraćanju rekao da istraga o “ukrajinskom konvoju zlata” pokazuje da novac nije samo dolazio sa Zapada u Ukrajinu, već je i vraćan na Zapad, uključujući Sjedinjene Američke Države, prenio je Mađar nemzet.

Prema njegovim riječima, Zelenski je navodno koristio ukrajinske finansije za podršku proameričkim političkim akterima u SAD, uključujući kampanju Demokratske stranke protiv američkog predsjednika Donalda Trampa.

“Juče je otkriveno da je predsjednik Zelenski obezbijedio novac proukrajinskom kandidatu na predsjedničkim izborima u SAD protiv Donalda Trampa”, naveo je Orban.

Premijer Mađarske je, takođe, optužio ukrajinske vlasti da šalju agente i podržavaju proukrajinsku opoziciju u Mađarskoj i naveo je da “predsjedniku Zelenskom ništa nije skupo” u finansiranju svojih ciljeva.

“Isto rade sada u Mađarskoj, žele proukrajinsku vladu, šalju ukrajinske agente, pomažu proukrajinskoj opoziciji. Istraga o slučaju ukrajinskog konvoja zlata takođe je otkrila da novac nije samo tekao sa Zapada u Ukrajinu, već i nazad, što znači da su milijarde dolara kontinuirano transportovane iz osiromašene Ukrajine na Zapad preko Mađarske”, naveo je Orban i naglasio da Budimpešta “stavlja tačku” na prenos tih sredstva.

Lavrov: Situacije u Iranu i Ukrajini se razlikuju, Kijev prekršio sve međunarodne norme

Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov izjavio je u četvrtak da se situacije u Iranu i Ukrajini razlikuju, jer je, prema njegovim riječima, “Kijev, zajedno sa svojim zapadnim sponzorima, prekršio sve međunarodne norme koje je bilo moguće prekršiti”, dok Iran ”nije prekšio nikakve međunarodne obaveze”.

Ruski ministar je rekao da je američka strana uništila iranski nuklearni sporazum i da nije bilo kršenja sa strane Irana. Prema njegovim riječima, u slučaju Ukrajine, Rusija je upozorila da Francuska, Njemačka i druge zapadne zemlje vode situaciju ka krizi, a takođe je predložila zaključivanje sporazuma o bezbjednosnim garancijama sa SAD i NATO-om u decembru 2021. godine.

“Rečeno nam je da nas se to ne tiče i da će Ukrajina ući u NATO”, naglasio je Lavrov.

Naveo je da su tokom pregovora o Ukrajini, lideri Evropske unije i NATO-a su samo pokušavali da odvrate američku delegaciju od dogovora postignutih između ruskog i američkog predsjednika Vladimira Putina i Donalda Trampa u Enkoridžu na Aljasci.

“Svi naredni pregovori nakon Enkoridža bili su otežani time što su EU i rukovodstvo NATO, prije svega (predsjednikcaEvropske komisije) Ursula fon der Lajen i (generalni sekretar NATO-a) Mark Rute, na svaki način pokušavali da potkopaju ta razumijevanja i odvrate američku administraciju od dogovora koje smo, po njihovom sopstvenom predlogu, podržali“, naveo je Lavrov.

Prema njegovim riječima, Vašington nastoji da učini sve kako bi od ukrajinske strane dobio saglasnost sa dogovorima postignutim tokom rusko-američkog samita u Enkoridžu.

“Vidim da američka strana nastoji da učini sve kako bi osigurala da Kijev prihvati onaj dogovor koji su postigli predsjednici Rusije i SAD na Aljasci”, naveo je Lavrov, ističući da veruje da je ovaj pristup jedini ispravan.

FT: Putin zahtijeva da oligarsi finansijski pomognu budžet zbog troškova rata

Ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio je od vodećih ruskih biznismena da doniraju sredstva u državni budžet kako bi pomogli stabilizaciju finansija zemlje zbog rastućih troškova rata u Ukrajini, rekli su izvori upoznati sa situacijom za list Financal Times.

Kako su naveli ti izvori, Putin je iznio zahtjev juče, tokom sastanka sa grupom istaknutih oligarha, i jasno poručio da je odlučan da nastavi rat dok Rusija ne preuzme kontrolu nad preostalim djelovima regiona Donbasa koji nisu pod njenom kontrolom.

Prema navodima izvora, ruski predsjednik je ranije podržavao kompromisni predlog da Donbas postane demilitarizovana ili specijalna ekonomska zona, ali je odustao od te ideje nakon što je Ukrajina odbila mogućnost predaje tog regiona.

Prema izvorima, najmanje dvojica biznismena izrazila su spremnost da pomognu. Oligarh Sulejman Kerimov navodno je ponudio doprinos od 1,1 milijardu eura, dok je magnat u industriji metala Oleg Deripaska takođe pristao da učestvuje.

Zahtjev za dobrovoljne doprinose dio je šireg nastojanja vlasti da uključe ruske kompanije u finansiranje povećanih vojnih troškova. Rusija je u januaru povećala PDV sa 20 na 22 odsto kako bi prikupila dodatna sredstva, dok je ranije uveden i jednokratni porez na neočekivane prihode velikih kompanija.

Ruski ministar ekonomije Maksim Rešetnjikov rekao je da vlasti razmatraju i mogućnost novog poreza na neočekivane prihode ukoliko rublja nastavi da slabi.

Ruski vojni budžet prošle godine je porastao za 42 odsto i dostigao 13,1 bilion rubalja, odnosno oko 143 milijarde eura. U međuvremenu, borbe u regionu Donbasa usporene su intenzivnim ratovanjem dronovima, što je dovelo do većih gubitaka među ruskim snagama.

Posljednja runda mirovnih pregovora zastala je u januaru zbog neslaganja oko teritorijalnih zahtjeva.

Ruski budžetski deficit u prva dva mjeseca godine dostigao je više od 90 odsto planiranog godišnjeg nivoa, dok su zapadne sankcije primorale Moskvu da prodaje naftu uz velike popuste. Privremeni rast prihoda zabilježen je nakon izbijanja rata između SAD, Izraela i Irana, koji je podigao cijene nafte.

Nastavljeni napadi na Ukrajinu

Ruska vojska nastavlja sa intenzivnim napadima širom Ukrajine, na meti su bile Zaporoška i Harkovska oblast.

Istovremeno, ukrajinske snage uzvraćaju udare na rusku teritoriju. Prema saopštenju ruskih vlasti, nad više ruskih regiona oboreno je 125 ukrajinskih dronova. U Belgorodu su u napadima poginula dva civila, a jedan je ranjen. Rafinerija nafte “Kirišinjefteorgsintez” u Lenjingradskoj oblasti oštećena je u napadu dronova.

Moskva očekuje nastavak pregovora o Ukrajini čim okolnosti dozvole, a teritorijalno pitanje ostaje ključno, saopštio je Kremlj.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da je trilateralni sastanak sa predsjednicima SAD i Rusije jedini način za rješavanje preostalih teritorijalnih pitanja i obezbjeđivanje bezbjednosnih garancija. Prema njegovim riječima, uslovljavanje SAD povlačenjem snaga iz Donbasa ugrožava bezbjednost Ukrajine i šireg regiona.

Evropska unija je izrazila zabrinutost zbog pritiska SAD na Kijev. Visoka predstavnica EU Kaja Kalas ocijenila je da je takav pristup pogrešan i upozorila da Ukrajina ne smije upasti u zamku ruskih zahtjeva.

Specijalni predstavnik ruskog predsjednika Kiril Dmitrijev naveo je da je Kijev shvatio da će bezbjednosne garancije SAD dobiti tek nakon povlačenja snaga iz Donbasa, što je, prema njegovim riječima, ohrabrujuće za pregovore.

Na diplomatskom planu, ruska parlamentarna delegacija je stigla u Vašington na razgovore sa članovima Kongresa, što je prvi korak ka obnovi dijaloga.

Američki državni sekretar Marko Rubio poručio je da, iako SAD najviše pomažu Ukrajini, taj sukob nije američki rat, dok premijer Mađarske Viktor Orban ističe da je nepravedno što građani njegove zemlje trpe ekonomske posljedice konflikta u kojem ne učestvuju.

U Mađarskoj su razotkrivena tri ukrajinska špijuna. Ministar spoljnih poslova Peter Sijarto ocijenio je da je to grub napad na suverenitet Mađarske.