Koalicija voljnih dogovorila šta nakon mira: Britanski i francuski vojnici idu u Ukrajinu

Rat u Ukrajini – 1413. dan. Saveznici Ukrajine potpisali su u Parizu deklaraciju o namjerama koja bi mogla otvoriti put raspoređivanju međunarodnih snaga nakon eventualnog prekida vatre s Rusijom, potvrđeno je na samitu “Koalicije voljnih”, kojem su prisustvovali predstavnici više od 30 država. Francuski predsjenik Emanuel Makron, britanski premijer Kir Starmer i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisali su deklaraciju o namjerama koja predviđa mogućnost raspoređivanja britanskih, francuskih i drugih evropskih snaga na teritoriji Ukrajine nakon prekida vatre. Dešavanja pratite na CdM-u.

Koalicija voljnih dogovorila šta nakon mira u Ukrajini

Trideset i pet zemalja takozvane koalicije voljnih u utorak je podržalo Parišku deklaraciju u kojoj se detaljno navode „snažna bezbjednosna jamstva za čvrst i trajan mir“ u Ukrajini, uključujući i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre, saopštio je francuski predsjednik Emanuel Makron.

Bezbjednosna jamstva koja zemlje koalicije, prvenstveno evropske, planiraju da pruže uz američku podršku nakon eventualnog završetka neprijateljstava „ključ su za obezbjeđivanje da nijedan mirovni sporazum nikada ne može značiti predaju Ukrajine i da nijedan mirovni sporazum nikada ne može značiti novu prijetnju Ukrajini“ od Rusije, rekao je Makron na konferenciji za novinare.

Politička izjava i multinacionalne snage

Makron, britanski premijer Kir Starmer i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su političku izjavu koja uključuje i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre u Ukrajini.

Predstavnici 35 zemalja članica koalicije voljnih okupili su se u utorak u Parizu kako bi razgovarali o načinima očuvanja mira u Ukrajini u slučaju postizanja primirja. Na sastanku je govorio Zelenski, a učestvovali su i američki izaslanik za pregovore s Rusijom Stiv Vitkof, kao i Džared Kušner, jedan od pregovarača.

Zelenski je nakon sastanka rekao da su saveznici iz Kijeva definisali način na koji će evropske snage odvraćanja djelovati u Ukrajini nakon primirja, kao i koje će zemlje u tome učestvovati.

Dodao je i da je Ukrajina vodila konkretne razgovore sa SAD-om o nadgledanju primirja te da računa na to da će bezbjednosna jamstva uskoro biti potpisana.

Stavovi pojedinih država

Premijer Andrej Plenković rekao je novinarima da Hrvatska neće slati vojnike u Ukrajinu nakon eventualnog prekida vatre, ali da će nastaviti da pomaže diplomatskim naporima i paketima vojne pomoći.

Neke zemlje su odmah nakon sastanka takođe poručile da neće slati vojnike, među njima i Italija, dok su Španija i Evropska unija rekle da to namjeravaju da učine.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je da je obavijestila evropske saveznike Ukrajine i američke izaslanike da isključuje mogućnost slanja italijanskih kopnenih snaga u okviru bezbjednosnih jamstava za Kijev u slučaju primirja s Rusijom.

„Ponovno potvrđujući italijansku podršku bezbjednosti Ukrajine, premijerka Meloni ponovila je ključne tačke stava italijanske vlade, a naročito isključenje mogućnosti raspoređivanja italijanskih kopnenih snaga“, saopštio je njen kabinet u saopštenju nakon sastanka.

Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je da bi njemačke snage mogle učestvovati u međunarodnim snagama, ali van Ukrajine.

Španija je, pak, najavila da će predložiti učešće svoje vojske u učvršćivanju mira u Ukrajini nakon postizanja primirja, rekao je španski premijer Pedro Sančez na konferenciji za medije u utorak nakon skupa u Parizu.

„Vlada Španije predložiće da otvorimo vrata vojnom učešću u Ukrajini“, rekao je Sančez, dodajući da će o toj mogućnosti razgovarati s glavnim političkim partijama u zemlji.

Poruka iz Brisela

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je u utorak da je Evropska unija spremna da podrži mirovni sporazum u Ukrajini civilnim i vojnim misijama na terenu.

„Pomoći ćemo kroz civilne i vojne misije Evropske unije na terenu. Ukrajina mora biti u najsnažnijem mogućem položaju prije, tokom i nakon bilo kakvog primirja“, poručio je Košta nakon sastanka sa Zelenskim u Parizu, održanog u okviru samita koalicije voljnih.

U Parizu održan sastanak “Koalicije voljnih”, dogovor oko pet tačaka

Učesnici sastanka “Koalicije voljnih” koji je danas održan u Parizu razgovarali su sa predstavnicima Ukrajine o nizu bezbjednosnih i ekonomskih pitanja.

U nacrtu saopštenja sa sastanka navodi se da SAD pružaju obavještajnu i logističku pomoć prekidu vatre u Ukrajini.

“Sprovedeno je koordinirano vojno planiranje radi pripreme mjera za očuvanje bezbjednosti u vazduhu, na moru i na kopnu, kao i obnavljanje Oružanih snaga Ukrajine. Potvrdili smo da ove mjere za garantovanje bezbjednosti moraju biti strogo sprovedene na zahtjev Ukrajine nakon pouzdanog prekida neprijateljstava”, ističe se u nacrtu dokumenta, koji je podložan izmjenama.

Sastanku su prisustvovali britanski premijer Kir Starmer, poljski premijer Donald Tusk, generalni sekretar NATO Mark Rute i češki premijer Andrej Babiš, a sastanak je organizovao francuski predsjednik Emanuel Makron.

Jelisejska palata je prethodno saopštila da učesnici sastanka planiraju da se dogovore o pet tačaka.

“Prvo, to su uslovi prekida vatre, kako se on može posmatrati, pratiti i verifikovati bez raspoređivanja vojnika, budući da govorimo o kontaktnoj liniji dugoj 1.400 kilometara”, rekao je izvor iz francuskog predsjedništva.

On je naglasio da prisustvo vojnika na ovoj liniji nema smisla ni sa taktičke ni sa strateške tačke gledišta.

“Ali prije svega, važno je da mi kolektivno, Amerikanci, Evropljani i Ukrajinci, jasno razumijemo šta tačno treba da uradimo u slučaju kršenja primirja”, precizirao je izvor.

Jelisejska palata dodaje da, uz bezbjednosne garancije, dugoročna podrška Oružanim snagama Ukrajine i raspoređivanje multinacionalnih snaga radi zaštite Ukrajine u vazduhu, na moru i na kopnu, kao i za obuku i obnovu vojske, “ostaju ključni”.

Današnji rad se nastavlja na tehničkom i vojnom nivou u sjedištu Koalicije. Sastanak ima za cilj da demonstrira obnovljeno jedinstvo Evrope, Sjedinjenih Država i Ukrajine u pogledu dugoročnog mira i bezbjednosti.

Sjedinjene Američke Države će predstavljati specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof i zet predsjednika SAD Džared Kušner. Prisutan će biti i komandant Evropske komande SAD Aleksus Grinkevič.

Ambasador SAD pri NATO: Mirovni sporazum za Ukrajinu blizu finalizacije

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država pri NATO Metju Vitaker izjavio je da su saveznici blizu finalizacije okvira koji bi mogao da otvori put za mirovni dogovor sa Rusijom, a kako je naveo, pregovori o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu mogli bi uskoro doći do prelomne tačke.

“Ono što možemo očekivati je finalizacija nekoliko dogovora. Jedan od njih je ‘Koalicija voljnih’, koja uključuje oko 50 savezničkih zemalja, od kojih mnoge pripadaju NATO-u i koje će se složiti oko bezbjednosnog okvira za Ukrajinu”, rekao je Vitaker za Foks Njuz.

Američka administracija, dodao je, biće dio ove koalicije, ali i kao samostalna zemlja.

“Ovaj sporazum mogao bi da postavi temelje za finalni mirovni dogovor sa Rusijom. Zaista smo jako odmakli u procesu. Ovo je odličan razvoj događaja i možda smo na pragu postizanja mira”, rekao je Vitaker, ističući da Sjedinjene Američke Države nastavljaju naporno da rade kako bi se obezbijedio održiv mir.

Zelenski smijenio šefa ukrajinske službe bezbjednosti

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekonstruisao je rukovodstvo Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU), zamijenivši uticajnog Vasila Maljuka i imenovavo general-majora Jevgenija Hmaru za vršioca dužnosti šefa.

SBU se prvenstveno bavi unutrašnjom bezbjednošću i kontraobavještajnim radom, a od početka invazije Rusije 2022. godine, igrala je i istaknutu ulogu u atentatima i sabotažnim napadima duboko u Rusiji.

Maljuk, koji je vodio SBU od 2022. godine, stekao je reputaciju nadgledanja uspješnih operacija protiv Rusije i čišćenja SBU od navodnih ruskih dvostrukih agenata.

Zelenski i Makron razgovarali o jačanju ukrajinske odbrane i jačanju pozicije Kijeva

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je u Parizu razgovarao sa svojim francuskim kolegom Emanuelom Makronom o jačanju ukrajinske “odbrane od ruske agresije”. On je u svojoj objavi na mreži X takođe pozvao na diplomatsko rješenje za okončanje ukrajinskog sukoba.

Diplomacy and real assistance must go hand in hand. Russia does not stop its strikes against our country, and right now we need to bolster air defense to protect our people, our communities, and critical infrastructure. Every delivery of air defense missiles saves lives and… pic.twitter.com/r88yCU6TUF

— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) January 6, 2026

“Tokom našeg sastanka sa predsjednikom Makronom, upravo o tome smo razgovarali, o stvarnim mogućnostima Ukrajine da se suprotstavi ruskom terorizmu, našoj odbrani i podršci koja može ojačati naše pozicije u diplomatiji. Takođe smo vodili veoma sadržajnu diskusiju o diplomatiji i našim koracima”, napisao je u objavi Zelenski.

Dodao je da se danas u Parizu, na sastanku “koalicije voljnih”, kojem prisustvuju šefovi država, lideri međunarodnih organizacija, ministri i ambasadori, pripremaju “važni politički koraci”.

“Diplomatija i stvarna pomoć moraju ići ruku pod ruku”, napisao je Zelenski na X-u.

Predsjednik Ukrajine stigao je ranije u Pariz, gdje će učestvovati na sastanku “koalicije voljnih”, saopštio je portparol ukrajinskog predsjednika.

Rojters saznaje navode iz izjave Koalicije voljnih

U nacrtu izjave Koalicije voljnih navedeno je da su saveznici koji podržavaju Ukrajinu “spremni da se obavežu na sistem politički i pravno obavezujućih garancija koje će biti aktivirane čim primirje stupi na snagu”, a da garancije mogu da uključuju upotrebu vojske, obavještajnu i logističku podršku, kao i diplomatske incijative pa i usvajanje novih sankcija, prenosi Rojters.

Prema navodima agencije evropski saveznici bi se obavezali na politički i pravno obavezujuće garancije zaštite Ukrajine “u slučaju budućeg oružanog napada Rusije radi obnavljanja mira”.

“Ove obaveze mogu da uključuju upotrebu vojnih kapaciteta, obavještajne i logističke podrške, diplomatske inicijative i usvajanje dodatnih sankcija”, stoji u nacrtu.

Izjava će biti predložena na samitu u Jelisejskoj palati i još uvijek treba da bude odobrena.

Kijev: Napadnuto skladište nafte u ruskoj Lipeckoj oblasti i arsenal u Kostromi

Ukrajinske snage su dronovima dugog dometa napale skladište nafte u Lipeckoj oblasti Rusije, kao i arsenal raketa i municije u Kostromskoj oblasti, rekao je zvaničnik kijevske službe bezbjednosti SBU.

“U skladištu nafte izbio je požar, a u arsenalu su izbile snažne eksplozije”, dodao je zvaničnik.

Vitkof, Kušner i Zelenski stigli u Jelisejsku palatu

Specijalni izaslanik predsjednika Donalda Trampa Stiv Vitkof i njegov zet Džared Kušner stigli su u Jelisejsku palatu uoči sastanka “Koalicije voljnih” u Parizu.

Takođe, u Pariz je stigao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Ruska vojska pogodila skladište ukrajinskih dronova

Operativno-taktička avijacija, udarne bespilotne letjelice, raketne snage i artiljerija vojnih grupacija Oružanih snaga Rusije napale su skladišta bespilotnih letjelica velikog dometa“, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva odbrane.

Dodaje se da je posada helikoptera “mi-28NM” uništila kontrolni centar bespilotnih letjelica Oružanih snaga Ukrajine (UOS) u zoni specijalnih operacija. Ciljevi su pogođeni lakom višenamjenskom vođenom raketom (LMUR).

Gusev: Oborena bespilotna letjelica pala na željezničku prugu u Voronješkoj oblasti

U Voronješkoj oblasti, oboreni ukrajinski dron srušio se na željezničke pruge, što je izazvalo kašnjenja vozova, objavio je gubernator Aleksandar Gusev.

“Zbog pada oborenog drona na željezničke pruge, nekoliko vozova je kasnilo”, napisao je Gusev na Telegramu.

Prema njegovim riječima, usljed incidenta nije bilo civilnih žrtava. Štaviše, trenutno su u toku radovi na obnavljanju saobraćaja na prugama.

Gusev je takođe dodao da je ukrajinski napad prouzrokovao manju štetu na infrastrukturi.

Koliko bi Evropu koštao “zid od dronova” prema Rusiji

Rat u Ukrajini je pokazao da skupo tradicionalno oružje poput tenkova, topova i raketa može biti uništeno dronovima, koji koštaju samo dijelić njihove cijene. Zato Evropska unija razvija projekat “zida od dronova” koji bi zaštitio granicu sa Rusijom dugu 2.700 kilometara.

Rojters procjenjuje približne troškove koje bi EU morala da snosi u tu svrhu.

Akustični senzori “Sky Fortress”, koji se efikasno koriste u Ukrajini za praćenje karakterističnog zviždanja ruskih dronova, koštaju samo oko 1.000 dolara po komadu. Međutim, otkrivanje niskoletjećih “šaheda” zahtjeva radarske sisteme koji se razlikuju od onih koji se trenutno koriste za suprotstavljanje balističkim raketama.

Izvori iz odbrambene industrije rekli su za Breakingviews da bi svaki od ovih sistema mogao koštati stotine hiljada dolara.

Konsultantska firma “Alpine Eagle” procjenjuje da će Evropi biti potrebno 200 takvih sistema, odnosno po jedan na svakih 10 milja duž njene istočne granice. Sa 500.000 dolara po sistemu, ukupni troškovi bi iznosili 100 miliona dolara .

Štaviše, identifikacija dronova koji se približavaju u bilo kom vremenu zahtijeva takozvane elektrooptičke/infracrvene senzore – svaki košta desetine hiljada dolara.

Centar za strateške i međunarodne studije procjenjuje da bi za pokrivanje teritorije Poljske moglo biti potrebno 400 takvih senzora. Neophodno je ometati ruske elektromagnetne signale koji daljinski kontrolišu dronove: sistem “Atlas”, koji proizvodi ukrajinska kompanija “Kvertus”, košta 140 miliona dolara.

Jeftini presretači imaju domet od samo nekoliko kilometara. Evropi je takođe potreban veliki broj izviđačkih i dugometnih aviona. Ovo, zajedno sa pratećim troškovima osoblja za upravljanje cijelom ovom opremom, značajno će povećati troškove. Na primjer, dugometni presretač “Roadrunner” američke grupe “Anduril” košta nekoliko stotina hiljada dolara po jedinici.

Korišćenje “mamaca”

Polazna tačka za evropske vlade i vojske bila bi da daju prioritet lokacijama za raspoređivanje senzora za dronove i presretača. Ukrajina je, na primjer, koncentrisala svoje glavne odbrambene snage oko Kijeva. Evropski lideri bi mogli da slijede taj primjer i minimiziraju sopstvene troškove fokusirajući se na velike gradove, transportnu i energetsku infrastrukturu.

Malo obmane bi takođe moglo da pomogne. Vojni izvori su rekli za Breakingviews da je jedan od najboljih načina da se “zid od dronova” učini isplativim korišćenje mamaca. Evropa i NATO bi mogli da rasporede opremu za presretanje dronova u hiljadama mobilnih kontejnera za prevoz duž istočnog krila. Samo neki od njih bi zapravo sadržali oružje, ali Moskva bi možda morala da se ponaša kao da svi ili većina kontejnera sadrži opremu.

Posljednji dio slagalice koji nedostaje je odvraćanje. Države koje se graniče sa Rusijom moraju pokazati svoju spremnost i sposobnost da na vatru odgovore vatrom. Gomilanje krstarećih raketa poput “taurusa” kompanije MBDA moglo bi da riješi ovaj problem, čak i ako se vlade nadaju da ih nikada neće upotrijebiti.

Blumberg: Američke trupe u Ukrajini tema skupa u Parizu

Evropski lideri i američki zvaničnici nastoje da finalizuju bezbjednosti sporazum koji uključuje mogućnost prisustva američkih trupa na ukrajinskom tlu kako bi se osigurala održivost bilo kakvog mirovnog sporazuma.

Prema Blumberu izvori kažu da će se razgovori u Parizu u utorak fokusirati na to kako integrisati opcije koje je nedavno predložio Vašington sa planovima koje je razvila Koalicija voljnih.

Domaćin sastanka biće francuski predsjednik Emanuel Makron. Sjedinjene Države će predstavljati izaslanici predsjednika Donalda Trampa Stiv Vitkof i Džared Kušner. Prisustvovaće i britanski premijer Kir Starmer, drugi evropski lideri, generalni sekretar NATO-a Mark Rute i vrhovni komandant savezničkih snaga u Evropi Aleksus Grinkevič.

Još uvijek nije jasno kakvu će ulogu igrati američke trupe i gdje će biti raspoređene u slučaju mirovnog sporazuma sa Rusijom. Evropske zemlje su razgovarale o raspoređivanju multinacionalnih „snaga podrške“ u kojima će ukrajinska vojska predvoditi odbranu na prvoj liniji fronta.

“SAD su takođe spremne da pomognu u praćenju primirja, uključujući i pružanje obavještajnih informacija, rekli su izvori. Dronovi i sateliti će biti korišćeni za otkrivanje kršenja.”

Ruski napadi na tri regiona, ubijene tri osobe, ranjeno sedam

U proteklih 24 sata, tri osobe su poginule, a sedam je povrijeđeno u ruskom granatiranju u Hersonskoj, Zaporoškoj i Donjeckoj oblasti, saopštile su lokalne vlasti.

U Hersonskoj oblasti jedna osoba je poginula, a sedam drugih, uključujući dijete, je povrijeđeno usljed napada dronova, iz vazduha i artiljerije.

Više od dvadeset naselja je bilo pod vatrom, uključujući Antonivku, Sadovo, Molodižnje, Pridnjeprovske, Bilozerku i Herson.

Ruske snage su oštetili tri solitera, dvije privatne kuće, benzinsku pumpu i upravnu zgradu. Dvanaest ljudi je takođe evakuisano iz oslobođenih zajednica u regionu.

U Zaporožju, ruske trupe su izvele 856 udara na 29 naselja. U napadu na Zaporožje je poginuo muškarac. Rusi su koristili avione, dronove, višecjevne raketne sisteme i artiljeriju.

Bilo je 30 izvještaja o šteti na kućama i automobilima, navele su vlasti tih oblasti.

Ukrajina neutralisala većinu ruskih dronova

Snage protivvazdušne odbrane neutralisale su 53 od 61 drona koje su Rusi lansirali na Ukrajinu, saopštilo je Vazduhoplovstvo te države.

Vitkof i Kušner na pregovorima u Parizu

Specijalni izaslanik predsednika Donalda Trampa Stiva Vitkofa i Trampovzet i preduzetnik Džared Kušner predstavlja Sjedinjene Američke Države na pregovorima o Ukrajini u Parizu koji su zakazani za danas, rekao je predstavnik Bijele kuće za Rojters.

Kijev će, zajedno sa partnerima iz “koalicije voljnih”, finalizovati dokument o bezbjednosnim garancijama tokom sastanka u Parizu koji se održava na poziv francuskog predsjednika Emanuela Makrona.

Taj dokument će postati osnova za dalje pregovore sa Trampom.

Na sastanku u Parizu učestvovaće generalni sekretar NATO-a Mark Rute i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Ruske snage oborile 129 ukrajinskih dronova, dvije osobe povrijeđene

Ruski sistemi protivvazdušne odbrane uništili su tokom noći 129 ukrajinskih dronova iznad ruskih regiona, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

“Između 23 časova po moskovskom vremenu 5. januara i 7 časova po moskovskom vremenu 6. januara, sistemi protivvazdušne odbrane presreli su i uništili 129 ukrajinskih bespilotnih letjelica”, navodi se u saopštenju.

U međuvremenu, načelnik Brjanske oblasti Aleksandar Bogomaz izjavio je da su dva vozača poljoprivrednog preduzeća ranjena u napadu drona samoubice na automobil i kamion za prevoz stočne hrane u Sevskom okrugu Brjanske oblasti.

Kako je naveo, oni su hospitalizovani.

Djelovi ukrajinskog drona izazvali su požar u industrijskom objektu u Lipeckoj oblasti Rusije, a zasad izvještaja o žrtvama nema, objavio je tamošnji načelnik Igor Artamonov na Telegramu.

Artamonov je naveo da je požar izbio u Usmanskom okrugu i da službe za hitne slučajeve rade na licu mjesta.

Ko je novi šef kabineta Zelenskog?

Po odluci Zelenskog, Kabinet predsjednika vodiće dosadašnji šef vojne obavještajne službe Kirilo Budanov. Uprkos prirodi svog dosadašnjeg posla, on je poznat i u Ukrajini i u inostranstvu, piše Dojče vele DW.

Volodimir Zelenski imenovao je general-pukovnika Kirila Budanova za novog šefa Kancelarije predsjednika Ukrajine. Time šef ukrajinske vojne obavještajne službe zauzima jedno od mjesta koje je ostalo upražnjeno nakon korupcionaškog skandala u najvišim krugovima vlasti u Kijevu. Njegov prethodnik Andrij Jermak podnio je ostavku još krajem novembra 2025.

<<<Ko je novi šef kabineta Zelenskog?<<<

Šta se dešavalo juče

Ukrajinske vlasti tvrde da je ruska vojska usmrtila dvije osobe i pogodila bolnicu u napadu na Kijev i Kijevsku oblast.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski imenovao je bivšu zamjenicu premijera Kanade Kristiju Friland za svoju savjetnicu za ekonomski razvoj, ističući njeno iskustvo u privlačenju investicija i sprovođenju ekonomskih reformi.

Marija Zaharova, portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova, povodom Frilandinog imenovanja navela da je ukrajinsko predsjedništvo već dugo utočište za neonaciste i podsjetila da je ona unuka nacističkog kolaboracioniste Mihaila Homjaka, koji je, kako navodi, bio “pravi portparol propagande Trećeg rajha”, čije su aktivnosti nadgledale nacističke obavještajne službe.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da je Turska jedina zemlja koja može direktno da razgovara i sa Vladimirom Putinom i sa Volodimirom Zelenskim, liderima Rusije i Ukrajine, zbog čega, kako smatra, ostaje mogući domaćin budućih mirovnih pregovora i podrška nadzoru primirja.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha izjavio je Moskva gađanjem američkih preduzeća u Ukrajini pokazuje “potpuno nepoštovanje” Rusije i predsjednika Vladimira Putina prema mirovnim naporima koje predvode SAD.