Kako su protesti u Moski pokazali dublje probleme u Rusiji?

Više od hiljadu ljudi uhapšeno je na ulicama Moskve, na protestu koji je održan uprkos upozorenju gradskih vlasti da protesti nemaju odobrenje; protesti na ulicama Moskve označeni kao jedna od najvećih akcija protiv pristalica opozicije u posljednje vrijeme.

Nezadovoljni odlukom izborne komisije koja je onemogućila opozicionim kandidatima da se uključe u utrku za lokalne izbore u Moskvi, ali i zbog načina rada sadašnje gradske vlade koju podupire zvanični Kremlj, hiljade ljudi protestvovalo je na ulicama glavnog grada Rusije, između ostalog, pozivajući predsjednika da odstupi s vlasti, što nikako nije namjera Vladimiru Putinu koji traži načina kako da ostane na vlasti i nakon isteka mandata 2024. godine, pišu svjetski mediji.

Najveći broj hapšenja u ovoj deceniji

Lokalni, nekada toliko važni, izbori za moskovsko gradsko vijeće uzdrmali su rusku političku scenu, ocjenjuje agencija AP navodeći kako je ruska policija u subotu žestoko i nasilno razbila demonstrante u centralnoj Moskvi. Uhapšeno je više od 1.000 ljudi koji su protestovali zbog isključenja opozicionih kandidata sa lista za lokalne izbore koji su najavljeni za 8. septembar.

Pored hapšenja uglavnom mlađih demonstranata, već prije protesta uhapšeno je i nekoliko opozicionih aktivista koji su željeli da se kandiduju za gradsko vijeće. Aleksej Navaljni, najistaknutija ruska opoziciona ličnost, osuđen je prošle sedmice na 30 dana zatvora zbog pozivanja na proteste bez dozvole, odnosno miting koji vlast nije odobrila. Navaljni je u nedjelju iz pritvora odveden u bolnicu, zbog, kako je navedeno, “iznenadne alergijske reakcije”.

Državne novinske agencije TASS i RIA-Novosti prenijele su informacije iz policije da je tokom protesta u subotu, na kojima je, kako tvrde, bilo oko 3,500 ljudi i koji su trajali više od sedam sati, uhapšeno 1074 demonstranta. S druge strane, kako prenosi AP, ruska monitoring grupa tvrdi da je gotovo 1.400 ljudi uhapšeno u nasilnom policijskom napadu na opozicioni protest u Moskvi, dodajući da je to najveći broj hapšenja na skupu u ruskoj prijestonici ove decenije.

OVD-Info, organizacija koja prati policijska hapšenja od 2011. godine, kaže da je broj pritvora od subotnjeg protesta dostigao 1.373 do rane nedjelje. Ogromna većina ljudi ubrzo je puštena na slobodu, ali je 150 ostalo u pritvoru, izjavili su u nedjelju OVD-Info i grupa za pravnu pomoć.

Policija je na kraju rastjerala demonstrante s područja u blizini gradonačelnikove kancelarije. Ali, kako navodi agencija, mnogi demonstranti su se ponovo okupili na obližnjem trgu, gdje su počela nova hapšenja i udaranje demonstranata.

Odluka izbornih vlasti da zabrani nekim opozicionim kandidatima da se kandiduju zbog navodno nedovoljno prikupljenih potpisa u svojim peticijama za nominacije već je pokrenula višednevne demonstracije čak i prije sukoba u Moskvi u subotu. Gradsko vijeće, koje ima 45 mjesta i petogodišnji mandat, odgovorno je za veliki gradski budžet i sada ga kontroliše prokremaljska stranka Jedinstvena Rusija, ukazuje AP.

Zahtjevi za fer konkurenciju

Subotnji događaji su pokazali kako kritičari Kremlja, posebno mlađi ljudi, i dalje namjeravaju vršiti pritisak na ruski čvrsto orkestriran politički sistem da se otvori konkurenciji, ocjenjuje Rojters ističući da su protesti proteklog vikenda bili jedni od najodlučnijih u skorije vrijeme.

Parole “Rusija bez Putina” i “Putinova ostavka” odjekivale su kroz centralnu Moskvu, dok su policajci odbijali pendrecima demonstrante, od kojih su mnogi grubo zatvarani. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, Putinov saveznik, prethodno je upozorio da će vlasti odlučno djelovati protiv rizika “ozbiljnih provokacija”.

Ankete javnog mnijenja u prošlosti su pokazale da Navaljni, advokat i aktivista za borbu protiv korupcije, nije uživao veliku podršku. Međutim, njegove pristalice tvrde da je osvojio skoro trećinu glasova u utrci za gradonačelnika u Moskvi 2013. i da bi njegov pokret mogao i napredovati u ruskom glavnom gradu ako bi mu se dozvolilo fer takmičenje za vlast.

Iako Putina još uvijek podržava veliki broj ljudi, preko 60 posto, ipak je njegov rejting niži u odnosu na prethodni period, najviše zbog nezadovoljstva zbog pada prihoda.

Moćna poruka drugim regionima

S padom Putinovog rejtinga i popularnosti njegove stranke Jedinstvena Rusija, skandiranje masa u glavnom gradu može poslati veoma snažnu poruku drugim regijama koje se također spremaju za održavanje lokalnih izbora, napisao je Oleg Blodirev, BBC-jev dopisnik iz Moskve.

Pitanje je da li bi ljutnja zbog toga što je zabranjena nominacija kandidatu – čak i za gradske izbore na nižim nivou – potakla Moskovljane na veće, održivije načine izražavanja neslaganja. Uostalom, ima mnogo stanovnika koji reaguju na zabrinutost javnosti i nisu zadovoljni načinom na koji vlada i upravlja gradom gradonačelnik Sobjanin. Svakako, potencijalni kandidati, od kojih su većina iskusni antiputinovi aktivisti, nadaju se da će se ogorčenje javnosti zadržati. Upravo zbog toga, rukovodioci politike u Kremlju očajnički žele da uguše proteste, ocjenjuje Boldirev.

BBC dodaje da je izborna komisija u Moskvi diskvalifikovala oko 30 ljudi, tvrdeći da oni nisu uspjeli prikupiti dovoljno valjanih potpisa kako bi se kandidovali za lokalne izbore. Naime, od kandidata je zatraženo da prikupe 5000 potpisa. Ovaj limit je još teže uskladiti, jer potpis, prema riječima demokratskog aktiviste Vladimira Kara-Murza “znači dobrovoljno davanje ličnih podataka za vladinu bazu podataka pristalica opozicije”.

Mnogi kandidati su, kako navodi BBC, uspjeli da dosegnu prag, ali izborna komisija je donijela odluku da neki potpisi ne ispunjavaju uslove – da su nejasni ili da su dostavljene adrese nepotpune, te je kandidatima zabranjeno sudjelovanje.

Reagujući na odluku izborne komisije, kandidat za izbore za Gradsko vijeće, opozicioni lider Dmitrij Gudkov izjavio je da je vijeće “umrlo pod Putinom” i da je posljednja iluzija o mogućnosti legalnog učešća u politici nestala.

BBC dodaje da je na dan sukoba između moskovske policije i demonstranata Vladimir Putin bio na putu za Baltičko more gdje je trebao zaroniti u podmornici. “Na Zemlji ima mnogo problema, a kako se umanjila njihova moć neki trebaju ići gore a neki moraju duboko dolje”, rekao je on.​

Putinovi problemi

Ključno pitanje današnje ruske politike je da li Putin može zadržati vlast nakon 2024. godine, kada njegov tekući mandat istekne, naročito jer je sve manje Putinu privlačnih opcija za produženje njegove vladavine izvan ustavnih ograničenja, napisao je Leonid Beršidski, kolumnista Blumberga.

Naravno, ustavna ograničenja u Rusiji nisu ono što su na drugim mjestima. Kremlj kontroliše ruski parlament u mjeri u kojoj je moguće promijeniti ustav u bilo kom trenutku, čineći Putina doživotnim predsjednikom. Međutim, ta “nuklearna opcija” predstavlja anatemu za Putina, koji uprkos upornim izbornim namještanjima u njegovu korist insistira na demokratskom legitimitetu kao temelju njegove vladavine.

Jedan od mogućih scenarija je – verzija onoga što je Putin učinio 2008. godine, ostavljajući pouzdanog saveznika, Dmitrija Medvedeva, da se kandiduje za predsjednika, a da on bude premijer kako bi izašao iz predsjedničkog mandata što zahtijeva ustav.

No, razlika je u tome što 2019. godine Putin, oslabljen lošim ekonomskim rezultatima i rastućim problemima u kontrolisanju aparata za srpovođenje zakona, može imati poteškoća da povjeruje bilo kome iz svog bliskog krugu u mjeri u kojoj je imao povjerenja u Medvedeva 2008. godine, konstatuje Beršidski.

Budući da nema pouzdane staze za više ili manje legitimno proširenje njegove moći za pet godina, Putin će eventualno možda odbaciti svoje protivljenje promjeni ustava. Ali, ako to ne učini, Rusija može, po prvi put od 1996. godine, biti svjedok stvarne političke konkurencije na najvišem nivou. To je uzbudljiva perspektiva, makar samo zato što narodni protesti protiv korupcije i nepravde mogu dovesti do pojave novih lidera koji su u stanju da primjene nova pravila angažovanja u Kremlju, ocjenjuje Blumbergov kolumnista.