“Seks umjesto Fejsbuka, ljubav umjesto lajkovanja, ples umjesto tvitovanja”, ovaj provokativni slogan Radikalnog fronta protiv pametnih telefona (RASF) sve češće se pojavljuje na transparentima, flajerima i naljepnicama širom Berlina, Pariza, Londona, a sada i Brisela. Sada je pokrenuo raspravu o digitalnoj zavisnosti u 2026., piše The Brussels Times.
Dok manifest RASF-a pametne telefone naziva “otrovom” za naš društveni život i ubicom kreativnosti, stvarnost na terenu je nijansiranija, piše taj medij.
Brisel je postao najnovije poprište borbe za očuvanje prisutnosti u sve virtuelnijem svijetu, od psihologa koji ove uređaje vide kao savremenu nužnost, do mladih koji prelaze na “glupe telefone” poput Nokije 3310 kako bi povratili fokus.
“Svijet se promijenio. Digitalni mediji transformišu naše živote dublje nego bilo koja druga inovacija u proteklom vijeku. Pametni telefoni prodrli su u najudaljenije djelove naših života i okrenuli naglavačke mnoge oblasti naše svakodnevice“, navodi RASF u svom manifestu.
RASF je nastao u Njemačkoj, sa ciljem da dovede u pitanje prisustvo digitalnih medija i pametnih telefona u našem svakodnevnom životu. Grupa tvrdi da ovakvi oblici zabave i povezivanja zapravo truju naš društveni život, čine nas manje povezanima i podložnijima tome da ostanemo zatvoreni u sopstvenim digitalnim uglovima.
Telefoni nas, takođe, čine manje kreativnima jer smo stalno zabavljeni, zbog čega prestajemo da stvaramo nove ideje ili razmišljamo na složeniji način. Ali da li je 2026. zaista moguće živjeti oflajn? Ili su pametni telefoni nesumnjivo tu da ostanu?
Stav stručnjaka o mjestu pametnih telefona u našem društvu
“Bio bih oprezan sa predstavljanjem same upotrebe pametnih telefona kao nečega što je samo po sebi štetno. Ključno pitanje nije uređaj, već način na koji se koristi, a u današnjem društvu taj ‘način’ često podrazumijeva provođenje velike količine vremena na društvenim mrežama, posebno među mladima, iako se pametni telefoni koriste i za mnoge druge aktivnosti“, rekao je Martin Van Hel docent psihologije na Slobodnom univerzitetu u Briselu (VUB).
Van Hel pametne telefone vidi kao nužnost našeg vremena i ne smatra da će oni nestati. Ipak, vjeruje da prekomjerna upotreba može biti štetna za pojedine osobe, posebno kada je riječ o društvenim mrežama. Dodao je i da pretjerana upotreba može da utiče na san i na način na koji se ljudi ponašaju jedni prema drugima uživo.
Uprkos štetnim efektima koje pametni telefoni mogu imati, Van Heel ne podržava u potpunosti pokrete poput RASF-a.
“Bio bih oprezan sa predstavljanjem samih pametnih telefona kao problema. Time se rizikuje pretjerano pojednostavljivanje onoga što je zapravo mnogo složenije pitanje, a pažnja se može skrenuti sa osnovnih faktora kao što su dizajn platformi, društveni pritisci ili širi izazovi u vezi sa mentalnim zdravljem“, naveo je on.
Van Heel takođe smatra da je EU znatno ispred drugih regiona kada je riječ o regulaciji digitalnih platformi, navodeći Akt o digitalnim uslugama kao dobar primjer, jer korisnicima interneta u EU daje više prava na internetu.
