Ovo su ljudi koji odlučuju u Evropi

Evropski parlament je odobrio novi tim predstojeće predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.

<<<Evropski parlament potvrdio mandat nove Evropske komisije<<<

Poslanici Evropskog parlamenta potvrdili su novu komisiju i to sa 461 glasova za i 157 protiv. Bilo je 89 uzdržanih.

Novi tim će preuzeti kabinet prvog decembra, sa mjesec dana zakašnjenja u odnosu na prvobitno planiran termin.

Fon der Lajen, prva žena koja će predsjedavati Evropskom komisijom, izjavila je da će njen tim “pružiti Evropi novi start”, usredsrijedivši se na klimatske promjene.

Za potvrdu izbora kandidata bila je neophodna prosta većina na glasanju u Evropskom parlamentu u Strazburu.

Fon der Lajen, nekadašnja njemačka ministarka odbrane i bliska saradnica kancelarke Angele Markel, zaklela se da će oformiti tim koji će voditi najvažniju instituciju Evropske unije, sastavljen od jednakog broja muških i ženskih članova.

Na njenoj listi od 27 članova za odlučujućim stolom našlo se 12 žena – uključujući i nju – i to nekoliko nedjelja nakon što je Evropski parlament odložio glasanje jer su pojedini poslanici bili nezadovoljni nekim od kandidata za komesare.

Britanija nema svog komesara. Premijer Velike Britanije Boris Džonson odlučio da ne nominuje kandidata, iako Britanija još uvijek nije napustila uniju, a EU je od tada pokrenula pravni postupak.

Tijeri Breton (Francuska): Unutrašnje tržište i usluga

“Rasprodao sam sve akcije”, izjavio je bivši direktor francuskog tehnološkog giganta Atos, kada su članovi Evropskog parlamenta ranije ovog mjeseca doveli u pitanje sukob interesa.

Ovaj 64-godišnjak je bio drugi kandidat Francuske za tim Fon der Lejen, nakon što je Silvija Gular, Makronova lična favoritkinja, odbijena.

Margarete Vestager (Danska): Potpredsjednica – koja će kooridinisati poslove oko digitalne agende

Veliko ime u Danskoj politici, nekadašnja ministarka ekonomije i unutrašnjih poslova.

Vestager je provela pet godina kao komesarka za konkurenciju, vodeći istrage protiv monopola na tržištu koje su rezultirale velikim kaznama za američke tehnološke gigante Gugl i Epl.

Već je zadobila pažnju američkog predsjednika Donalda Trampa.

“Ona žena zadužena za vaš porez, ona baš mrzi Ameriku”, navodno je rekao Tramp njenom prethodniku Žan-Klod Junkeru.

Oliver Varhelji (Mađarska): Komesar za susjedstvo i proširenje

Varhelji je dobio zeleno svjetlo tek prošle nedjelje – potez koji premijer Mađarske Viktor Orban predstavlja kao “najveći diplomatski uspijeh” države u posljednjoj deceniji.

Mađarska je proteklih godina imala sukob sa EU oko zakona o migraciji – donijevši nekoliko zakona koji se kose sa principima EU.

Orban je izjavio da Mađari sada mogu da “povećaju uticaj na evropsku politiku” u oblastima poput migracije kroz balkanske zemlje kandidatkinje za ulazak u EU.

Varhelji insistira da neće primati naređenja iz Budimpešte.

Dubravka Šuica (Hrvatska): Potpredsjednica za demokratiju i demografiju

Šuica je poslanica Evropskog parlamenta otkako je Hrvatska postala članica 2013. godine i zarekla se da će koristiti njenu poziciju kako bi se suočavala sa demografskim izazovima, koje je opisala kao “razlog zbog kojeg neki ljudi gube vjeru u demokratiju”.

Bivša gradonačelnica Dubrovnika – prva žena koja je preuzela tu ulogu – takođe je rekla da će se posvetiti “vladavini prava i transparentnosti”.

Međutim, Šuica se našla na udaru zbog nedostatka transparentnosti kada je riječ o njenom ličnom bogatstvu.

“Da li možete da otkrijete kako ste zaradili više od pet miliona eura?”, upitana je na saslušanju.

Rekla je kako ta cifra uključuje zaradu njenog supruga, koji je imao veliku platu, radeći kao morski kapetan i da je sve “jasno i transparentno”.

Frans Timermans (Holandija): Potpredsjednik za Evropski Zeleni sporazum

Političar lijevog centra pokazao je spremnost da se uhvati u koštac sa klimatskom krizom, trudeći se da progura zabranu upotrebe plastičnih slamčica.

Ovaj 58-godišnji poliglota dočekan je ovacijama kada je ranije ovog mjeseca predložio “ključnu ulogu” za vodonik u Evropi.

Takođe je vodio pregovore između EU i Turske 2016. godine, kako bi se smanjio upliv migranata i upozoravao je na rizik od nacionalizma.

Margaritis Shinas (Grčka): Potpredsjednik za promovisanje evropskog načina života

Nova uloga daje Shinasu nadzor nad migracijom, bezbjednošću, zapošljavanjem i obrazovanjem.

Prema riječima grčkog premijera Kirjakosa Micotakisa, Shinina dva glavna prioriteta su reforma sistema azila EU i pojačana granična kontrola.

Juta Urpilainen (Finska): Međunarodno partnerstvo

Urpilainen, prva žena koja se našla na čelu Finske Socijal-demokratske partije 2008. godine, kaže da rodna jednakost mora da bude glavni prioritet za sve postojeće i predstojeće evropske programe.

Obraćajući se članovima Evropskog parlamenta u oktobru, ova 44-godišnja političarka opisala je EU agendu za ciljeve održivog razvoja za 2030. godinu kao “zlatnu priliku” za Evropu da predvodi misiju iskorijenjivanja siromaštva širom svijeta.

Fil Hogan (Irska): Trgovina

Hogan – koga mnogi znaju kao “Velikog Fila” – postao je glavna figura u trgovinskim pregovorima sa EU.

Ali, iako nije jasno ko će voditi buduće pregovore na strani Velike Britanije, Hogan je podrugljivo govorio o Džonsonu i njegovom pristupu Brekitu.

Ilva Johanson (Švedska): Unutrašnji poslovi

Nedavno je poslanicima rekla da će jedan od njenih glavnih zadataka unovoj ulozi biti predlaganje novog dogovora o migraciji i azilu, koji bi omogućio legalne i sigurne puteve za migrante.

Od priliva migranata i izbjeglica u periodu između 2015. i 2016. godine, zemlje EU imaju poteškoća oko dogovora za način za primanje ljudi.

“Teško je, ali neuspjeh ne postoji kao opcija”, rekla je 55-godišnja političarka u oktobru.

Ko je još na listi?

Johanes Han (Austrija), Budžet i administracija; Didije Rejnders (Belgija) – komesar za pravdu; Marija Gabrijel (Bugarska) – komesarka za inovacije i mlade; Stela Kiriakides (Kipar) – komesarka za zdravstvo; Vera Jurova (Češka) – potpredsednica za vrednosti i transparentnost; Kadri Simson (Estonija) – komesarka za energetiku; Paolo Đentiloni (Italija) – komesar za ekonomiju; Valdis Dombrovskis (Letonija) – izvršni potpredsjednik koji će koordinisati rad na ekonomiji koja radi za ljude; Virginijus Sinkevičius (Litvanija) – komesar za životnu sredinu, okeane i ribarstvo; Nikolas Šmit (Luksemburg) – komesar za radna mjesta i socijalna prava;Helena Dali (Malta) – komesarka za ravnopravnost; Januš Vojćehovski (Poljska) – komesar za poljoprivredu; Eliza Fereira (Portugalija) – komesarka za koheziju i reforme; Adina Valean (Rumunija) – komesarka za transport; Maroš Šefčovič (Slovačka) – zadužen za međuinstitucionalne odnose i predviđanje; Janez Lenarčič (Slovenija) – komesar za upravljanje krizama;