“Nivo prijetnje u sajber-prostoru ostaje konstantno visok“, kaže ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (CSU), političar zadužen za bezbjednost u Njemačkoj. Povod za to njegovo upozorenje je Izvještaj o sajber-kriminalu za 2025. godinu, koji je u utorak (12. maj) u Berlinu objavila Savezna kriminalistička policija (BKA).
Preko 900 sajber-napada dnevno
Potpredsjednica BKA Martina Link takođe ocjenjuje da su nalazi tog izvještaja alarmantni. Ona procjenjuje finansijsku štetu na približno 202 milijarde eura. To odgovara otprilike 4,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Primarne mete tih napada su preduzeća, vladine agencije i kritična infrastruktura poput elektrana ili bolnica.
Ukupan broj napada koje je zvanično registrovala policija – od zlonamjernog softvera tajno implantiranog na računare, pa do krađe podataka i pražnjenja bankovnih računa – iznosio je 334.000. To je u prosjeku više od 900 napada dnevno. Njemačka je posebno unosna meta za sajber-kriminalce, jer, uprkos krizi, to je i dalje treća najveća nacionalna ekonomija na svijetu.
Napadi skoro uvijek iz inostranstva
Dvije trećine tih zločina počinjeno je iz inostranstva ili sa lokacija koje se nisu mogle definitivno identifikovati.
“Ti napadi su uvijek prekogranični, skoro uvijek su međunarodni“, naglašava potpredsjednica BKA, Link. Kao i ministar unutrašnjih poslova, i ona smatra da je brzi napredak vještačke inteligencije (VI) najveći izazov.
Čak i pojedinci koji nisu stručni brzo mogu da steknu specifične sposobnosti koristeći VI, kaže Dobrint.
“Jezički kapaciteti vještačke inteligencije omogućavaju istovremeno djelovanje u veoma različitim regionima svijeta, jer ona može da generiše besprekoran tekst na različitim jezicima.“ Rezultat su veb-stranice ili imejlovi koji djeluju autentično, a koje sajber-kriminalci koriste da namame svoje žrtve na lažni trag.
Ministar Dobrint: “Nismo bespomoćni“
Uprkos sve većim opasnostima, ministar Aleksander Dobrint ostaje uvjeren u borbu protiv sajber-kriminala.
“Nismo bespomoćni“, poručuje i ujedno kao dokaz ističe uspešnu saradnju sa drugim zemljama. Kao glavni dokaz služi mu veliki udar protiv međunarodno umreženih sajber-kriminalaca – nazvan “Operacija Kraj igre 2.0“ (Operation Endgame 2.0). U toj akciji vlasti iz sedam zemalja uspješno su udružile snage kako bi neutralisale jedan od najopasnijih zlonamjernih programa koji postoje.
Njemačka je u toj operaciji sarađivala sa Danskom, Francuskom, Velikom Britanijom, Kanadom, Holandijom i SAD. Pored toga, bili su uključeni i policijski i pravosudni organi Evropske unije. Izdate su međunarodne potjernice za oko 20 osumnjičenih, od kojih većina potiče iz Rusije.
Više ovlašćenja za BKA?
“Naše uspješne mjere protiv sajber-kriminala pokazuju da je policijska akcija efikasna – međutim, one ne smiju da stvore lažni osjećaj sigurnosti u vezi sa veoma dinamičnim pejzažom prijetnji u sajber-prostoru“, upozorava potpredsjednica BKA, Link. Njena agencija je trenutno ovlašćena samo da istražuje zločine, ali joj nedostaju ovlašćenja da preduzima preventivne mjere protiv neposrednih prijetnji.
“Da se izrazimo pomalo cinično: moramo da sačekamo dok se šteta ne počini – dok ’dijete ne upadne u bunar’ – prije nego što možemo zaista da preduzmemo akciju.“
Ministar unutrašnjih poslova Dobrint namjerava da to promijeni što je prije moguće. U tom cilju, savezna vlada će uskoro u Bundestagu podnijeti zakonski predlog kako bi se uspostavio neophodan pravni okvir za aktivnu sajber-odbranu. “Naš cilj je da poremetimo i uništimo infrastrukturu napadača. To znači: dobijanje pristupa njihovim digitalnim sistemima.“
Ravnopravni s počiniocima?
Štaviše, Dobrint se zalaže za sveobuhvatno zadržavanje IP-adresa računara i za implementaciju automatizovanih mogućnosti analize podataka. Država ne smije ostati samo posmatrač u digitalnom svijetu, tvrdi ministar unutrašnjih poslova, opravdavajući tako svoje dalekosežne zahtjeve. Cilj je, kako naglašava, da se osigura da vlasti budu tehnički i pravno opremljene da djeluju ravnopravno sa počiniocima – i da uzvrate udarac.
Ali Dobrintovi planovi već dugo su kontroverzni. “Savezna vlada uvodi masovni nadzor na mala vrata“, kritikovala je poslanica Ljevice, Klara Binger, nacrt predloga o zadržavanju IP-adresa koji je izašao na vidjelo u aprilu. Binger, koja je među poslanicima te opozicione stranke u Bundestagu zadužena za unutrašnju politiku, opisala je to kao “frontalni napad na osnovna digitalna prava preko 80 miliona ljudi“.
