Šta je GRU, ruska obavještajna služba koja utjeruje strah u kosti?

Prethodnih dana iz svijeta su stizale ozbiljne optužbe na račun Rusije, odnosno njene tajne obavještajne službe GRU.

Ta služba, naime, optužena je da izvodi hakerske napade velikih razmjera, uključujući i nedavni pokušaj upada u kompjuterski sistem svjetske Organizacije za zabranu korišćenja hemijskog oružja. Takođe, za dvojicu Rusa koji su identifikovani kao osumnjičeni za trovanje bivšeg ruskog agenta Sergeja Skripalja i njegove kćerke, kaže se da su pripadnici GRU.

Šta je u stvari GRU?

Riječ je o Glavnoj obavještajnoj upravi glavnog štaba oružanih snaga Ruske Federacije ili jednostavno rečeno – ruska vojna obavještajna agencija, navodi “Index.hr”.

GRU je jedna od tri ruske špijunske agencije, a druge dvije su Savezna služba sigurnosti (FSB) i Spoljna obavještajna služba (SVR). Iako je i dalje poznata kao GRU, agencija je još 2010. promijenila naziv i zvanično se zove Glavna uprava.

Šef GRU-a je Igor Korobov i on odgovara načelniku glavnog štaba Valeriju Gerasimovu i ruskom ministru odbrane Sergeju Šojguu. To je otprilike sve što se zvanično zna. Struktura agencije, broj agenata i finansije su državna tajna.

Čime se bavi?

GRU ima široku špijunsku mrežu u inostranstvu. Njene visoko obučene specijalne snage borile su se u različitim sukobima, među kojima i u Avganistanu i Čečeniji. Amblem im je crni slijepi miš koji leti iznad Zemlje.

Posljednjih godina ta je vojna obavještajna agencija postala ozloglašena zbog svoje povezanosti sa, malo je reći kontroverznim, ruskim akcijama u inostrantvu.

U četvrtak je Holandija objavila da je spriječila hakerski napad GRU-a na Organizaciju za zabranu korišćenja hemijskog oružja. Uslijedile su optužbe i iz Britanije i Australije, koje su optužile GRU za sprovođenje niza velikih hakerskih napada posljednjih godina po naređenju Kremlja – uključujući onaj u kom je meta bila američka Demokratska stranka tokom predsjedničke kampanje 2016. godine.

U SAD je američki posebni tužilac Robert Miler optužio 12 činovnika, među kojima su i oni iz GRU-a, za miješanje u američke izbore u kojima je pobijedio Donald Tramp.

Takođe, grupa istraživačkih novinara pod nazivom “Belingket” povezala je rušenje malezijskog putničkog aviona iznad Ukrajine s leta MH17 sa agentom GRU-a za kog kažu da je “nadgledao nabavu i transport oružja”.

Agencija se takođe povezuje i s pokušajem rušenja crnogorske vlade uoči parlamentarnih izbora 2016. godine, a vjeruje se i da agenti GRU-a savjetuju sirijsku vojsku i pobunjenike u istočnoj Ukrajini.

A da li GRU ubija izdajnike?

Godine 2010. ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da ruske specijalne službe ne ubijaju izdajnike nego da se oni ubijaju međusobno. Priznao je tada da su sovjetske snage nekada slale ubice kako bi se riješile neprijatelja, ali je naglasio da moderna Rusija to više ne radi.

“Takve službe su ukinute”, kazao je on.

Opisujući nedavno Skripalja kao “đubre”, Putin je ponovo odbacio tvrdnje da je Moskva napala tog bivšeg dvostrukog agenta.

“Tamo niko nije morao trovati nikoga”, misleći na Britaniju.

Ranije ove godine bivši šef GRU-a Fjodor Ladjigin takođe je odbacio upletenost svoje agencije u slučajeve ubijanja.

“Ruska obavještajna struktura u kojoj sam imao čast da služim puno godina… nikada, ponavljam nikada, nije radila takve podle, glupe stvari”, rekao je Putin ruskoj televiziji.

Međutim, nekoliko visoko pozicioniranih agenata GRU-a prebjeglo je ranijih godina na Zapad. Vladimir Rezun, koji je prebjegao sedamdesetih godina prošlog vijeka, napisao je i knjigu, koja je dijelom njegova autobiografija, pod pseudonimom Viktor Suvorov. Knjiga je nazvana “Akvarijum”, što je nadimak sjedišta GRU-a u Moskvi.

“Kakve vrste ribe tamo plivaju?” upitao je on svog šefa u knjizi.

“Samo jedna vrsta – pirane”, bio je odgovor.