Gotovo petina stalno zaposlenih koji u Njemačkoj njeguju bolesne, stare, nemoćne i invalidne osobe ima strano državljanstvo, objavila je danas njemačka Agencija za zapošljavanje, povodom Dana njegovatelja i medinskih sestara, 12. maja, prenosi Beta.
U Njemačkoj oko milion i 760.000 zaposlenih svakodnevno sa punim ili skraćenim radnim vremenom njeguju nemoćne osobe u bolnicama, ambulantno ili stacionarno, što je porast u toj profesiji od 22 odsto u protekloj deceniji.
Od ukupnog broja 734.000 radi u bolnicama i klinikama, a 843.000 ljude njeguje stacionarno, odnosno u njihovim domovima. Usljed rastuće potrebe za njegovateljima, sve je više i ljudi sa stranim državljanstvom, i njihov broj sada iznosi oko 353.000, odnosno dvadesetak odsto. Udio je veći u kućnoj njezi.
Procentualno, stranaca je u toj pofesiji najviše iz Bosne i Hercegovine, Turske i Indije.
Ukupan broj zaposlenih u njegovateljskim poslovima iz zemalja Zapadnog Balkana je 54.700, što je dijelom i posljedica njemačke preferencijalne regulative za Zapadni Balkan koja pogoduje zapošljavanju ljudi iz tog regiona, pišu njemački mediji.
Raste i broj državljana Sirije u toj djelatnosti, i on je u veoma kratkom vremenu dostigao 9.300.
U toj profesiji žene su u ubjedljivoj većini, sa 81 odsto, ali veliki broj njih ne radi puno radno vrijeme, a puno radno vrijeme ne radi ni približno trećina muškaraca njegovatelja.
U pojedinim djelovima Njemačke, na primjer u metropolama Minhenu i Frankfurtu, među onima koji se brinu za bolesne više je stranaca nego Njemaca.
Pojedine zemlje su, međutim, a među njima su i BiH, Jordan i Vijetnam, 2025. godine okončale tješnju saradnju sa Berlinom u vrbovanju njegovatelja za odlazak u Njemačku, zato što su se i same suočile sa problemom manjka te vrste zdravstvenog osoblja.
Portal mediendienst-integration.de, njemačkog naučnog Savjeta za migracije, objavio je danas da, uprkos velikim potrebama njemačkog zdravstva, doseljeni stručnjaci za njegu nemoćnih imaju poteškoća sa integracijom, i da je u anketi polovina njih rekla da svakodnevno doživljavaju neku vrstu diskriminacije.
Dijelom su to dugi rokovi za nostrifikaciju stranih diploma, dijelom odsustvo “kulture dobrodošlice”, a ističu i da stranci po pravilu manje zarađuju od njemačkih kolega zato što rade u ambulantnoj njezi, što je slabije plaćeno.
U posljednje vrijeme je bilo i nekoliko medijskih izvještaja o eksploatatorskim metodama i vrlo sumnjivoj praksi nekih agencija koje posreduju u zapošljavanju stranih njegovatelja, primjera radi u Berlinu i u Saksoniji, piše portal.
